Vlada je juče na sednici dala pozitivno mišljenje na predlog saborskog zastupnika Hrvatske stranke penzionera Silvana Hrelje o povećanju prihodovnog cenzusa na osnovu kojeg osigurani ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz budžeta. Hrelja kroz izmene zakona predlaže da se prihodovni cenzus poveća sa 265,45 na 331,81 evro mesečno, a za osiguranog samca s 331,81 na 415,42 evra mesečno. „Vlada i ova zdravstvena administracija podržavaju predlog saborskog zastupnika Hrelje”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš te u obrazloženju naglasio da je prihodovni cenzus u mandatu ove Vlade povećavan već dva puta. „S ciljem da se izmeni visina prihodovnog cenzusa za one osigurane osobe za koje postoji potreba da im se premija dopunskog zdravstvenog osiguranja plaća iz budžeta, a čemu Vlada i Ministarstvo zdravstva posvećuju pažnju, predlaže se donošenje tog zakona po hitnom postupku”, rekao je Beroš.
Akcioni plan Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, koji je prošle godine bio u finalnoj fazi izrade, konačno bi trebao da bude poslan u proceduru javnog savetovanja i to krajem ovog meseca, rečeno je juče na skupu održanom povodom obeležavanja Svetskog dana protiv raka. “Akcioni plan za borbu protiv raka još nije donesen. Rečeno nam je da će biti u javnoj raspravi krajem februara”, rekao je Ivica Belina iz Koalicije udruženja u zdravstvu, koja je organizovala okrugli sto “Smanjimo razlike u onkološkoj nezi”. Reč je o dokumentu koji uključuje obnavljanje radiološke opreme, uspostavljanje onkološke mreže i baze onkoloških podataka, prevenciju, rano otkrivanje, adekvatno lečenje i rehabilitaciju bolesnika.
Državni zavod za statistiku saopštio je juče da zbog pogoršane epidemiološke situacije nije proveo Kontrolni popis stanovništva, a isto nije učinilo ni 25 zemalja Evropske unije, ali kontrola pouzdanosti prikupljenih rezultata provodi se korištenjem nekoliko baza podataka. Nakon provođenja Popisa stanovništva 2021.godine, Državni zavod za statistiku nije proveo Kontrolni popis “na reprezentativnom uzorku popisnih krugova zbog ocenjivanja obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka”, kako se navodi u Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova iz aprila 2021. godine, a razlog za to je pandemija covida-19, navode u Državnom zavodu za statistiku.
Saborski zastupnici složili su se juče u raspravi o izmenama Zakona o vodama da je voda važno javno dobro za građane, pri čemu je opozicija upozorila na rizike od privatizacije vodovoda, povećanja cena i velike gubitke vode u sistemu vodosnabdevanja, za šta još ne postoji rešenje. Vesna Vučemilović iz Kluba Hrvatskih suverenista naglasila je da je sistem vodosnabdevanja star i tehnološki neopremljen izrazivši sumnju da će lokalne jedinice išta napraviti ako ne budu finansijski penalizovane. Zbog strogih kriterijuma EU-a o smanjenju gubitka vode i „ambicioznih“ rokova Vučemilović je rekla da se boji da ćemo doći u situaciju sličnu onoj s otpadom. Anka Mrak Taritaš iz Kluba Centra i GLAS-a je rekla da se pojavom direktive Evropske unije „ponašamo kao da krećemo od nule“ pritom navodeći niz postojećih dokumenata koji su tokom godina definisali upravljanje vodom u Hrvatskoj. Već smo već trebali da imamo plan kako smanjiti gubitke u mrežama, dodala je Mrak Taritaš.
Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost najavio je da će u ozelenjivanje gradova uložiti 11 miliona evra kroz 46 projekata kojima sufinansiraju aktivnosti prilagođavanja klimatskim promenama. Reč je o investicijama vrednima više od 15 miliona evra, za koje je Fond jedinicama regionalne i lokalne samouprave osigurao 11 miliona evra bespovratnih sredstava, rečeno je iz Fonda. “Cilj je ulagati u urbanu, zelenu infrastrukturu koja će pomoći u ublažavanju i prilagođavanju sve izraženijim klimatskim promenama, ali i građanima omogućiti kvalitetniji život u takvim uslovima. Veliki interes gradova i opština nam je pokazao da postoji značajna potreba za ovakvim programima te ćemo nastaviti da ih sufinansiramo i u narednom periodu”, istakao je direktor Fonda Luka Balen. Većina odobrenih projekata odnosi se na ozelenjivanje gradskih i prigradskih područja te je u okviru tih projekata planirano sađenje oko 33 hiljade sadnica drveća.
Ministarka poljoprivrede Marija Vučković juče je sa saradnicima u Zagrebu održala sastanak s više od stotinu predstavnika 51 lokalne akcione grupe (LAG) na temu stanja provođenja LEADER pristupa u Hrvatskoj i mogućnostima za provođenje ovog programa od 2023. godine. Sastanak se održao u okviru radionice koju je Ministarstvo poljoprivrede u saradnji s Nacionalnom ruralnom mrežom, LEADER mrežom Hrvatske i Hrvatskom mrežom za ruralni razvoj organizovalo za LAG-ove. Ministrica je predstavila rezultate provođenja LEADER-a u Republici Hrvatskoj i pripremne aktivnosti za period 2023.-2027. te je tom prilikom naglašeno da su LAG-ovi objavili konkurse vredne 87,6 miliona evra, pri čemu je do 23. januara odobren 3601 projekat vrednosti 64 miliona evra, zbog čega će doći do otvaranja novih 210 radnih mesta. U odnosu na Program ruralnog razvoja, u Strateškom planu Republike Hrvatske do 2027. povećana su sredstva za LEADER program na 103 miliona evra. Uključivanjem lokalnog, ruralnog stanovništva u izrađivanje i provođenje strategije područja na kojem žive garancija je određivanja mera i podrški koje najbolje odgovaraju njihovim potrebama, životnoj sredini, kulturi, radnim tradicijama i veštinama.
Porodice s decom, putem e-Dečje kartice – Mudrice, koja je juče predstavljena u organizacij Centralne državne kancelarije za demografiju, moći će da ostvaruju benefite i popuste za dečje proizvode i usluge s dogovorenim partnerima u javnom i privatnom sektoru. Prijava za Mudricu ide preko aplikacija za mobilne telefone, a preko te se aplikacije se ostvaruju i benefiti.