Predsednik Hrvatskih suverenista, Marijan Pavliček na današnjoj je konferenciji za novinare u stranačkim prostorijama u Vukovaru još jednom ukazao na nespremnost Hrvatske za ulazak u evrozonu, odnosno prelazak na evro, kao platežno sredstvo u zemlji od 1. januara iduće godine. Kao agumente, naveo je, između ostalog, rekordnu inflaciju od 13,5 odsto, od čega je 20 odsto inflacija prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića, što građani najviše kupuju. Naglasio je da pojedini trgovački lanci „love u mutnom” povećavajući cene kako bi ih kasnije zaokružili u novoj valuti. Istakao je kako će najveći teret snositi građani, posebno penzionerska populacija, čija su primanja i najmanja. Idemo u nešto na šta nismo spremni i nijedan argument vladajućih, poput boljeg standarda, povećanja stranih nvesticija i većeg priliva turista, nije opravdan. Jedini opravdan argument je bolji kreditni rejting, kako bi se mogli dalje zaduživati, rekao je Pavliček dodajući kako je to očigledno nečiji cilj. Smatra da će svih 117 zastupnika, koji su glasali za ulazak u evrozonu plakati, ali će, nažalost plakati i hrvatski građani. Pavliček je dodao činjenicu da je ulazak u evrozonu ranije potpisan, ali da je sporan termin ulaska. Kako bi izrazili žaljenje i opraštanje s nacionalnom valutom, HS je odštampao osmrtnice, koje će zalepiti na pojedinim lokacijama u gradu.
Većinom glasova Gradsko veće Vukovara na jučerašnjoj je sednici donelo odluku o izmenama Statuta Grada čime je brisana odredba o službenoj upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području Vukovara. Tom odlukom je izvan snage stavlenaj Statutarna odluka o ostvarivanju ravnopravne službene upotrebe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara, koja je pripadnicima srpske manjine davala pravo slobodne upotrebe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u društvenom i javnom životu te u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog delokruga Grada Vukovara.U pojašnjenu odluke o izmenama Statuta, navedeno je kako je toj odluci prethodilo objavljivanje službenih rezultata popisa stanovništva, provedenog 2021. godine koji je pokazao da u gradu Vukovaru živi 29,73 odsto Srba što je manje od jedne trećine od ukupnog broja stanovnika grada te tako ne ostvaruju pravo na službenu upotrebu svog jezika i pisma. Za donošenje takve odluke bili su većnici Domovinskog pokreta, Hrvatskih suverenista, HDZ-a i predsednik Gradskog veća, nezavisni Željko Sabo, dok su protiv bila dvojica većnika SDSS-a i većnik Demokratskog saveza Srba, Srđan Milaković. Predsednik vukovarskog SDSS-a i zamenik vukovarskog gradonačelnika iz reda srpske nacionalne manjine Srđan Kolar ocenio je da odluka Gradskog veća Vukovara o ukidanju dvojezičnosti predstavlja ogroman korak unazad.Tokom rasprave na sednici Vijeća osećala se među vladajućima jedna ogromna nezainteresovanost za tu temu, a raspravi nije bio prisutan ni gradonačelnik, Ivan Penava, što dovoljno govori o svemu, rekao je za Hinu Kolar. Predsednik Demokratskog saveza Srba i vukovarski gradski većnik Srđan Milaković poručio je da je izmena Statuta Vukovara i ukidanje ćirilice „poklon vukovarskim Srbima na kraju godine od političke garniture na čelu s gradonačelnikom Penavom”. Time je okončano desetogodišnje nasilje nad ćirilicom i srpskim jezikom u kojem vremenu je od raznih državnih tela učinjeno sve da do primene tog prava srpske zajednice nikada i ne dođe.
Gradonačelnik Ivan Penava, njegov zamenik Filip Sušac te pročelnik Upravnog odelenja za obrazovanje i sport, Darko Dimić uručili su juče studentima i učenicima ugovore o stipendiranju. Tom prilikom gradonačelnik je istakao zadovoljstvo jer je dodeljen rekordan broj stipendija, ukupno 256. Zaista nam je drago da smo u mogućnosti na ovaj način da podržimo obrazovanje naših studenata, a neizostavno je napomenuti pomoć i donacije drugih gradova koji su s nama svake godine deo ove mere. Zadovoljstvo mi je videti da je iz godine u godinu broj studenata koje stipendiramo veći te verujem kako će oni po završetku svojih studija doprinositi vukovarskoj budućnosti, rekao je gradonačelnik Penava i svim studentima i učenicima zaželeo sreću i uspeh u daljnjem obrazovanju. Za školsku/akademsku 2022./2023. godinu dodeljeno je ukupno 256 stipendija, 100 stipendija studentima svih godina studija deficitarnih zvanja (10 meseci po 1000 kuna), 98 stipendija studentima studija ostalih zvanja (10 meseci po 500 kuna) i 58 stipendija učenicima deficitarnih zanimanja (10 meseci po 400 kuna). Za tu namenu u budžetu Grada Vukovara obezbeđeno 1,6 miliona kuna, a kao i prethodnih godina stipendiranje učenika i studenata s područja grada Vukovara provodi se i uz pomoć, odnosno, donacije drugih gradova.
Na području zaštite okoline u 2022. godini je Zakonom o upravljanju otpadom zabranjeno stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a za izgradnju infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom obezbeđena su sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Osim zabrane laganih plastičnih vrećica, novim pravilnikom o ambalaži, koji će na snagu da stupi 2023., Ministarstvo privrede i održivog razvoja uvešće povratnu nadoknadu i za ambalažu čija je zapremina manja od 0.2 litre, za tetrapak i ambalažu koja nije od PET, dok će trgovci početi da naplaćuju vrlo lagane plastične vrećice.
Hrvatski turizam u 2023. ulazi s novom strategijom održivog razvoja i otvorenim konkursima za ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu te jačanjem promocije i očekivanjima da će Schengen i evrozona dodatno podstaknuti nastavak pozitivnih trendova iz 2022. godine. O mogućnostima ulaganja u 2023. ministarka turizma i sporta Nikolina Brnjac istakla je da su turističkom sektoru kao nikada do sada na raspolaganju sredstva iz više izvora, ukupno 1,2 milijarde evra, što kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO ) i višegodišnji finansijski okvir, što kroz državni budžet. Za ta sredstva važna je novousvojena Strategija razvoja održivog turizma u RH do 2030., koja stupa na snagu 1. januara iduće godine i osim definisanja pravca razvoja predstavlja i platformu za finansiranje javne turističke infrastrukture i preduzetnika. Ciljevi strategije su stvaranje održivog celogodišnjeg turizma, poželjnog za investicije, rad i život, kao i očuvanje okoline, konkurentnost i otpornost turizma. Javni pozivi za ulaganje u turističku infrastrukturu vrijedni 2,2 milijarde kuna u okviru NPOO-a objavljeni su početkom npovembra 2022., a otvoreni su do 3. februara.