Povodom Međunarodnog dana nestalih osoba, u Dalju je održan sastanak Udruženja srpskih porodica ubijenih, poginulih, nestalih i nasilno odvedenih i invalidnih osoba ‘Protiv zaborava’. Okupljeni članovi su se prisetili svojih porodičnih tragedija, odnosno svojih najmilijih koji su nestali tokom rata 90ih godina u Hrvatskoj. Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov, zajedno sa kolegama Jugoslavom Vesićem, potpredsednikom SDSS-a i Srđanom Kolarom, predsednikom gradske organizacije Vukovara, razgovarala sa članovima udruženja i tom prilikom iznela čvrst stav da će Klub zastupnika SDSS-a svojim delovanjem insistirati na intenzivnijoj potrazi za nestalim pripadnicima srpske zajednice kao i potrebi da se svim civilnim žrtvama i njihovim porodicama posveti potrebna pažnja lišena svake diskriminacije i politizacije.
Hrvatska je do sada pronašla 82 odsto nestalih osoba iz ratu, a još je 1869 nestalih, njihove porodice čekaju da pronađemo informacije o tome kakva je sudbina njihovih najmilijih i to je naša obaveza i zadaća, rekao je premijer Andrej Plenković. Predsednik Vlade Plenković i potpredsednik Vlade i ministar hrvatskih branioca Tomo Medved učestvovali su juče na obeležavanju Međunarodnog dana nestalih i na Konferenciji o nestalim osobama u Domovinskom ratu, a u izjavi novinarima nakon konferencije Plenković je istakao da je od Domovinskog rata do danas pronađeno 82 odsto nestalih osoba u Domovinskom ratu što je, kada se gleda poredba s drugim ratovima i sukobima, izrazito visok procenat. ‘Ali još je 1869 nestalih ljudi i njihove porodice čekaju da pronađemo informacije o tome kakva je sudbina njihovih najmilijih. Upravo ta činjenica naša je obaveza i zadaća da to učinimo u periodu koje je pred nama’, dodao je. Najavio je da će prvenstveno od institucija Srbije gde ima najviše podataka, Hrvatska tražiti kako doći do potrebnih informacija. Na novinarska pitanja vezano za posetu delegata srpskog predsednika Aleksandra Vučića Gruborima smatra kako je to dobro i da su njegove poruke deo ohrabrujućih signala.
U Hrvatskoj su juče zabeležena 262 nova slučaja zaraze koronavirusom, a jedna osoba je umrla, obavestio je Nacionalni štab civilne zaštite. Sa 262 nova slučaja zaraze koronavirusom, u Hrvatskoj je trenutno ukupno 2727 aktivnih slučajeva. Među njima je 229 pacijenata na bolničkom lečenju, od čega je na respiratoru 13 pacijenata, navodi se u saopštenju Štaba, a jedna je osoba umrla.
Školska godina za sve hrvatske učenike počeće 7. septembra, a o tome za koga će početi on-line, a za koga u učionicama odlučivaće pojedine škole i njihovi osnivači, rekao je juče ministar nauke i obrazovanja Radovan Fuchs. Gostujući u Dnevniku RTL-a, ministar je objasnio kako u ovom trenutku ne zna postoje li škole koje su odabrale mešoviti oblik nastave, dakle onaj koji bi se odvijao delom on-line, a delom u učionicama, istakavši kako je to stvar pojedinih škola, odnosno njihovih osnivača. ″U ovom trenutku ne znam koje su škole odabrale koji oblik. To ćemo znati relativno brzo. Ono što će biti, to će biti da će škola početi 7. septembra, nekome u klupi, a nekome kod kuće, kako odluče organizaciono pojedine škole i osnivači, i to je u principu poruka što se tiče početka školske godine″, rekao je Fuchs odgovarajući na pitanje hoće li svi hrvatski đaci početak školske godine dočekati u školskim klupama. Ministarstvo nauke i obrazovanja objavilo je modele i preporuke za rad u usloviima povezanima s covidom-19 u pedagoškoj odnosno školskoj godini 2020./2021. Plan je temeljen na tri scenarija, od kojih se prvi temelji na provođenju nastave u celini u učionicama za svu decu, drugi se odnosi na mešoviti oblik nastave, delom u školi, a delom na daljinu, dok je treći nastava na daljinu.
Predsednik Vlade Andrej Plenković rekao je da će do 15. oktobra imati osnovne konture nacionalnog plana oporavka poručivši kako je bilo očekivano da će pad BDP-a u drugom tromesečju biti od 15,1 odsto. “Ideja je da do 15. oktobra imamo osnovne konture toga plana, a nakon toga ćemo u komunikaciji s Evropskom komisijom, kao i sve druge države, raditi na detaljima i usvajanje tih dokumenata trebalo bi biti početkom iduće godine”, rekao je Plenković. Poručio je i da je Vlada na tragu onoga što rade kroz nacionalni program reformi, kroz program konvergencije te kroz program Vlade. Ističe kako je činjenica što je Hrvatska dobila 22 milijarde evra kroz sedam godina, sjajna poluga za snažan privredni oporavak već od iduće godine. Vezano uz pad BDP-a od 15,1 odsto u drugom tromesečju drži kako se radi o očekivanim podacima jer su u prvom kvartalu imali određeni rast, a sada smo imali najveći pad, što je logično. To je posledica zatvaranja zbog pandemije Covida-19, objasnio je te podsetio je i da su postepeno tri puta otvarali zemlju te se pripremili za turističku sezonu. Napominje da treba pričekati i podatke o trećem kvartalu te videti kako će proći i četvrti. “Ovo je specifična godina i globalno gledajući ovo je na nivou otprilike proseka zemalja Evropske unije. Za mene tu nema nekih velikih iznenađenja. Ono što je važno – kada se gleda prosek prvih šest meseci, onda smo oko -7,5 odsto. Za sada je to sve u okvirima onoga što se očekivalo i procenjivalo”, poručio je premijer Plenković.
Tri opozicione koalicije u Crnoj Gori najverovatnije će imati 41 od 81 mandata u crnogorskom parlamentu i moći će formirati vladu, rekao je sinoć Zlatko Vujović iz crnogorskog Centra za monitoring. Na temelju 95 odsto obrađenih glasačkih listića, crnogorski Centar za monitoring potvrdio je jutros da opozicija ima većinu mandata u crnogorskom parlamentu te da Đukanovićeva Demokratska partija socijalista nakon 30 godina ide u opozicione klupe. Prema podacima Centra, DPS ima 30 mandata, koalicija “Za budućnost Crne Gore” 27, “Mir je naša nacija” 10 mandata, “Crno na bijelo” četiri. Po tri mandata imali bi Socijaldemokrati i Bošnjačka stranka, dva SDP i dva mandata dve liste albanskih partija. Hrvati će ostati bez mandata u crnogorskom parlamentu, nakon što su izašli sa dve liste Hrvatske građanske inicijative i Hrvatske reformske stranke. Čelnik opozicione prosrpske koalicije „Za budućnost Crne Gore“, Zdravko Krivokapić proglasio je pobedu „tri opozicione koalicije“.