Na području Vukovara počelo je ugrađivanje sistema video nadzora, a u cilju podizanja opšte sigurnosti ljudi i imovine na javnim površinama, izvestili su iz vukovarske Gradske uprave. Sistem pokriva 27 lokacija s ukupno 30 kamera koje omogućavaju prepoznatljivost lica i registracijskih tablica vozila bez obzira na vreme snimanja. Kako je u proteklom periodu došlo do pojave odbacivanja otpada u okolinu, video nadzor će se između ostalog koristiti i za sankcionisanje osoba koje nepropisno odlažu otpad. Pod nadzorom će biti polupodzemni spremnici, zeleni otoci, divlje deponije kao i pristupni putevi prema lokacijama na kojima su divlje deponije. Kazna za korisnika usluge prikupljanja mešanog komunalnog otpada koji ne postupa u skladu s odlukom o načinu pružanja javne usluge prikupljanja mešanog i biorazgradivog komunalnog otpada na području Vukovara kreće se u rasponu od 100 do 700 kuna, zavisno od vrste prekršaja te će biti naplaćena od strane Komunalca i iskazana na računu za odvoženje otpada kao ugovorna kazna. U slučaju kršenja odredbi odluke o merama za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada i merama za uklanjanje odbačenog otpada na području grada merodavno je komunalno redarstvo koje može izreći kazne u rasponu od 500 do 2500 kuna.
Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku danas je većinom glasova podržao dosadašnjeg pomoćnika ministra zdravstva dr Vilija Beroša za novog ministra, nakon što je s te dužnosti smenjen Milan Kujundžić zbog afere s imovinskom karticom. Beroš je podržan s devet glasova ‘za’, dva ‘protiv’ i jednim ‘suzdržanim’. Na sednici saborskog Odbora za zdravstvo dr Beroš je odgovarao na pitanja zastupnika, navodeći među svojim prioritetima da će vrlo brzo pokrenuti aktivnosti na temu plata lekara kako bi se ispravile sve nepravilnosti. „Najozbiljnije moramo shvatiti problem prekovremenih sati lekara i medicinskih sestara. Ako budem mogao, to ću promptno rešiti, a ako ne budem mogao ništa napraviti, priznaću i otići“, najavio je Beroš.
Vladinu nameru da od 1. aprila poveća rodiljne i roditeljske podrške za drugih šest meseci detetova života, pozitivno su ocenili i saborska pozicija i opozicija, pri čemu je opozicija naglasila kako to nije dovoljno žele li se zaustaviti zabrinjavajući demografski trendovi u Hrvatskoj. Hrvatska je pala ispod četiri miliona stanovnika, država nestaje u demografskom smislu, istakli su Hrvoje Zekanović (Hrast) i Slaven Dobrović (Most) u saborskoj raspravi o Vladinim izmenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim podrškama. Predložene izmene drže dobodošlim, ali zakasnelim. HDZ-ovi zastupnici pohvalili su Vladine poteze, rekavši da je demografija reforma svih reformi, no to je proces koji traje. Ovo je drugo podizanje podrški u mandatu ove Vlade, s ovim izmenama po visini podrški svrstaćemo se u sam evropski vrh, dodao je Domagoj Mikulić (HDZ) koji bi, kaže, volio da više očeva, od sadašnjih dva odsto, koristi roditeljski dopust.
U raspravi o rodiljnim i roditeljskim podrškama učestvovala je i saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov, koja je tom prilikom naglasila da ova stranka podržava svaku inicijativu usmerenu na povećavanje materijalnih prava roditelja. „Ovo je jedna mera koja će doprineti podizanju životnog standarda porodica s decom, i njihovom pravu na dostojanstven život kroz ostvarenje socijalnih, kulturnih, vaspitnih, materijalnih i drugih uslova. Evropska komisija prepoznala je da je sve više žena uključeno u plaćeni posao iako zarađuju 18 odsto manje od muškaraca, a istovremeno su još relativno često negovateljice, odnosno 78 odsto svih pružatelja brige su žene i to dovodi u pitanje zadovoljavajuće ravnoteže između posla i privatnog života. Zbog toga često žene primaju penzije koje su samo nešto više od minimuma potrebnog za preživljavanje za šta postoje razlozi od ranije, a to su prekidi ili prestanak profesionalne delatnosti radi posvećivanja porodici, učestalost ugovora na pola radnog vremena tokom celog radnog veka ili zato što su radile u preduzeću supruga, uglavnom u trgovinskom i poljoprivrednom sektoru, bez plate i bez socijalnog osiguranja. Ovom direktivom postiže se i veći nivo rodne ravnopravnosti u društvu i bolje podele odgovornosti između muškaraca i žena što bi trebalo izvršiti pozitivan uticaj i na smanjivanje rodnog jaza u platama i penzijama. Direktiva stupa na snagu krajem aprila, a rok u kojem je zemlje članice moraju početi primenjivati je 3 godine. Ove izmene o kojima danas govorimo jedan su korak u pravom smeru no uticaj na demografske promene je složen i dugotrajan i zahtevaće izmene nekoliko zakona, podzakonskih akata i nekih praksi u društvu uopšte. Jedna od onih koje smatram važnim i koje ističem i pozivam da se o njoj razmisli jeste i mogućnost da se i osobama koje imaju status poljoprivrednika svakako omogući korištenje onih prava koja su omogućena zaposlenim odnosno samozaposlenim roditeljima. Tu su dakle uočene neke nelogičnosti prilikom određivanja statusa poljoprivrednika, pa evo, ja mislim da je to tema o kojoj bismo u drugom čitanju mogli i razmisliti. U svakom slučaju, Klub zastupnika SDSS-a podržaće ove izmene i pozdravlja svaku inicijativu usmerenu na povećanje materijalnih prava roditelja od kojih očekujemo i pozitivne uticaje, zaključila je Jeckov.
U Hrvatskoj će se u proleće 2021. provesti popis stanovništva, a Vlada je sa današnje sednice u hitnu saborsku proceduru uputila predlog zakona kojim se to reguliše. Popis stanovništva provešće se u dve faze. Predloženim Zakonom uređuje se priprema, organizacija i provođenje Popisa, jedinice i sadržaj Popisa, referentni datum Popisa, poverljivost i zaštita podataka i druga pitanja važna za njegovo provođenje. Popis će se provoditi prema stanju na dan 31. mart 2021. u ponoć, što se smatra referentnim trenutkom Popisa koji će trajati od 1. aprila 2021. do 7. maja 2021. godine. Novina je da će se od 1. do 10. aprila 2021. godine, u prvoj fazi, Popis provoditi samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sistem e-Građani, a od 16. aprila do 7. maja 2021. popisivači će obavljati popisivanje popisnih jedinica – stanovništva, domaćinstava i stanova.
Ministarstvo pravosuđa u saradnji s Hrvatskom javnobilježničkom komorom dovršilo je projekat web servisa povezivanja informacijskih sistema zemljišne knjige i eNotara, čime građani i pravne osobe u jednom koraku rešavaju upis u zemljišne knjige posetom javnom bilježniku. Da bi izvršili upis u zemljišne knjige građani su do sada morali obilaziti nekoliko institucija. Sada je sve radnje moguće obaviti jednim odlaskom javnom bilježniku umesto dosadašnje prakse odlazaka k javnom bilježniku, u Poreznu upravu i u zemljišnoknjižno odeljenje Opštinskog suda, izvestili su iz Hrvatske javnobilježničke komore. S ciljem pojednostavljenja i skraćivanja postupka upisa u zemljišne knjige Ministarstvo pravosuđa i Hrvatska javnobilježnička komora uspešno su povezali web servis s informatičkim sistemom zemljišnih knjiga i centralnim informatičkim sistemom javnih bilježnika – eNotar.