Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je kako se u odnosu na prošlu nedelju beleži 15 odsto manje novoobolelih od koronavirusa. U Hrvatskoj su do sada vakcinisane 59 064 osobe te je potrošeno 87 929 doza. Jednu dozu primilo je 30 199, a dve 28 865 ljudi. Prijavljeno je 535 prijava nuspojava na Pfizerovu vakcinu te 15 na Moderninu. Što se tiče isporuke vakcina, Capak je rekao kako bi 15. februara trebali primili 19 kutija Pfizrove vakcine, a nedelju dana posle još 20 kutija, pa bi se trebalo normalizovati u martu. Od Moderne stiže 8400 umesto 10 hiljada jer su nam smanjili broj doza te produžili rok isporuke, a od 9. februara treba početi isporuka AstraZenecine vakcine te bi u tri tranše trebali dobiti 156 hiljada doza. Capak je rekao i kako nema prepreka za registraciju ruske vakcine u EU nakon objave studije o njenoj uspešnosti, a procedura odobravanja u Evropskoj agenciji za lekove traje oko dva meseca.
Istraživanje devet komora u zdravstvu pokazalo je da se 73 odsto zdravstvenih radnika u Hrvatskoj planira vakcinisati protiv covida-19 ili je to već učinilo, dok 10 procenata to ne planira, a nisu preboleli covid i nisu zaštićeni antitelima, objavljeno je juče. Do sada se vakcinisalo 24 odsto zdravstvenih radnika. Nivo poverenja zdravstvenih radnika u sigurnost vakcine je visok i iznosi 76 procenata, pokazalo je istraživanje koje je u januaru, pre početka javnozdravstvene kampanje “Imaš znanje, budi primer“, među svojim članovima provelo devet komora u zdravstvu.
Ministar unutrašnjih poslova i načelnik Štaba civilne zaštite Davor Božinović juče je rekao da će se, ukoliko se povoljna epidemiološka situacija nastavi, razgovarati o otvaranju i uslovima otvaranja kafića 15. februara. “Razgovaraćemo i videti pod kojim uslovima”, odgovorio je Božinović za RTL na pitanje može li se očekivati da se 15. februara otvore ugostiteljski objekti. Zaključio je da je Štab civilne zaštite “prvi” za otvaranje ako brojevi novozaraženih i hospitalizovanih budu dobri te da se neće gubiti vreme oko odluke o zatvaranju “ako takva bude procena”.
I vladajući i opozicija juče su u saborskoj raspravi podržali predlog Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem kojim se uređuje status osiguranika – osoba s invaliditetom oko beneficiranog staža i snižavanja dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Zakon se, prema predlogu, horizontalno usklađuje s temeljnim propisom koji uređuje status osoba s invaliditetom u sistemu rada i zapošljavanja te se daje dodatna mogućnost izjednačavanja prava osoba s invaliditetom u sistemu penzionog osiguranja. Zakonskim predlogom ujedno se ispunjavaju obaveze koje je Republika Hrvatska preuzela kao stranka Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
Ustavni sud juče je odbio tužbe sedam hrvatskih banaka i potvrdio ništavnost valutne klauzule i promenjive kamatne stope u švajcarskim francima. “Sada je konačno okončan kolektivni spor u kojem su podnosioci tvrdili da su nepoštene ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i promenjivoj kamatnoj stopi u švajcarskim francima. Time su ti postupci u Hrvatskoj okončani”, izjavio je predsednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. U saopštenju nakon sednice Ustavni sud je naveo da je odbio i odbacio ustavne tužbe sedam hrvatskih banaka podnesene protiv presuda Vrhovnog suda i Visokog trgovačkog suda u kolektivnom sporu koje je pokrenulo Udruženje Potrošač zbog nepoštenih ugovornih odredbi vezanih uz švajcarski franak. “Ustavni sud nije našao povrede ustavnih i konvencijskih prava na koje su u ustavnim tužbama ukazivale banke”, navodi se u saopštenju. Ustavni sud nije prihvatio predloge za ocenu ustavnosti i zakonitosti odluka Štaba civilne zaštite koje se odnose na zabrane okupljanja, prelazak preko granice i organizaciju javnog prevoza te zabranu napuštanja županija. Odbacio je i predloge za ocenu ustavnosti i zakonitosti rešenja Vlade o imenovanju članova Štaba civilne zaštite. “Ustavni sud utvrdio je da predlagaoci nisu naveli nove razloge zbog kojih bi Ustavni sud morao preispitati svoje ranije stavove iz odluka od 14. septembra 2020. niti su u ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske nastupile nove okolnosti koje bi dovele do promene tih stavova”, navode u saopštenju. Sve odluke su donešene sa 10 glasova za i tri protiv i biće objavljene nakon što ih Ustani sud pošalje strankama te nakon izrade izdvojenih ustavnosudskih mišljenja.
U Saboru će se danas raspravljati o novom Zakonu o elektronskim medijima o kojem je, za vreme javnog savetovanja, najviše pažnje izazvalo preciznije definisanje obaveze izdavača elektronskih publikacija za sadržaje koje generišu korisnici, odnosno komentari čitaoca na Internetu. Kritičari predloga boje se cenzure i zatiranja slobode govora, dok Vlada upozorava na odgovornost za moguća teška krivična dela koja komentarima mogu počiniti korisnici poput poticanja na mržnju, nasilje, širenje ksenofobije, rasizma, ali i maloletničke pornografije.
Isplata prve rate direktnih plaćanja i IAKS mera ruralnog razvoja poljoprivrednicima u ukupnom iznosu od gotovo 2,3 milijarde kuna počinje 17. februara. Isplaćena sredstva biće obračunata po površini poljoprivrednog zemljišta i to za osnovno, zeleno i preraspodeljeno plaćanje te za mlade poljoprivrednike. U prvoj rati isplatiće se i proizvodno vezane podrške za krave u proizvodnji mleka, krave dojilje, ovce i koze, voće, povrće, šećernu repu i krmno proteinske useve te podrške male vrednosti za duvan, maslinovo ulje, rasplodne krmače, mlečne krave, očuvanje izvornih i zaštićenih kultivara. U prvoj rati biće isplaćena podrška za IAKS mere ruralnog razvoja Podrška područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih rasa domaćih životinja. U martu i aprilu počinje isplata podrški poljoprivrednicima za Poljoprivreda, životna sredina i klimatske promene, Dobrobit životinja, Ekološki uzgoj te Proizvodno vezanu podršku za tov junadi. Kroz sve oblike Direktnih plaćanja i IAKS mera ruralnog razvoja poljoprivrednicima će ove godine biti isplaćeno gotovo 4,1 milijarda kuna, navode iz Ministarstva poljoprivrede.