Zavod za hitnu medicinu Vukovarsko-sremske županije dobilo je tri nova vozila hitne medicinske službe u vrednosti gotovo 254 hiljade evra, koje je finansirala Vukovarsko-sremska županija decentralizovanim sredstvima. Župan Damir Dekanić i direktorka Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim.mr. Maja Grba-Bujević ključeve vozila juče su službeno uručili direktoru županijskog Zavoda Mati Matiću. Direktor je poručio da će vozila biti od koristi ne samo zbog odluke ministra zdravstva o novoj mreži i dodatnim timovima, nego i zbog zapošljavanja novih radnih mesta za 20 medicinskih sestara i tehničara koji će vozila početi brzo da koriste. Župan Dekanić naglasio je dobru koordinaciju, planiranje i realizacije projekata županijskog i državnog zavoda, a kao jednu od zaslužnijih naveo je direktorku Grbu-Bujević. Naglasila je tom prilikom da je reforma hitne medicinske pomoći počela pre desetak godina, a reč je o obimnom projektu, kroz koji se Vukovarsko-sremska županija pokazala kao najbolji primer kako se postepenim, zajedničkim, promišljenim i planiranim radom može doći do velikih rezultata.
Udruženje hrvatskih sudija (UHS) poslalo je prigovor Evropskoj komisiji (EK) na rad Vlade RH, navodeći da su plate sudija u RH neprimerene visine u odnosu na funkcije koje obavljaju te najavili kako su članovi Udruženja spremni ponovo da počnu sa merama upozorenja. Iz Udruženja su istakli da visinu osnovice određuje izvršna/zakonodavna vlast samostalno, jer nije propisan ni ustanovljen mehanizam objektivnih kriterijuma na osnovu kojih se osnovica određuje, niti je predviđeno učestvovanje sudija u odlučivanju visine te osnovice. Nakon prigovora, Udruženje hrvatskih suduja, nastavilo je razgovore s predstavnicima Vlade RH, javno se obraćajući Ministarstvu pravosuđa i uprave sa zahtevom da se konkretnim rešenjem oglase na njihove zahteve i omoguće provođenje indeksacije osnovice plate, uvođenje platnih razreda za pravosudne funkcionere u prvostepenim pravosudnim telima, kao i druga materijalna prava”, navedeno je iz Udruženja.
Predsednik Udruženja Glas preduzetnika Hrvoje Bujas komentarisrao je za FORBES Hrvatska najnoviji Vladin akcioni plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, procenjen na 132,7 miliona evra. Kaže da se ne zna tačno koliko raznih nameta i članarina u Hrvatskoj zapravo ima, procene idu na više od 600, te da se od njih godišnje ubire više od milijardu evra. Smer je dobar jer je svako smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta dobrodošlo, ali to treba raditi brže, jače i žešće s obzirom na to kako država dobro puni budžet i koliko tih nameta ima, prokomentarisao je Bujas. Ocenio je da je to, uglavnom tek fini marketing za Vladu. Formalno gledano, u pitanju je jedna od niza obaveza koju je država preuzela kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), bez čijeg bi ispunjavanja došlo u pitanje povlačenje evropskog novca, koji se prima za najavljene reforme i investicije. Takođe, Vlada je donela sličan plan, težak 70,6 miliona evra, 2020. godine, po preporuci Saveta EU-a. Skupština Republike Srbije nije prihvatila predlog zakona o Memorijalnom centru genocida nad Srbima u NDH, koji je 14. decembra 2021. godine podneo narodni poslanik Miodrag Linta. On je rekao da tim predlogom zakona želi da se jasno definišu četiri ključna cilja.
Prvi cilj jeste utvrđivanje tačnog broja stradalih Srba. Drugi se odnosi na čuvanje trajnog sećanja na srpske žrtve genocida u NDH. Treći cilj je upoznavanje domaće i međunarodne javnosti o utvrđenim činjenicama o izvršenom genocidu nad našim narodom u NDH. Četvrtim ciljem navodi se borba za međunarodno priznanje genocida nad srpskim narodom u NDH – rekao je Linta. Prema njegovom predlogu u okviru Memorijalnog centra genocida nad Srbima u NDH trebalo bi da postoji 6 jedinica i 5 službi. Jedinice bi bile muzej, arhiv, biblioteka, škola za obrazovanje o genocidu, institut za istraživanje genocida i uprava za spomen obeležja i stradale čiji bi cilj bio da se insistira na postavljanju spomenika i spomen obeležja na svim onim stratištima gde je ubijan srpski narod na području NDH. Takođe postojale bi službe za izdavačku delatnost,međunarodnu saradnju, opšte poslove, služba za informisanje i informacione tehnologije koja bi se bavila popisom srpskih žrtava i tekućih aktivnosti – rekao je Linta. On je za lokaciju Memorijalnog centra predložio područje opštine Novi Beograd ili opštine Zemun, – na području koje je bilo u sastavu genocidne NDH. Od prisutnih 165, za ovaj predlog je glasalo 13 poslanika, nakon čega je Skupština Srbije odbacila ovaj predlog.