Predsednik Srpskog narodnog veća i SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je za agenciju Tanjug da je nerazumno da Hrvatska odbija da sarađuje u istrazi zločina u Oluji, za koji su optužena četiri hrvatska pilota. “Činjenica je da su ljudi stradali, bili bombardovani i da su bili žrtve jednog napada za koji nije bilo nikakvog razloga. Reč je o civilnim žrtvama koje su se sklanjale od ratne opasnosti i nerazumno je toj stvari pristupati na drugačiji način i odbijati sarađivanje u istrazi okolnosti pod kojima se to dogodilo”, rekao je Pupovac za Tanjug. Na pitanje smatra li da postoje ikakve šanse da Hrvatska prihvati optužnicu, Pupovac je podsetio da je Hrvatska odbila zahtev BiH, koja je prva uputila zahtev za saradnju oko tog slučaja, i dodao da nije bilo službene komunikacije između srpskog i hrvatskog tužilaštva i pravosuđa dve vlade.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da optužnica Srbije protiv hrvatskih pilota za ratne zločine tokom akcije „Oluja” za Hrvatsku kao predmet ne postoji i da se taj stav neće menjati. „Nadležnost Srbije u predmetima koji se tiču navodnih počinjenja krivičnih dela na teritorijima drugih država od strane državljana drugih država za nas je neprihvatljiva već godinama i to ne dolazi u obzir”, rekao je premijer na Bledskom strateškom forumu. Naveo je i da postoji međunarodna instanca, bivši Haški sud i današnji Rezidualni mehanizam i da zato ne dolazi u obzir da Srbija pretenduje da bude država koja će podizati optužnice protiv hrvatskih pilota. Plenković je, kako je prenela srpska agencija, dodao da Srbija „ mora da se suoči sa svojom prošlošću i ulogom devedesetih godina”. O eventualnoj poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića bivšem ustaškom logoru Jasenovac Plenkovic je rekao: „o tom potom”.
Ministar privrede i bivši član Nadzornog odbora Ine Davor Filipović zatražio je juče na sastanku Uprave Ine detaljno objašnjenje pljačke ove kompanije, teške oko milijardu kuna i vanrednu reviziju celog gasnog biznisa za 2020., 2021. i deo 2022. godine. ”Na sastanku je bio predsednik Uprave Ine Šandor Fasimon, zajedno s hrvatskim članovima Ine. Rekli su mi da su pokrenuli internu istragu, žele utvrditi kako se to dogodilo”, rekao je ministar i dodao da je iz razgovora s članovima Uprave mogao da zaključi da postoje određene slabosti kada se govori o internim kontrolama jer se dogodilo da četvrti nivo odlučivanja potpisuje ugovor koji ima ogromne finansijske reperkusije na Inu, a da to ni jedan nivo iznad nje nije verifikovan. ”Iz ovih preliminarnih razgovora vidimo da je sistem internih kontrola morao biti bolji”, naglasio je Filipović.
Predsednica uprave Plinare Istočne Slavonije Marija Ratkić, jedna od ključnih osoba u pljački INA-e priznala je krivicu USKOK-ovim istražiocima i sve što joj se stavlja na teret, javio je Hrvatski radio. Iako je za svih petero uhapšenih određen jednomesečni istražni zatvor, okrivljena direktorka mogla bi vrlo brzo da bude puštena na slobodu jer njoj istražni zatvor nije određen zbog uticaja na svedoke, nego zbog opasnosti od ponavljanja dela. Dala je ostavku na svoju dužnost u Plinari Istočne Slavonije, a čim se ta ostavka provede u sudskom registru, Marija Ratkić mogla bi da napusti zatvor Remetinec te se u nastavku postupka brani sa slobode.
Iz Hrvatskih cesta navode da se radovi na građenju obilaznice Apševaca i Lipovca, koji su počeli u februaru ove godine, odvijaju u skladu s dinamičkim planom i rokovima projekta. „Do sada su završeni svi pripremni radovi na glavnoj trasi te su u završnoj fazi i zemljani radovi, odnosno građenje nasipa na preko 60 odsto trase, dok je završni sloj nasipa izveden na 25 odsto trase. Izvođač radova počeo je i s radovima na sistemu odvođenja te su intenzivirani i radovi na mostu Bosut“, navode iz Hrvatskih cesta. Projekat, vredan nešto više od 75 miliona kuna i s rokom izvođenja od 18 meseci, se odnosi na građenje saobraćajnice kojom će se zaobići deonica državne ceste kroz naselja Apševci i Lipovac koja je identifikovana kao crna tačka. Svrha ovog projekta je poboljšanje sigurnosti u saobraćaju i smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom, smanjenje broja povređenih i poginulih na državnim cestama.
U manastiru Uspenja presvete Bogorodice u Dalj planini juče je počela letnja škola kaligrafije, odnosno tehnike lepog pisanja. Škola će trajati sedam dana, a deca osnovnih škola sa područja delovanja ZVO-a će osim učenja lepog pisanja, imati priliku i da se druže sa vršnjacima iz ostalih škola.