Vlada priprema paket mera pomoći za obuzdavanje cena energenata domaćinstvima, javnom sektoru, malim i srednjim preduzetnicima, penzionerima, poljoprivrednicima i ribarima te svim ugroženim socijalnim grupama, a spominje se iznos od približno šest milijardi kuna, navodi Jutarnji list. Paket mera pomoći još nije finalizovan, međutim, polako se naziru mere koje bi trebale da ublaže cenovni udar na građane i preduzetnike. Sigurno se ide u promenu obračunavanja struje za javni sektor, koji je dosad račune plaćao kao da su profitni preduzetnici. Tako će škole, vrtići, domovi za starije i nezbrinutu decu, fakulteti, bolnice, muzeji, ali i nevladin sektor poput verskih zajednica i udruženja, koja pomažu ugroženima, struju ubuduće plaćati kao da su u kategoriji domaćinstava. List neslužbeno saznaje i da će mikro, mali i srednji preduzetnici imati određenu subvencionisanu cenu električne energije, a to je ujedno i najizdašniji deo paketa. Pretpostavlja se i da će izmenama Zakona o penzionom osiguranju dodatno biti povećane minimalne penzije od najavljenih 1,5 odsto. Najavljena je i pomoć svim lokalnim jedinicama, gradovima, opštinama i županijama, kako njihove toplane ne bi morale da povećaju cenu grejanja i za 50 odsto, kao što su najavili.
Hrvatska narodna stranka (HNS) predložila je juče osnivanje državnog fonda koji će dati garanciju snabdevačima da nude petogodišnje ugovore s fiksnom nižom cenom električne energije, kako bi pomogli građanima i privrednicima u krizi. Cena bi bila 50 odsto prosečne cene struje u poslednjih pet godina te 50 odsto trenutne tržišne cene koju HEP nudi, rekao je predsednik HNS-a Stjepan Čuraj predstavljajući mere za očuvanje standarda građana i pomoć privredi. Smatra da treba regulisati proizvodnju gasa i osigurati da domaća proizvodnja iz Ininih bušotina ide građanima prema unapred utvrđenoj ceni koju je HER već sada odredila za snabdevače – 41,08 evra po megawatčasu (MWh).
Nova školska godina, koja počinje u ponedeljak, 5. septembra za nešto više od 460 hiljada učenika osnovnih i srednjih škola, maturantima donosi novosti u polaganju ispita iz hrvatskog jezika, a nacionalne ispite pisaće svi učenici osmih razreda i to iz osam predmeta. Prema podacima Ministarstva nauke i i obrazovanja, u školskoj godini 2022./2023. osnovnu školu pohađaće približno 310.000 učenika, dok će ih u srednjim školama biti 154.400. Za razliku od protekle dve, ove godine nastava u svim školama počeće bez posebnih epidemioloških mera.
Proizvodnja pšenice ove je godine procenjena na 976 hiljada tona, što je povećanje od 1,5 odsto u odnosu na prošlu godinu, pokazali su podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Pšenica je zasejano na 160 hiljada hektara, a očekuje se urod od 6,1 tonu po hektaru. Osim pšenice, prema ranoj proceni, povećana je i proizvodnja ječma, koji je zasejan na 61 hiljadu hektara, a uz očekivanu proizvodnju od 5,1 tonu po hektaru ukupna proizvodnja ječma procenjena je na 311 hiljada tona ili 1,6 odsto više nego prošle godine. Istovremeno, proizvodnja uljane repice u ovoj godini smanjena je za 8,2 odsto, na 67 hiljada tona, a zobi za 1,7 odsto ili 58 hiljada tona. Pod uljanom repicom je 24 hiljade hektara, procenjeni urod je 2,8 tona po hektaru. Očekivani urod zobi, koja je posejana na 17 hiljada hektara, je 3,4 tone po hektaru.
U organizaciji Udruženja Mađara grada Vukovara, a uz podršku Saveta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i gradskog Veća mađarske nacionalne manjine sinoć je u Vukovaru održana tradicionalna manifestacija Veče mađarskog folklora, kojoj su prisustvovali predstavnici mađarske manjine iz Baranje,a podršku su svojim prisustvom iskazali i predstavnici gradske vlasti Vukovara. Predsednica Udruženja, Rozalija Jakumetović, zahvalila se svima koji godinama podržavaju ovaj, za Mađare značajan događaj, čiji je osnovni cilj očuvanje tradicije i kulture ove nacionalne manjine. Istakla je odličnu saradnju sa Gradom Vukovarom, a kao problem zajednice istakla njeno „osipanje”. Mađara je sve manje i mahom se radi o starijom populaciji, rekla je Jakumetović. GradonačelnikIvan Penava pohvalio se dobrom saradnjoj sa svim nacionalnim manjinama u gradu, a govoreći o mađarskoj istakao je prednosti njihovog udruživanja u Vukovaru. Posebno je istakao „Mađarsku kuću” u Vukovaru, za koju smatra da je vredi posetiti jer sadrži rukotvorine, predmet i sve ono što prikazuje kulturu i običaje Mađara na ovim prostorima. Dodao je kako Grad Vukovar u skladu s mogućnostima prati rad svih manjinskih zajednica, za koje tvrdi da su izuzetno aktivne. Kada je u pitanju mađarska manjina, u ovoj godini je, na osnovu Programa javnih potreba u području kulture Grada Vukovara izdvojeno 24 hiljade kuna za projekat pod nazivom „Čuvari vekovne mađarske baštine u gradu Vukovaru“.
U organizaciji Opštine Šodolovci, danas će na fudbalskom igralištu u tom mestu biti održan „Dečji dan”. Reč je o manifestaciji, koju Opština organizuje drugi put, a namenjena je deci svih uzrasta, odnosno njihovom učešću u različitim aktivnostima i kreativnim radionicama. S obzirom da deca i mladi u ruralnim područjima imaju manje mogućnosti za učešće u takvim aktivnostima, u odnosu na vršnjake iz gradskih sredina, Opština je odlučila da organizuje ovaj događaj kako bi im pokazala da su bitni članovi zajednice i da im je cilj poboljšanje kvaliteta njihovog života.
U organizaciji Udruženja žena NURA iz Ostrova i tamošnjeg kulturno-umetničkog društva, danas će u tom mestu biti održam Etno vašar. Organizatori su u okviru programa predvideli izlaganje ručnih radova i starina, pripremu i degustaciju starinskih jela, takmičenje u zabavnim igrama te prikladan kulturno-umetnički program.