U Srpskom domu u Vukovaru danas je pročitana 15. Izjava sećanja Srpskog narodnog veća povodom 27 godina od vojno-policijske akcije Oluja kojom je, u avgustu 1995. godine, sa područja Like, Banije, Korduna i severne Dalmacije proterano više od 220 hiljada Srba, gotovo 2000 ih je ubijeno, a više stotina nestalo. U izjavi, koju je pročitala potpredsednica Veća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije Vesna Vujić, između ostalog se navodi da je ovo prilika „da se prisetimo ratnih strahota, proganjanja, razaranja i stradanja svakog našeg sugrađanina u ratnim godinama od 1991. do 1995., kao i da se s javnošću podeli sećanje na stradanje Srba za vreme „Oluje“, njihov historijski egzodus, masovno uništavanje imovine i ubijanje mnogih koji su ostali u svojim kućama. “Za nas je to i ove godine prilika, možda više nego prethodnih godina, da progovorimo protiv toga da se obeležavanje „Oluje” i obeležavanje egzodusa Srba koje je ona prouzrokovala pretvara u nastavak ratovanja i onemogućavanje suočavanja sa svim njegovim posledicama. Da progovorimo protiv političke upotrebe i zloupotrebe stradanja. Da se bilo ratnike bilo nastradale još jednom pretvara u sredstva za širenje mržnje i netolerancije”, ističe se u Izjavi sećanja. “Ovo je za nas i prilika da pozovemo vlasti i u Zagrebu i u Beogradu da se posvete rešavnju pitanju nestalih na takav način da razvijaju javnu svest da je to zajednička obaveza. Ne samo obaveza Beograda ni samo obaveza Zagreba. Bar zbog jednog razloga: od 1800 nestalih koji se još traže približno je podjednak broj Hrvata i Srba. Jer jedino se tako mogu smanjiti ratne traume”, navedeno je. Pre komemorativne sednice na kojoj je čitana Izjava sećanja, u crkvi Svetog oca Nikolaja u Vukovaru je služen parastos za sve postradale u leto
1995. i svih ratnih godina. Parastos je, uz sasluženje više sveštenika, služio episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim koji je rekao da se žrtava trebamo sećati uvek, a ne samo u dane kada im se odaje pomen.
U organizaciji Srpskog narodnog veća i Documente – Centra za suočavanje s prošlošću danas je u mestu Deringaj kod Gračaca održana komemoracija za sve postradale u i nakon vojno-policijske akcije Oluja, avgusta 1995. godine. Predsednik SNV-a Milorad Pupovac je u govoru rekao da su se okupili da bi se setili i stradanja, progonstava i razaranja i da su priče onih koji su ostali i onih kojih su se vraćali jedinstvene i “mnogima nepoznate i od mnogih nepriznate”. “Upravo ovde treba reći da jedni govore da je Oluja čista kao suza, a drugi liju suze nad sudbinom koju su odredili upravo ljudi bez suza i sa jedne i druge strane, iz jedne i druge zemlje”, poručio je Pupovac.
Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu danas je, u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA, Centra za građansku hrabrost i Inicijative mladih za ljudska prava iz Zagreba, Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije – UDIK iz Sarajeva i Ženske mreže Hrvatske održana “polusatna antiratna akcija”, „u znak sećanja na sugrađane, državljane ove zemlje ubijene i proterane tokom i nakon vojne operacije Oluja”. Na dva velika transparenta je pisalo “Zločini u Oluji su odgovornost svih nas” i “Odajmo počast svim žrtvama”, a na još jednom manjem na latinici i ćirilici je pisalo “Nacionalizam ubija”. Dve učesnice su na kraju skupa pročitale izjavu u kojoj se navodi da su za vreme i nakon operacija ‘Oluja’ pripadnici Hrvatske vojske i policije te civili počinili velik broj zločina nad srpskim stanovništvom, a da najveći broj tih zločina nikada nije procesuiran. „Suprotstavljamo se državnom poricanju činjenica te ukazujemo i upozoravamo na to da su tokom i nakon ove operacije ubijeni naši sugrađani srpskog etniciteta, njihova je imovina pokradena i uništavana, članovi njihovih porodica su proterani, a povratak im je de facto onemogućen. Društvo utemeljeno na nepriznavanju svojih grešaka iz prošlosti, nema perspektivu mirne budućnosti”. Organizatori su pozvali na procesuiranje počinilaca ratnih zločina počinjenih tokom i nakon ‘Oluje’, jer su oni odgovornost hrvatske države. „Neshvatljivo nam je neodgovorno ponašanje hrvatskih političara prema suočavanju s prošlošću. Aktuelno političko rukovodstvo u Hrvatskoj ne pokazuje iskrenost, poniznost i poštovanje prema žrtvama ovih zločina, prema ljudima koji su ubijeni. Za nas kao predstavnice i predstavnike civilnog društva, suočavanje s ‘Olujom’ treba biti put pomirenja, a ne put razdora. To ne treba biti put slavlja, nego put razumevanja. Sve dok se ne suočimo s ratnim zločinima u ‘Oluji’, nemamo pravo da upiremo prstom u druge”, naveli su u izjavi. Na skupu se pojavilo i više muškaraca, negodujući i vređajući okupljene, ali većih incidenata nije bilo.
U redovnom dnevnom izveštaju iz policijske uprave vukovarsko-sremske se, između ostalog, navodi da je juče 41-godišnjak iz Zagreba prijavio krađu više komada sendvič panela s neograđenog zemljišta u privrednoj zoni u Vukovaru. Krađa se desila između 15. jula i 1. avgusta, a oštećenom je pričinjena šteta u iznosu od više desetina hiljada kuna. Policija provodi kriminalističko istraživanje, a protiv počinioca će državnom tužilaštvu biti podnesena krivična prijava.