Šefovi diplomatije Hrvatske i Srbije Goran Grlić Radman i Ivica Dačić dogovorili su niz koraka koji treba preduzeti za pripremanje bilaterlanog susreta čiji je cilj smanjiti razlike u pogledima na prošlost i otvorenim pitanjima da bi se ostavilo što manje nerešenih problema za buduće generacije. Grlić Radman i Dačić sastali su se u Subotici prilikom Velikog prela koje bunjevački Hrvati u Bačkoj svakog januara organizuju još od 1879. godine, a kojem ministri prisustvuju sa saradnicima. “U interesu građana obe zemlje moramo da radimo i sarađujemo jer naši građani očekuju unapređenje naših odnosa, pre svega zbog kriznih situacija u okruženju”, naglasio je Grlić Radman. Na sastanku je dogovoreno da će narednih meseci timovi dva ministarstva napraviti pregled pitanja da bi se pripremili razgovori na ministarskom nivou. Dačić je istakao da će okvir za rešavanje tih pitanja biti razgovor predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića u Davosu pre nekoliko dana. Grlić Radman je poručio da Hrvatska podržava Srbiju na evropskom putu, ali da se moraju rešiti neke stvari iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, poput vladavine prava, pitanja nestalih, te hrvatskih zarobljenika u logorima u Srbiji početkom devedesetih i procesuiranja ratnih zločina. Uz Dačića i Grlić Radmana, kulturnoj manifestaciji Bunjevaca u Vojvodini “Veliko prelo” prisustvovali su i predsednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac i ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov.
Srpski šef diplomatije Ivica Dačić pozdravio je juče izjavu hrvatskog predsednika Zorana Milanovića koji je rekao da je Kosovo oteto Srbiji, ocenivši da se radi o principijelnom poštovanju međunarodnog prava. Dačić je za agenciju Tanjug rekao da ne ulazi u to ima li Milanović neke unutarpolitičke razloge za takvu izjavu, ali da je to stav šefa države članice Evropske unije i NATO-a, što on pozdravlja. “Pozdravljam ga kao principijelni stav u smeru poštovanja međunarodnog prava, koje garantuje nepovredivost suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake države”, rekao je Dačić i dodao da je na Kosovu srušen međunarodni poredak u kojem je suverenost država nedodirljiva, a granice nepromenjive. Milanović je juče kritikovao međunarodnu zajednicu jer optužuje Rusiju zbog aneksije Krima, a Kosovo je “otela ” Srbiji.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da predsednik Hrvatske Zoran Milanović „ide iz blata u glib” nakon što je izjavio da je Kosovo oteto Srbiji i da Krim više nikada neće biti ukrajinski. „Iz lošeg u gore. Ne znam dokle to može da ide. Rezime tog narativa je: Sednimo što pre za pregovarački sto, dajmo Rusima da otkinu ne znam koliko hiljada kvadratnih kilometara Ukrajine i zaboravimo na širenje NATO ili politiku otvorenih vrata. Neka se Ukrajinci pokunje i čekaju koliko će ih ovi još pobiti ili koliko će im teritorije uzeti”, izjavio je hrvatski premijer pred novinarima, nakon sednice predsedništva HDZ, prenela je agencija HINA.
Vlada je juče na telefonskoj sednici odredila nove, više cene goriva. Od danas se osnovni benzin evrosuper 95 prodaje za najviše 1,41 evro odnosno 10,62 kune po litri, a dizel za 1,51 evro odnosno 11,38 kuna. Plavi dizel od danas košta 1,01 evro po litri, odnosno 7,61 kunu. Uredba je stupila na snagu u ponoć, a vrediće narednih 14 dana.
Maturanti su prošle godine iz viših nivoa matematike i engleskog jezika postigli najbolje rezultate otkako se prate rezultati mature, najgore su od izbornih predmeta napisali politiku i ekonomiju, a više od 74 odsto upisalo je neki fakultet, pokazuju podaci o maturi 2021./2022. Ministarstvo nauke i obrazovanja u Školskom e-Rudniku objavilo je podatke o državnoj maturi i upisima na fakultete iz kojih je vidljiv porast prosečnih ocena iz obaveznih predmeta – matematike, hrvatskog i engleskog, osim na osnovnom nivou ispita iz matematike gde je zabeležen pad. Maturanti su prošle godine iz viših nivoa matematike i engleskog jezika postigli najbolje rezultate otkako se prate rezultati mature. Što se tiče izbornih predmeta, rezultati hemije, fizike i biologije bili su bolji u odnosu na godinu pre. Najbolje su ocene iz stranih jezika, a najgore iz latinskog te politike i ekonomije. Prethodnih godina na maturi je uglavnom sociologija bio ispit iz kojeg su učenici postizali najlošije rezultate. Ako se uporede programi gimnazije i strukovnih škola, vidljiva je velika razlika u ocenama, kako u redovnom školovanju tako i na maturi. Od ukupno 25 657 učenika koji su završili srednju školu i položili maturu 2022., njih 19 099 ili 74 odsto upisalo je višu školu ili fakultet, gotovo 91 odsto gimnazijalaca te 62 odsto učenika strukovnih škola.
Grad Vukovar, Turistička zajednica grada Vukovara i Dečji vrtić Vukovar 1 i ove godine organizuju manifestaciju „Maškare u Vukovaru“ koja će se održati u subotu, 18. februara u pešačkoj zoni. Program manifestacije sastojaće se od defilea svih i velikih i malih grupa, zabavnog programa na pozornici gde će, između ostalog, biti izabrane i nagrađene najmaštovitije i najoriginalnije maske. Svi zainteresovani mogu da se do 13. februara prijave na internet stranici Turističke zajednice Grada Vukovara.
Svetska zdravstvena organizacija juče je saopštila da koronavirus i dalje predstavlja vanrednu međunarodnu javnozdravstvenu krizu. Pandemija je verovatno u “prelaznoj tački” koja i dalje zahteva pažljivo upravljanje da bi se “ublažile potencijalne negativne posledice”, navedeno je u saopštenju. Prošle su tri godine otkako je ta agencija Ujedinjenih nacija proglasila bolest COVID-19 svetskom zdravstvenom opasnošću. U pandemiji je umrlo više od 6,8 miliona ljudi širom sveta, a bolest je negativno uticala na svetsku privredu i funkcionisanje društava. Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca u svom je izveštaju o svetskim katastrofama za 2022. istakla da svet nije spreman za buduće pandemije te pozvala zemlje da ažuriraju svoje planove pripravnosti do kraja godine. Upozorili su da su “sve zemlje i dalje opasno nespremne za buduće epidemije” uprkos tome što je bolest COVID-19 ubila više ljudi nego bilo koji zemljotres, suša, ili uragan u istoriji. Zemlje bi trebale da preispitaju svoje zakonodavstvo da bi osigurale usklađenost s planovima pripravnosti za pandemiju do kraja 2023. te usvoje novi ugovor i revidirane međunarodne zdravstvene propise do 2024. godine, da bi se više ulagalo u spremnost lokalnih zajednica, navodi se u izveštaju. Preporuka je da se povećaju izdvajanja za domaće zdravstvo za jedan odsto bruto domaćeg proizvoda, i da se na globalno finansiranje zdravstva izdvaja najmanje 15 milijardi dolara godišnje.