Bojkoti trgovina idu dalje, a s obzirom na to da se rast BDP-a uveliko zasniva na potrošnji, zazivati smanjenje potrošnje svakako može imati šire makroekonomske implikacije. S druge strane, cene rastu jer potražnja očito postoji. Deo plata, pretežno u javnom sektoru, snažno je porastao, i ti viši dohoci, koji mogu da pariraju ovolikim cenama, istovremeno na njih prave pritisak da idu uzlazno. Deo građana, kojima plata nije rasla ostao je, međutim, u kupovne nemoći, gdje praktično i nema što odlučivati, pa čak ni to idu li u bojkot ili ne, mnogi već sredinom meseca moraju bitno da srežu troškove i do kraja meseca ionako troše samo na ne stvari. Oni su praktično stalno u prisilnom bojkotu. Došlo je dakle do neravnoteže, koju je izazvala i Vlada podigavši plate tamo gde ima uticaja, dok su zaposleni u privatnom sektoru, koji negde produktivnošću ne može adekvatno da odgovori da ostali zaboravljeni, tonući sve više iz neke srednje klase prema glibu siromaštva. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci Saša Drezgić rekao je da je potrebno napraviti detaljnu analizu, koja će tačno pokazati da li je trgovina, i koja, kod nas ostvarila ekstraprofit u odnosu prema usporedivim sektorima i korporacijama vani, i ukoliko jeste, ako su te dobiti puno veće onda na njih treba razrezati poseban porez.
Hrvatsko udruženje poslodavaca u svom “Fokusu nedelje” bavilo se ozbiljnošću pretnji američkog predsednika Donalda Trampa o uvođenju carina, unutar čega je analizirala poziciju u kojoj bi se zbog tog uvođenja carina našle srednja i istočna Evropa (CEE), gde je i Hrvatska. Upravo bi farmaceutska industrija CEE regiona mogla da biti na najvećem udaru ukoliko Tramp odluči da napadne farmaceutsku industriju carinama. Iako robni izvoz Hrvatske u SAD čini tek 1 odsto BDP-a, prvi put je premašio nivo od milijardu evra, reč je o dominantno visokotehnološkom izvozu koji odnedavno postiže visoke stope rasta u sektorima poput farmaceutike, opreme i postrojenja, hemikalija, elektronike itd. Osim toga, SAD je od lani vodeće tržište za naš izvoz IT usluga, čija će vrednost u ovoj godini da premaši 200 miliona evra. S obzirom na to da evro slabi u odnosu na američki dolar, ubuduće će upravo kroz performans na tom tržištu biti zanimljivo pratiti podizanje dodane vrednosti našeg ukupnog izvoza, zaključio je HUP, koji se u analizi, kao i inače, bavi i tekućim makroekonomskim kretanjima u Hrvatskoj, koja uključuju – pad industrijske proizvodnje i snažan rast potrošnje, ali uz negativan rizik zbog eventualnog produženog bojkota trgovaca.
Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u decembru 2024. u poređenju sa novembrom manji je za 0,4 odsto, dok je u poređenju s decebrom 2023. manji za dva posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema Nacionalnoj klasifikaciji delatnosti (NKD), u decembru je prema prethodnom mesecu broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom broju zaposlenih u industriji ima najveći, gotovo 92-procentni udeo, pao za 0,6 odsto.U rudarstvu i vađenju rude, čiji je udeo u ukupnom broju zaposlenih u industriji nešto manji od dva procenta, broj zaposlenih je u decembru ostao nepromenjen u odnosu na novembar, dok je u snabdevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom, čiji je udeo u broju zaposlenih u industriji 6,1 odsto, porastao za 0,3 procenta. Prema podacima DZS-a, na godišnjem je nivou broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen za 2,3 odsto. Pritom je u sklopu prerađivačke industrije najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji odeće, za 21,7 odsto te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za 12,8 odsto.
Istovremeno, statistika najveći rast broja zaposlenih na godišnjem nivou registruje u proizvodnji duvanskih proizvoda, za 7,2 odsto, proizvodnji kompjutera te elektronskih i optičkih proizvoda, za 5,9 odsto kao i u proizvodnji ostalih prevoznih sredstava, za 5,4 odsto.
Samo jedno od desetero dece ima dobro razvijenu motoriku, uznemirujući su rezultati istraživanja, koje je proveo Centar za istraživanje detinjstva. Novim generacijama, uz to, sve je slabija i koncentracija. Stručnjaci upozoravaju na neophodnost reakcije, dok još nije prekasno. Hodati unazad, stajati na jednoj nozi ili napraviti čučanj trebao bi da bude u stanju svaki predškolac.
Jedno od 10 dece takve zadatke izvodi pravilno, njih čak šestero s tim bi pokretima imalo problema, dok ih troje uopšte ne može da izvede. Šokantni su to podaci do kojih su došli u Centru za istraživanje detinjstva. Druga činjenica je funkcionalna asimetrija, dakle deca ne koriste podjednako levu i desnu stranu tela. Dozvoljeno odstupanje je do 20 %, a naše je istraživanje pokazalo da deca odstupaju i 60 %, a u nekima se penje i do 70 % . Bez sumnje, nove su generacije tehnološki naprednije i pismenije, međutim baš u tomu leži odgovor zašto su i 50% motorički slabije u odnosnu na decu 1960-ih. Tableti i mobilni telefoni u rukama, krivac su za ravna stopala, lošu koncentraciju i govor. Lek za sve navedeno je fizička aktivnost i zato se roditeljima savetuje da upišu decu u sportske klubove. Ključ promene je u nama odraslima. Zato planiramo da organizujemo stručna usavršavanja zajednički s učiteljima, vaspitačima, profesorima koji rade u srednjoj školi i onima koji rade u akademskoj zajednici, navela je dr. sc. Lidija Vujičić, predstavnica Centra za istraživanje detinjstva. Stručnjaci upozoravaju da se motorika neće razviti sama od sebe nego da s decom treba raditi.
Političke stranke se intenzivno pripremaju za nadolazeće lokalne izbore, koji će, prema dosadašnjoj praksi biti održani ovog proleća. Prošlog utorka na sednici u Vukovaru, Izvršni odbor Gradske organizacije SDSS-a Vukovar, prvi unutar stranačkih organizacija, doneo je odluku o pretvaranju Izvršnog odbora u Izborni štab. U Vukovaru je osnovi cilj da se poveća sadašnji broj većničkih mandata u Gradskom vijeću te zadrži poziciju zamenika gradonačelnika.