U Vukovarsko-sremskoj županiji u poslednja 24 časa je 56 novih pozitivnih osoba na COVID-19. I danas je najviše zaraženih iz Vinkovaca, njih 15, 3 je iz Vukovara, 2 iz Ostrova, po jedno iz Borova, Orolika, Nuštra i Trpinje, a novozaraženih ima u ukupno 28 mesta naše županije. Umrle su još 3 osobe, pa se broj preminulih popeo na 32. Od početka epidemije, ukupan broj obolelih je 2228, od kojih je 1737 osoba izlečeno. Trenutno su u županiji 44 osobe hospitalizovane zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirano je 293 osoba, te je ukupno testiranih do sada 18 051. U samoizolaciji je 961 osoba. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u našoj županiji je pozitivno 42 zdravstvenih radnika, a u samoizolaciji ih je 60. Iz sistema obrazovanja ukupno je obolelo 14 nastavnika i 13 učenika, dok se u samoizolaciji se nalazi 15 nastavnika i 244 učenika.
Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov juče je otvorila aktuelno prepodne u Saboru postavivši pitanje ministru prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine, Darku Horvatu vezano za problem otkupa stanova bivših nosioca stanarskog prava. Podsetila je da je programom stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nosioca stanarskog prava ukupno stambeno zbrinuto 9 293 korisnika, od toga 7 634 na području posebne državne brige, a 1 659 van njega. „Bivši nosioci, kojima je utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje i izdano rešenje, provode godine čekajući da im se dodeli stan. Nakon što dobiju stan na korišćenje, imaju određene probleme da ga otkupe. Pre svega, zbog visoke cene i dugotrajnosti postupka, a radi se o korisnicima starije životne dobi. Moje pitanje je kada će se doneti nova odluka o prodaji stanova u vlasništvu države kako bi se pojednostavio i ubrzao postupak otkupa te konačno rešilo pitanje bivših nosioca stanarskog prava”. Ministar je odgovorio da postupak prodaje stanova na području posebne državne brige provodi Centralna državna kancelarija za obnovu i stambeno zbrinjavanje, dok za ostala područja postupak prodaje stanova provodi resorno Ministarstvo. Kupoprodajne cene tih stanova povoljnije su, odnosno manje, od tržišnih. „Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine, u saradnji sa Centralnom državnom kancelarijom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ali isto tako i u saradnji sa potpredsednikom Vlade Miloševićem, trenutno priprema predlog nove odluke o prodaji stanova u vlasništvu države, a sve kako bi se ubrzala prodaja tih stanova”, odgovorio je ministar Horvat.
Grad Vukovar je i ove godine osigurao 800 hiljada kuna budžetskih sredstava za bespovratne podrške u poljoprivredi putem Programa bespovratnih podrški u poljoprivredi na području grada Vukovara za ovu godinu. Uz 3 i po miliona kuna osiguranih za podrške preduzetnicima, radi se o ukupno 4,3 miliona kuna osiguranih za vukovarsku privredu u 2020. godini. Dodeljeno je ukupno 610 hiljada kuna, a Javni poziv ostaje otvoren do iskorištenja budžetskih sredstava, odnosno najkasnije do 1. decembra ove godine. “Šestu godinu za redom Grad Vukovar dodeljuje poljoprivrednicima s područja Grada sredstva za razvoj vukovarskih OPG-ova. Prošle godine smo prvi puta ostvarili iznos podrški od 800 hiljada kuna i taj nivo planiramo zadržati, uprkos korona krizi. Program je dobro osmišljen uz kvalitetnu komunikaciju s OPG-ovcima te će im sigurno biti pomoć u daljnjem poslovanju,” zaključio je gradonačelnik Ivan Penava. “Reč je o sredstvima koja Grad Vukovar dobija na temelju zakupa poljoprivrednih površina koje su u vlasništvu Republike Hrvatske. Ta se sredstva moraju potrošiti strogo namenski te svake godine povećavamo sredstva i vraćamo ih poljoprivrednicima kako bi ih oni dalje uložili u proizvodnju, mehanizaciju, preradu i sve ono što će im poboljšati proizvode i plasman na tržištu,” rekla je pročelnica Upravnog odeljenja za privredu, poljoprivredu i međunarodnu saradnju Marijana Grubišić.
U firmi Vukovarski vodotoranj trenutno je zaposleno 17 osoba – tri vodiča i organizatora poseta i obilazaka, tri prodavača, pet čistačica i petero ljudi u upravi, odnosno 4 voditelja i direktor. Jutarnji list u tekstu posvećenom otvorenju Vodotornja i polemikama vezanim uz zapošljavanja i cene ulaznica, podseća da je u devet meseci rada 2019.godine ta firma ostvarila gubitak od 320 hiljada kuna, od čega je za plate zaposlenih izdvojeno 197 hiljada kuna. Gubitak će imati i u ovoj godini, a s obzirom na to da su prihode počeli ostvarivati tek krajem oktobra 2020., u firmi, koja upravlja ovim zaštićenim kulturnim dobrom ali i u gradskoj su uvereni da će sve to nadoknaditi već sledeće godine. U ceni ulaznica od 65, odnosno 55 kuna po osobi, gradonačelnik Ivan Penava ne vidi ništa sporno, te je istakao da su mogle biti i skuplje. U ovom slučaju najviše mi smeta što kod kritičara osećam prizvuk podcenjivanja prema simboličkoj i finansijskoj vrednosti Vodotornja. Dosta mi je toga da bi u Slavoniji sve trebalo biti ili besplatno ili jeftino, rekao je, između ostalog Penava. SDP-ova većnica Biljana Gaća smatra da “cene ulaznica ne trebaju biti male jer je to važan simbol i turistička tačka u Vukovaru, ali dodaje da je sadašnja cena ulaznica ipak izvan prosečnih mogućnosti naših građanki i građana, posebno iz Vukovara i Slavonije. Hrvatska književnica, Vukovarčanka Julijana Adamović na svom Facebook profilu je postavila pitanje da li se novčanim iznosom cene se meri vrednost simbolike? Izrazila je nadu da će, kako je napisala „za plate ljudi koje je zaposlio doteći dovoljno novca prikupljenih od tih ulaznica, da se potencijalni manjak neće prebijati preko građana Vukovara i da posle neće biti plača kako država ignoriše Vukovar”. I direktor firme Vukovarski vodotoranj Darijan Zeko smatra da su prilikom određivanju cena ulaznica, vodeći računa o pravilima tržišne ekonomije, pronašli dobar omer, kako se ne bi obezvredila simbolika Vodotornja .
Projekat „Užina za sve 5” počinje danas provoditi na području Vukovarsko-sremske županije, a obuhvatiće 3395 učenika osnovnih škola. Projekat se finansira iz Fonda evropske pomoći za najugroženije i budžeta Županije. Ukupna vrednost projekta je 2,6 miliona kuna, od čega će Županija finansirati 1,6 miliona, a preostali iznos Evropski fond. Jedini kriterijum je da roditelji dece ostvaruju pravo na dečji doplatak.
Od januara naredne godine Hrvatska će dobiti još jedan sud, a reč je o Visokom krivičnom sudu, koji će odlučivati po žalbama na sve prvostepene krivične odluke županijskih sudova. Visoki krivični sud će početi da radi nakon što je Ustavni sud Hrvatske odbacio prigovore o neustavnosti tog suda.