Na osnovu Javnog poziva za dodeljivanje bespovratnih pomoći preduzetnicima na području grada Vukovara za 2022. godinu, od 11. jula 2022., na predlog komisije, koja je pregedavala pristigle prijave, gradonačelnik Vukovara doneo je Odluku o odobravanju bespovratne podrške za 160 preduzetnika na području Vukovara. Nakon ove odluke, primaoci pomoći i Grad će u narednom period da sklope ugovore, kojima će biti regulisana međusobna prava i obaveze.
Suprotni stavovi poslodavaca i sindikata o tome kakav treba da bude Zakon o radu (ZOR) obeležili su raspravu na jučerašnjoj sednici Privredno-socijalnog veća – poslodavci traže njegovu dodatnu fleksibilizaciju, a sindikati dodatnu defleksibilizaciju. Poslodavci to obrazlažu prvenstveno hroničnim nedostatkom radne snage, a sindikati nespremnošću poslodavaca da radna prava rešavaju kroz kolektivne ugovore. Glavna direktorka Hrvatskog udruženja poslodavaca (HUP) Irena Weber objasnila je nakon sednice da se dnevno susreću s velikim problemom nedostatka radne snage s obzirom na iseljavanje mladih, radno aktivnih te negativnu demografsku situaciju koja negativno utiče na tržište rada. Predsednik nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u ime sindikata rekao je da jučerašnja sednica Veća nije donela ništa novo u stavovima, dodajući kako ih sve zajedno očekuje nastavak dijaloga između prvog i drugog saborskog čitanja o izmenama ZOR-a te rasprava o novom, celovitom ZOR-u. Suprotno stavu HUP-a, Sever je istakao da je upravo prefleksibilni ZOR potakao iseljavanje i odliv radne snage.
Od danas se na benzinskim pumpama litra benzina prodaje po 10,72 kune, što je povećanje od 23 lipe u odnosu prema dosadašnjim cenama, a litra dizela košta 12,30 kuna, što je povećanje cene od 11 lipa, odlučeno je tako juče na telefonskoj sednici Vlade, na kojoj je donesena Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cena naftnih derivata. Uredbom se prelazi na četrnaestodnevni obračunski period, a zbog jačanja kursa američkog dolara kojim se trguje na naftnim tržištima, cene naftnih derivata su porasle, objasnili su iz Vlade.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) savetovala je Europskoj uniji štednju gasa kako bi ove zime izbegla prazna skladišta i opasnost od prekida snabdevanja. Potražnja bi se morala smanjiti za 9 do 13 odsto u odnosu na prosek u prošlih pet godina, navodi IEA. Uz nizak dotok ukapljenog prirodnog gasa (LNG), to bi osiguralo da skladišta ostanu popunjena između 25 i 30 odsto. Bez smanjene potrošnje gasa i u slučaju potpunog prekida ruskog snabdevanja od novembra, nivoi skladištenja mogli bi da padnu na nešto ispod pet procenata, ukoliko se u to vreme u EU bude isporučivalo tek malo LNG-a. To bi povećalo rizik od prekida snabdevanja u slučaju kasnijeg zahlađenja. Ruski napad na Ukrajinu i naglo smanjenje snabdevanja prirodnim gasom Evropi nanosi značajnu štetu potrošačima, preduzećima i celoj privredi – ne samo u Evropi nego i u ekonomijama u nastajanju i razvoju”, navedeno je iz IEA-i.
Iako se očekivalo da će zakonske izmene, ključne za reformu zdravstva, biti upućene u saborsku proceduru pre letnje pauze, one još nisu ni u e-sajetovanju, a u Ministarstvu zdravstva i dalje očekuju da će stupiti na snagu početkom iduće godine. Neki od reformskih poteza biće uslov za dodelkivanje evropskog novca, poput objedinjavanje vlasništva nad bolnicama kojima bi svima ubuduće vlasnik trebala da bude država. Izmene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i dalje su na Vladi, a na pitanje kada će u javnu raspravu iz Ministarstva su odgovorili da bi to moglo biti uskoro. Reformom će jačati uloga domova zdravlja, čiji bi se broj trebao smanjiti s 49 na 23, odnosno svaka bi županija trebala da ima jedan dom zdravlja, a Grad Zagreb najmanje tri, kao i dosad. Predviđeno je i širenje delatnosti domova zdravlja koji bi omogućili više specijalističkih pregleda. Očekuje se da bi se u njima posledično moglo da zaposli više specijalista, ili da će biti sklapani ugovori s bolnicama o radu njihovih specijalista “na terenu”.
Ukupni evidentirani dug građana prema bankama je trenutno 18 milijardi kuna, i to samo glavnice, a ukoliko se uzme u obzir i dospele neplaćene kamate, iznos se penje na 24,5 milijardi kuna. Trenutno je 230.000 blokiranih građana. Analiza potrošača, koji nisu podmirili dospele osnove za plaćanje prema rodnom kriterijumu, pokazala je da se više od 70 odsto ukupnog duga Republike Hrvatske, a u nekim županijama i više, odnosi na dug muškaraca. Čak 80,4 odsto građana Hrvatske ima dug koji traje više od 360 dana, a industrija u kojoj se nagomilalo najviše ovrha je trgovina na veliko i malo, nakon čega slede sektor građevine i prerađivačka industrija. Građani su najviše dužni finansijskom sektoru – bankama, kreditnim unijama, štedionicama, leasing kućama i osiguravajućim društvima. Ukupni dug potrošača u svim sektorima veći je od 18,4 milijarde kuna, pokazali su podaci poslednjeg dana avgusta 2022 .
U Hrvatskoj je tokom 2021. godine završena gradnja 12.514 stanova, što je 4,7 odsto više nego prethodne godine, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prosečna korisna površina stana iznosila je 94,9 kvadratnih metara. Najviše je stanova završeno u Gradu Zagrebu, a zatim sledi Zadarska županija.