U Vukovarsko-sremskoj županiji u poslednja 24 časa evidentirano je 106 novih pozitivnih osoba na COVID-19, od kojih je 95 pozitivno na PCR testiranju, a 11 na brzom antigenom test. Od ukupnog broja zaraženih, 32 osobe su iz Vinkovaca, 14 je iz Vukovara, 13 iz Županje, 6 iz Cerne, po 4 osobe su iz Ivankova, Jarmine i Nuštra, po 3 iz Bošnjaka, Starih Mikanovaca i Štitara, po 2 iz Andrijaševaca, Borova, Trpinje i Rokovaca, te po 1 osoba iz još 12 mesta naše županije. Preminule su 2 osobe. Od početka epidemije ukupan broj obolelih osoba je 11 439, od kojih je 10 705 izlečenih, a preminule su 223 osobe. Trenutno je u županiji 71 osoba na bolničkom lečenju zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirano je 347 osoba, dok se u samoizolaciji nalazi 748 osoba. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-sremskoj županiji je pozitivno 13 radnika iz sistema zdravstva dok ih je 12 u samoizolaciji. Iz sistema obrazovanja obolelo je 15 nastavnika i 23 učenika. U samoizolaciji se nalazi 21 nastavnik i 250 učenika.
Predsednik Zajedničkog veća opština Srđan Jeremić potpisao je juče ugovor sa Savetom za nacionalne manjine kojom ova institucija Vlade Republike Hrvatske finansira kulturni amaterizam Srba na prostoru delovanja ZVO-a i časopis “Izvor”. Za 2021. godinu Savet je za finansiranje ovih potreba izdvojio milion i 166 hiljada kuna što su najveća do sada odobrena sredstva ZVO-u za kulturu i medije, rekao je Jeremić. ZVO će za svoje manifestacije i medije dobiti 750 hiljada kuna, a razlika u iznosu usmrena je prema kulturno-umetničkim društvima na području dve najistočnije županije koji su putem ZVO-a aplicirale za sredstva.
Uoči obeležavanja 30. godišnjice stradanja 12-orice pripadnika vinkovačke Specijalne policije 2. maja 1991. u Borovu, predsednik Republike Zoran Milanović juče je položio venac na Spomen obeležje u tom mestu. Nakon polaganja venca u izjavi novinarima predsednik Milanović je rekao da je želeo razgovarati i s načelnikom opštine Borovo Zoranom Baćanovićem, za kojeg je rekao da mu ne zna ime, ali zna da je iz redova SDSS-a, ali da je ovaj to odbio. Milanović je objasnio da se želeo sastati sa načelnikom Opštine Borovo da bi razgovarali o položaju Srba na ovom području te o spomeniku Vukašinu Šoškoćaninu na borovskom groblju, jer se niko nije više od njega borio za prava Srba.
Novim Zakonom o socijalnoj brizi, koji bi trebao stupiti na snagu 1. januara 2022., povećaće se osnovni iznos socijalne pomoći sa 800 na 1000 kuna mesečno za odraslog samca, piše Jutarnji list. “Želimo povećati nadoknade u sistemu socijalne brige jer smatramo da adekvatnost tih nadoknada u ovom trenutku nije dovoljna. Mi smo u HDZ-u u svom predizbornom programu obećali podizanje osnovice temeljne socijalne nadoknade, odnosno garantovane minimalne nadoknade, sa 800 na 1500 kuna mesečno. Sada ćemo je podići na 1000 kuna, što smatramo prvim korakom u rešavanju”, potvrdio je za Jutarnji list ministar rada Josip Aladrović. Na pitanje smatra li da će 1000 kuna biti dovoljno za podmirivanje svih životnih potreba odrasle osobe, poput troškova stanovanja, prehrane ili odeće, ministar je odgovorio da se radi o povećanju koje državni budžet u ovom trenutku dopušta. Trenutno garantovana minimalna nadoknada, što je službeni naziv socijalne pomoći, iznosi 800 kuna za samca ili prvu odraslu osobu u domaćinstvu, 480 kuna za drugu odraslu osobu i 320 kuna za dete, bez obzira na njegovu dob, piše Jutarnji list.
Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković poručio je juče da je Srbija “dosledno opredeljena za unapređenje odnosa s Hrvatskom”, ali je kritikovao odnos prema Srbima u Hrvatskoj gde su oni i dalje “marginalizovani i diskriminisani”. Selaković je povodom posete hrvatskog šefa diplomatije Gorana Grlića Radmana Subotici u pisanoj izjavi istakao da je se mora raditi na položaju nacionalnih manjina jer je to “naša civilizacijska obaveza”. Grlić Radman je na ceremoniji polaganja kamena temeljca za građenje Hrvatske kuće u sredu rekao da hrvatska vlada “svojom aktivnom manjinskom politikom, bilo da su u pitanju Hrvati u svetu ili manjine u Hrvatskoj, želi doprineti građenju društva koje uključuje toleranciju, poštovanje različitosti i uključivost“. Naveo je da “za svoje sunarodnjake u Srbiji Hrvatska traži ono što je srpskoj manjini osigurano u Hrvatskoj, pre svega zastupljenost u državnim i predstavničkim telima, na svim nivoima vlasti u zemlji”. “Ukoliko je šef hrvatske diplomatije, kada je izjavio da status hrvatske manjine u Srbiji nije ni približan statusu srpske manjine u Hrvatskoj, hteo reći da je položaj Srba u Hrvatskoj mnogo gori nego položaj Hrvata u Srbiji, potpuno ću se složiti s hrvatskim kolegom”, reagovao je Selaković na izjavu Grlića Radmana. Ocenio je da “srpskom narodu u Hrvatskoj dve i po decenije od kraja rata nisu u praksi dostupna prava koja su mu garantovana i Erdutskim sporazumom i zakonima Republike Hrvatske”. “Odnos većinskog naroda prema Srbima u Hrvatskoj je i dalje predominantno negativan, zbog čega Srbi i dalje bivaju marginalizovani, diskriminisani i često stigmatizovani i tretirani kao građani drugog reda”, istakao je Selaković. On je rekao da “u delovima Hrvatske postoji agresivan otpor upotrebi srpskog jezika i pisma”, te da je “pravo na negovanje srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta u mnogim područjima gde Srbi žive zabranjena tema”. “Odnos prema ćirilici, srpskom jeziku, kulturi i tradiciji i dalje je u delovima Hrvatske, najblaže rečeno, diskriminatoran i nema nagoveštaja da se iskreno i dosledno radi na stvaranju društvene klime u kojoj bi se Srbi mogli osećati kao ravnopravni građani”, ocenio je srpski šef diplomatije.
Isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima penzije, radi ublažavanja posledica uzrokovanih epidemijom, počinje danas, saopštio je Hrvatski zavod za penziono osiguranje. U prvoj isplati Covid dodatak dobiće 652 341 korisnik penzije, navodi Zavod dodajući da se radi o korisnicima koji primaju penziju ostvarenu u Hrvatskoj u obaveznom penzionom osiguranju te imaju prebivalište unutar zemlje. Napominju da je za to osigurano gotovo 424 miliona kuna iz državnog budžeta.