Troškovi u BDP-u za zdravstvo u Hrvatskoj iznose 8,1 odsto, nasuprot EU proseku od 10,5 odsto BDP-a, dok je istovremeno previsok udeo izdvajanja za plate u zdravstvu, a prenizak iz drugih izvora finansiranja poput dopunskih osiguranja. Iako troškovi za zdravstvo rastu, oni značajno zaostaju za prosekom Evropske unije, a naročito za njenim najuspešnijim članicama, dok je zdravstveni sistem podfinansiran, navodi se u analizi glavnog ekonomiste Hrvatskog udruženja poslodavaca Hrvoja Stojića i dodaje da je relativno niži udeo ukupnih troškova za zdravstvo u pozitivnoj korelaciji i s pokazateljima morbiditeta i mortaliteta u različitim grupama bolesti, koji su iznad proseka EU-a. “Želimo moderno lečenje i terapije te širi spektar zdravstvenih usluga, a uporno se to odbija platiti, naveo je Stojić u HUP-ovoj analizi i upozorio na ozbiljne nestašice pojedinih ključnih farmaceutskih proizvoda, poput antibiotika, lekova za kardiološke, onkološke i druge bolesti, naročito onih doziranih za decu. To je posledica višegodišnjeg kontinuiranog snižavanja cena lekova na evropskom i hrvatskom tržištu, što je dovelo do drastične konsolidacije tržišta i značajno smanjilo broj dobavljača lekova potrebnih EU-u, istakli su iz spomenutog udruženja.
Iako se poslednje vreme pisalo o privrednoj neizvesnosti i otpuštanjima u IT i tehnološkoj industriji, još uvek je jedan od njihovih najvećih izazova, zapošljavanje i zadržavanje talenata. Potvrdila je to i velika godišnja anketa Skillsofta u kojoj je više od pola IT stručnjaka otkrilo da će vrlo verovatno njih 25 odsto da napusti radno mesto u sledećoj godini. Kao jedan od glavnih razloga ističu nedovoljnu plaćenost, ali i nedostatak prilika za profesionalni razvoj. S druge strane, IT čelnici ističu da im je kod zaposlenih veliki problem nedostatak veština jer su tehnološke promene prebrze, zbog čega se moraju usredsrediti na stalna usavršavanja. “U IT industriji imamo puno mladih osoba koje skupljaju iskustvo i odlaze da rade van Hrvatske ili ostaju u zemlji da rade za strane poslodavce. To je glavna problematika, jer država kroz besplatno obrazovanje ulaže u razvoj stručnjaka, a oni kasnije napuštaju državu. S obzirom na visoku potražnju stručnjaka, suočavamo se s izazovom zadržavanja talentovanih pojedinaca zbog konkurentnosti i očekivanja koja imaju od poslodavca”, izjavio je za Arthur Vašarević, iz firme Schneider Electric za Poslovni dnevnik.
Iva Nenadić iz Centra za medijski pluralizam i slobodu medija komentarišući na N1 medijske slobode u Hrvatskoj, rekla je da Unija za građanske slobode Evrope tvrdi da ubrzo sledi sloma što se tiče medijske slobode te da situacija nije zadovoljavajuća. Podsetila je da se u okviru Centra za pluralizam i slobodu medija pri Evropskom univerzitetskom institutu jednu deceniju provodi monitoring kao naučno istraživački projekat stanja na ovu temu u svim zemljama članicama EU-a i poručila da su pogoršani uslovi i povećani rizici za medijske slobode i medijski pluralizam. Naglasila je da se mediji i novinarstvo bore s više problema istovremeno, uključujući političke uticaje s jedne strane, i digitalne izazove, kao što je dominacija digitalnih platformi i veštačka inteligencija koja sve više definiše novinarstvo, s druge strane.
Premijer Andrej Plenković (HDZ) smatra da će narednih dana da dogovori s Domovinskim pokretom novu parlamentarnu većinu, a potom i vladu, izjavio je to novinarima u Bruxellesu, gde je učestvovao na Godišnjoj konferenciji o budžetu Evropske unije. Razgovori koji su se juče vodili s Domovinskim pokretom, imali su za cilj postepeno približavanje stavova pri stvaranju parlamentarne većine, rekao je Plenković i dodao da HDZ pregovara jedino sa DP-om, smatrajući da koalicija s njima ne može da našteti odnose sa EU. Na pitanje da li dovoljno 20 dana da se formira vlada,Plenković se referisao se na 2016. godinu, podsetivši da im je za formiranje Vlade tada trebalo mesec i pet, šest dana. Sad ćemo malo više razgovarati, ali ćemo sve dogovoriti, nije to ništa neobično”, poručio je Plenković.
Čelnik SDP-a Peđa Grbin juče je nakon drugog kruga pregovora s predstavnicima Domovinskog pokreta ocenio da je na potezu DP, i da su na stolu sve opcije te da je ukoliko pregovori propadnu SDP spreman za nove izbore. „Mi smatramo da je ovo prilika da Hrvatska napravi iskorake po pitanju borbe protiv korupcije i borbe za medijske slobode, a nakon toga su sve opcije na stolu pa i ponavljanje izbora, za što smo mi u SDP-u spremni”, rekao je Grbin i napomenuo da ništa što su izneli do sada nije tajna, a prioriteti su im konstituisanje Sabora i rešavanje statusa Turudića i lex AP. Grbin je naglasio da se s DP-om nije razgovaralo o kadrovskim pitanjima i da će saradnja s DP-om možda biti kratkotrajna, nakon čega bi sledeća opcija bila novi izbori. “Videćemo da li to može da funkcioniše na duži period, a ako ne, onda je najpoštenije da idemo na nove izbore”, ocenio je Grbin.