Rezultati nacionalnih ispita koje od ove školske godine pišu svi učenici osmog razreda neće uticati na zaključnu ocenu niti će biti uzeti kao kriterijum za upis u srednje škole, istaknuto je juče na konferenciji za medije Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Nacionalne ispite ove školske godine pisaće svi učenici osmih razreda iz 923 osnovne škole, a pisaće se u drugoj polovini marta iz hrvatskog jezika, matematike, biologije, fizike, hemije, engleskog, geografije i istorije, rekao je na konferenciji za novinare direktor Centra Vinko Filipović. Osim toga, nacionalne ispite pisaće i četvrti razredi iz 81 eksperimentalne škole, i to početkom marta iz hrvatskog, matematike te prirode i društva. Od 10. do 12. oktobra ove godine nacionalni ispiti pisaće se u petim razredima 81 eksperimentalne škole u kojima su prošle školske godine provedeni ispiti za učenike osmog razreda. „Rezultati u nacionalnim ispitima neće uticati na zaključnu ocenu u osmom razredu niti će se uzimati u obzir kao kriterijum upisa u srednje škole”, naglasio je Filipović i dodao da se neće ocenjivati nego će biti evidentirani kao beleška tako da će svaki učenik imati evidentiran broj bodova i postignuće u procentima.
Predstavnici Vlade i sindikata javnih službi izjavili su juče nakon novog kruga pregovora o povećanju osnovice plata da su izneli svoje ponude i zahteve za rastom plata, ali nisu hteli da govore o detaljima, najavivši nastavak pregovora za četvrtak. Ministar finandija Marko Primorac je rekao novinarima da su sindikatima predstavili Vladinu ponudu dok je sindikalna predstavnica Sanja Šprem rekla da su izneli svoje argumentovane zahteve za rastom plata. Primorac je potvrdio da je Vlada spremna dati povećanje pa su na sastanku razgovarali o intenzitetu i dinamici povećanja. Vlada je, po njegovim rečima, imala dva predloga od kojih se jedan odnosi na povećanje osnovice u konkretnom procentu, a drugi na isplaćivanje jednokratnog dodatka koji bi pokrio inflatorne pritiske pri čemu bi se od sledeće godine razgovaralo o procentu povećanja osnovice plata. Predsednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem istakla je da su izneli zahteve u okolnostima rasta inflacije i plata u privredi. Poručila je da Vlada kao najveći poslodavac mora da vodi brigu o svojim radnicima te da je jedino uz razumevanje sindikalnih zahteva moguć kompromis. Novinarima je potvrdila da sindikati očekuju rast osnovice plata od 1. oktobra ove godine jer ne mogu da dopuste daljnje rušenje cene rada.
Vlada je usvojila predlog izmena Zakona o radu, kojima se nastoji sprečiti neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno vreme, tako da bi se ugovor mogao sklopiti najduže na tri godine, odnosno s istim radnikom najviše tri puta za redom. Predloženim se izmenama uvodi između ostalog, novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vreme te mogućnost zakonitog rada van sezone, naveo je ministar rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Marin Piletić.
Vlada je poslala u Sabor predlog zakonskih izmena kojim podiže neoporezivi iznos primanja uzdržavanih osoba s 15 na 24 hiljade kuna godišnje, kao i izmene zakona o administrativnoj saradnji u području poreza, kojima će i digitalne platforme morati Poreznu upravu da izveštavaju o aktivnostima na računima svojih korisnika. Prema rečima ministra finansija Marka Primorca, ta zakonska odredba primenjivala bi se u postupku godišnjeg obračunavanja poreza na dohodak za 2022. godinu i nadalje.
Ministarka poljoprivrede Marija Vučković juče je u Velikoj Gorici rekla da u Hrvatskoj godišnje na otpadu završi 286 hiljada tona hrane, pri čemu se hrana baca u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije pa do potrošača, pozvavši pritom na pojedinačnu odgovornost te zajedničko delovanje i razmenjivanje znanja i iskustava, a da bi ostvarili ciljeve UN-ove Agende za održivi razvoj – do 2030. godine upola smanjiti otpad od hrane na nivou maloprodaje i potrošača te smanjiti gubitke hrane duž celog prehrambenog lanca. Kao doprinos ostvarenju ovog cilja, Vlada je donela Plan sprečavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane i u tom pogledu je unapređen zakonodavni okvir, objavljen je Vodič za doniranje hrane, održane su radionice za donatore i posrednike u lancu doniranja hrane te je pokrenut projekat „e-doniranje“ koji je do danas spasio oko 400 tona hrane, a objavljeni su i sektorski vodiči za sprečavanje otpada od hrane za sve faze prehrambenog lanca, od primarne proizvodnje i prerade do trgovine, ugostiteljstva i institucionalnih kuhinja.
U Srbiji sutra počinje popis stanovništva, za koji u vodstvu hrvatske zajednice kažu da će biti presudan za budućnost zajednice, njihov položaj i snagu institucija, zbog čega je vođena intenzivna kampanja pod nazivom “Znam ko sam”. Na prethodnom popisu, pre 11 godina 57.900 građana Srbije izjasnilo se kao Hrvati, a od toga broja njih 47.000 je na teritoriju Vojvodine. Hrvatski demograf Dražen Živić izjavio je za hrvatske medije u Vojvodini da demografski trendovi pokazuju da će se broj Hrvata u Srbiji nastaviti da smanjuje. Strukturna obeležja hrvatske manjinske zajednice takva su da ne ulevaju preveliki optimizam kada je u pitanju ishod predstojećeg popisa“, naveo je Živić tokom gostovanja u Subotici. Objasnio je da su vojvođanski demografi radili projekcije kretanja broja stanovnika u Vojvodini, pa tako i Hrvata u toj pokrajini. Prema tim projekcijama do sredine ovog veka broj Hrvata u Vojvodini sa 47.000 pao bi na 25.000. To je jedna katastrofalna situacija, međutim, na to ukazuju demografske zakonitosti“, rekao je Živić.