Svečanim programom uz nastup brojnih hrvatskih umetnika, te vatrometom u Vukovaru je sinoć bez prisutnosti građana otvoreno memorijalno područje “Vukovarski vodotoranj-simbol hrvatskog zajedništva” u sklopu kojeg centralno mesto zauzima obnovljeni Vodotoranj. Otvorenje jednog ovakvog objekta puno znači gradu Vukovaru i građanma, ali i celoj Hrvatskoj jer je cela Hrvatska, zajedno s dijasporom, bila je uključena u obnovu Vodotornja. Ono što nas očekuje i čemu se veselimo je to da će Vodotoranj dati kroz svoju dostupnost posetiocima, dodatnu prepoznatljivost Vukovaru i svega dobrog, od čega će građani profitirati i bolje živeti, od onih radnih mesta o kojima smo govorili pa sve do objekata privatnih, ugostiteljskih i smeštajnih, koji niču uz sami objekat. Vodotoranj će omogućiti gradu Vukovaru jednu novu dimenziju, rekao je, između ostalog gradonačelnik Ivan Penava. Radovi na obnovi Vodotornja počeli su u maju 2017. godine, a predviđeni završetak bio je do kraja 2018., uz procenu troškova od 20 miliona kuna, međutim, konačna obnova Vodotornja na kraju je iznosila 46 miliona kuna od kojih je kroz donacije prikupljeno 39 miliona kuna. Prema rečima gradonačelnika, zbog stanja operative i grešaka na projektu obnova se odužila sve do jeseni ove godine. Novootvoreni Vodotoranj danas će posetiti i potpredsednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji će ujedno povodom Svih svetih položiti vence na Memorijalnom groblju i u Bogdanovcima.
Direktorka Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim.mr. Maja Grba-Bujević i vukovarsko-sremski župan Božo Galić predali su juče dva nova vozila hitne medicinske službe direktoru Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-sremske županije Mati Matiću. Savremena vozila ukupne su vrednosti 1.070.000 kuna, a finansirana su županijskim decentralizovanim sredstvima te su u potpunosti opremljena prema standardu za vozila i vanjski izgleda vozila za obavljanje delatnosti vanbolničke hitne medicine.Vozila koja smo danas predali na korištenje doprineće još boljem pružanju pomoći svima onima kojima je to najpotrebnije, rekao je župan Galić. Direktorka Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Grba-Bujević dodala je kako je Vukovarsko-sremska županije jedan od najboljih primera kako sve ono što je bilo dogovoreno u reformi, sada ide uspešnoj realizaciji. Nakon što su predali nova vozila, župan i direktorka Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu obišli su radove na izgradnji zgrade Zavoda za hitnu medicinu u Vukovaru, u Županijskoj ulici. Direktor županijskog Zavoda za hitnu medicinu rekao je da radovi na izgradnji zgrade Zavoda idu po planu te kako se završetak istih očekuje krajem 2021. godine.
Blizu smo ili smo čak na samom vrhuncu epidemije, ali to znači da je sad najopasniji trenutak i da moramo biti oprezni, izjavio je sinoć u Dnevniku HTV-a naučnik Gordan Lauc, član Naučnog saveta Vlade RH. Upozorio je da u Hrvatskoj možemo očekivati dvostruki broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. “Brojevi su veliki, ali ih treba staviti u kontekst. Nedeljni prosek u Hrvatskoj je negde iznad 450, a druge su zemlje na znatno višem broju, Belgija je na skoro 2.000. Brojevi nisu neočekivani”, rekao je dr. Lauc. Dodao je kako se pokušava predvideti kretanje širenja koronavirusa idućih nedelja. “Naznaka je dobrih vesti da smo do pre nekoliko dana, na nedeljnoj bazi imali dvostruko više zaraženih. Sada taj broj stagnira i trenutno smo na 60 odsto. U Zagrebu je taj broj počeo padati i ranije i ispod smo 50 odsto. Brzina usporava”, naglasio je Lauc. Dodao je, da nažalost, hospitalizacije i smrti kasne dve do tri . “Siguran sam da nećemo doći na broja iznad 5 hiljada, ali možemo doći na 4 hiljade. Tako da ćemo sigurno u hospitalizacijama i po broju mrtvih doći na verovatno dvostruke brojke od današnjih. Ako ne i više, procenio je Lauc istakavši da su istraživanja pokazala procenjene efekte pojedinih mera.
Prema podacima DZS-a, očito je da će broj umrlih ove godine biti veći nego lani, jer su već u septembru umrle 482 osobe više nego lani, njih 4328, što je najveći broj umrlih od 2011.Podaci za prvih devet meseci 2020. pokazuju i da ćemo na kraju godine imati manje brakova i razvoda. U prvih 9 meseci 2020. umrlo je 39.168 ljudi, a lani njih 39.653 u tom periodu, a inače u Hrvatskoj se najviše umire u zimskim mesecima, i bez covida, i to najviše u januaru, pa nakon zimskih meseci u martu. Kad se uspoređuje godišnji broj smrti, demografi vode računa da li je reč o godini ili godinama, kad u duboku starost ulaze najbrojnije generacije nakon 2. Svetskog rata pa je smrtnost time veća. U svakom slučaju, s obzirom na broj umrlih od covida poslednjih nedelja, nema sumnje da će ove godine samo zbog epidemije broj umrlih kod nas biti veći nego lani. Kad je reč o rođenima u prvih 9 meseci 2020., imali smo 26.921 rođene dece, što je nešto više nego lani kada je rođeno 26.645 beba.
Vukovarsko Kulturno-umetničko društvo “Sloga”, u saradnji sa Ansamblom narodnih igara Srpskog kulturnog društva”Prosvjeta”, organizovalo je Reviju narodnih nošnji koja je sinoć održana u Ružičkinoj kući u Vukovaru. Na reviji je prikazana srpska tradicionalna odeća kao kulturno dobro koje predstavlja identitet srpskog naroda u različitim krajevima Balkana. Nošnju panonske zone predstavile su članice KUD “Sloga” demonstrirajući obred “Kraljice”, a posetioci su imali priliku da vide i nošnje zapadne Slavonije, Baranje i Srema s naglaskom na narodnu nošnju vukovarskog kraja. U programskom delu posvećenom dinarskoj zoni, predstavljene su srpske narodne nošnje Glamoča, Grmeča, Banije i Užica, a zatim narodne nošnje centralnobalkanske zone iz centralne, istočne i južne Srbije, kosovsko-metohijske oblasti i predela Raške. Tradicionalna odeća jugoistočne Srbije predstavljena je nošnjama leskovačkog kraja, bosilegradskog krajišta i šopskom nošnjom, a vlaškom nošnjom Homolja i nošnjom Crnorečja prezentovan je nekadašnji način odevanja u istočnoj Srbiji. U završnom delu revije prikazane su nošnje centralne Srbije iz okoline Beograda, nošnje uz Šumadije i Jasenica i srpski građanski kostimi koji su kao alternativni način odevanja uvedeni krajem 80-ih godina 19. veka u velikim gradovima. U programu je nastupila i ženska pevačka grupa Vukovarskog srpskog pevačkog društva Javor koja je izvela nekoliko tradicionalnih ženskih pesama, a članovi KUD “Sloga” i Ansambla narodnih igara Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” izveli su žensku pesmu “Što me dade mori majke”, “Mladinu tužbalicu”, deo iz koreografije Srpski svadbeni običaj sa Kosova iz okoline Gnjilana i “Šetnju”, narodnu igru koja je najrasprostranjeniji oblik započinjanja neke igre. Reviju narodnih nošnji je osmislio i scenski prilagodio Zoran Novoselac u saradnji sa Milicom Šarčević i Zoranom Abadžićem. Program je finansijski podržalo Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije, Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu.