Povodom Međunarodnog dana nestalih lica, koji se obeležava 30. avgusta, članovi Udruženja nestalih, ubijenih i naslino odvedenih „Protiv zaborava” održalo je danas u Vukovaru radni sastanak, na kojem su izrazili nezadovoljstvo dinamkom rešavanja ovog humanitarnog pitanja. Predsednica Udruženja, Marica Šeatović naglasila je kako s protokom vremena nema značajnijih pomaka u rasvetljavanju sudbina nestalih. Udruženje „Protiv zaborava” trenutno broji 25 aktivnih članova, od kojih je većina upravo sa područja istoka Hrvatske. Sastanku je prisustvovala i saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov, koja je podsetila da se na popisu Međunarodnog komiteta crvenog krsta nalazi 9 969 nestalih lica sa prostora bivše Jugoslavije. Od tog broja, Hrvatska potražuje 1968, a Srbija 1606 lica. Naglasila je kako, nažalost, nema adekvatne saradnje na nivou dve države, kako bi ovo humanitarno pitanje bilo rešeno. Istakla je težnju SDSS-a da se ubrzaju procesi u pronalasku, ekshumaciji i identifikacijama nestalih te jednak tretman u pristupu problematici. Izrazila je i pozitivan stav po pitanju Zakona o civilnim žrtvama rata, naglasivši kako je reč o civilizacijskom iskoraku, koji treba pozdraviti jer će bar donekle doneti satisfakciju porodicama nestalih.
U saopštenju Dokumentaciono-informacionog centra Veritas povodom 30. avgusta, Međunarodnog dana nestalih, navodi se da se među 7345 do sada verifikovanih srpskih žrtava sa područja Hrvatske i Republike Srpske Krajine, nalaze 1572 osobe čije sudbine još nisu rasvetljene, medju kojima je 1127 civila i 442 žene. Samo u Hrvatskoj, uključujući i područje nekadašnje Republike Srpske Krajine, i dalje se traga za 1858 osoba, saopštio je danas Dokumentacioni-informacioni centar Veritas. “U zadnjih 20 godina iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica, uključujući i ekshumacije u organizaciji samih porodica, ekshumirano je ukupno 1633 posmrtna ostatka Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK, uključujući i one koji su sa njima živeli i ratovali na njihovoj strani, od čega je do sada identifikovano 1251 posmrtnih ostataka, dok ih još 382 čeka na identifikaciju”, stoji u saopštenju. Iz Veritasa su naveli i da raspolažu podacima za “više desetina poznatih mesta ukopa sa više od 150 posmrtnih ostatka na području Hrvatske, pokopanih uglavnom pod oznakom ‘nepoznat’, koji i 26 godina po prestanku rata, isključivo zbog opstrukcije hrvatske strane, čekaju na ekshumaciju”.
U Hrvatskoj je u protekla 24 časa od 3784 testiranih, zabeleženo 139 novoobolelih od koronavirusa, a od poslednica zaraze umrlo je šest osoba, saopštio je danas Nacionalni štab civilne zaštite. Trenutno je aktivno 3014 slučajeva, a među njima je 427 pacijenata na bolničkom lečenju, od kojih je na respiratoru njih 55. Od pojave zaraze u Hrvatskoj do danas je registrovano 373 330 slučajeva zaraze koronavirusom, od kojih je 8331 osoba umrla, ukupno se oporavilo 361 985 lica, od toga 450 u poslednja 24 časa. U samoizolaciji su trenutno 7744 osobe.
U Vukovarsko-sremskoj županiji u poslednja 24 časa PCR testiranjem na COVID-19 nisu potvrđene pozitivne osobe, a nema ni preminulih. Od početka epidemije ukupan broj obolelih je 12 599, od kojih je 12 265 izlečenih, a ukupno je preminulo 260 osoba. Trenutno je u županiji 5 osoba hospitalizovano zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirano je 26 osoba, te je ukupno do sada testiranih na području županije 83 697. U samoizolaciji se nalazi 209 osoba. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u našoj županiji, tri su pozitivne osobe iz sistema zdravstva.
Savez samostalnih sindikata Hrvatske saopštio je danas da je analiza Evropske konfederacije sindikata pokazala da hrvatski radnici, kao i nemački, najviše profitiraju od sindikalnog kolektivnog pregovaranja po pitanju godišnjih odmora. “U radnim sredinama u kojima se primenjuju nacionalni ili granski kolektivni ugovori, hrvatski i nemački radnici u proseku imaju deset dana plaćenog odmora više od zakonskog minimuma”, navodi se u saopštenju. Predsednik Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske Mladen Novosel napomenuo je da se podaci Evropske konfederacije odnose samo na delove hrvatske ekonomije koji su pokriveni granskim kolektivnim ugovorima, što znači celi javni sektor, a u privatnom samo građevina i delomično turizam. “Naši sindikati zato nastavljaju intenzivne napore za iniciranjem ili oživljavanjem kolektivnog pregovaranja u više drugih sektora, a od Vlade očekujemo da napokon prepozna društvenu korist kolektivnog pregovaranja i svoju odgovornost da stvori poticajno okruženje”, rekao je Novosel.