Javnozdravstvena kampanja „Dan crvenih haljina“, koja se obeležava danas, pokrenuta je da bi se podigla svest o moždanom udaru kod žena jer je nedovoljno prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno lečen, rečeno je iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Kampanja se provodi kroz organizacije stručnih skupova, edukacionih promotivnih kampanja, modnih revija, zdravstvenih pregleda, sportskih događaja. Simbol kampanje je crvena haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja. Kampanja ima za cilj da potakne žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće sprečiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi se potaknuti stručnjake u zdravstvu na posebnu pažnju za srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce. U Hrvatskoj je Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo kampanju „Dan crvenih haljina“ posvećenu borbi protiv moždanog udara kod žena. Povodom provođenja javno-zdravstvene kampanje „Dan crvenih haljina”, koja je usmerena na podizanje svesti o moždanom udaru kod žena, u okviru emisije „Gost u studiju”, u 13 časova i 15 minuta imaćete priliku da poslušate razgovor sa doktorkom, Sanjom Svalinom, neurologom i koordinatorkom kampanje u vukovarskoj bolnici.
Akcioni plan Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, koji je prošle godine bio u finalnoj fazi izrade, konačno bi trebao da bude poslan u proceduru javnog savetovanja i to krajem ovog meseca, rečeno je juče na skupu održanom povodom obeležavanja Svetskog dana protiv raka. “Akcioni plan za borbu protiv raka još nije donesen. Rečeno nam je da će biti u javnoj raspravi krajem februara”, rekao je Ivica Belina iz Koalicije udruženja u zdravstvu, koja je organizovala okrugli sto “Smanjimo razlike u onkološkoj nezi”. Reč je o dokumentu koji uključuje obnavljanje radiološke opreme, uspostavljanje onkološke mreže i baze onkoloških podataka, prevenciju, rano otkrivanje, adekvatno lečenje i rehabilitaciju bolesnika.
Vlada je juče na sednici dala pozitivno mišljenje na predlog saborskog zastupnika Hrvatske stranke penzionera Silvana Hrelje o povećanju prihodovnog cenzusa na osnovu kojeg osigurani ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz budžeta. Hrelja kroz izmene zakona predlaže da se prihodovni cenzus poveća sa 265,45 na 331,81 evro mesečno, a za osiguranog samca s 331,81 na 415,42 evra mesečno. „Vlada i ova zdravstvena administracija podržavaju predlog saborskog zastupnika Hrelje”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš te u obrazloženju naglasio da je prihodovni cenzus u mandatu ove Vlade povećavan već dva puta. „S ciljem da se izmeni visina prihodovnog cenzusa za one osigurane osobe za koje postoji potreba da im se premija dopunskog zdravstvenog osiguranja plaća iz budžeta, a čemu Vlada i Ministarstvo zdravstva posvećuju pažnju, predlaže se donošenje tog zakona po hitnom postupku”, rekao je Beroš.
Premijer Andrej Plenković odlučio je da ukine krizni zakon iz 2010. godine kojim je većini penzionisanih po posebnim propisima oduzeto 10 odsto ako su im penzije bile više od 3500 kuna. Tako će im 5 procenata biti vraćeno od 1. jula, a još 5 od 1. januara 2024. godine. Ako se dodaju i redovna usklađivanja, a prve procene za januarsko usklađivanje govore o povećanju od 5,44 odsto, onda to znači da bi neke povlaštene penzije mogle da narastu i za stotinjak evra, piše portal Mirovina.hr. Na pomen penzija po povlaštenim propisima često se spominju penzionisani branitelji i saborski zastupnici. Javnost obično smatra da je jednih previše, a da drugi primaju prevelike penzije. Ali postoji 18 kategorija penzionera, od kojih je jedna podeljena na tri potkategorije. Svakog meseca za takve se penzije izdvaja nešto više od 900 miliona kuna odnosno 119,5 miliona evra. Prosečne penzije svih grupa povlaštenih penzionera u poslednjih pet godina porasle su za 659,32 kune odnosno 87,51 evra ili 13,73 odsto. Gledajući razliku u novcu, najviše su rasle penzije saborskim zastupnicima, članovima Vlade, ustavnim sudijama i državnim revizorima. Njima su penzije u poslednjih pet godina porasle za 1473,51 kunu odnosno 195,57 evra ili 13,08 odsto. Gledajući u procentima, najviše su narasle penzije braniteljima kojima su penzije određene prema opštim propisima, a koje su priznate prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata, za 20,43 odsto u proteklih pet godina. Konkretnije, reč je o porastu od 664,14 kuna odsnosno 88,15 evra. Penzije pripadnika HVO-a porasle su 20,21 odsto, što u ovoj kategoriji znači 769,43 kune 102,12 evra više u poslednjih pet godina.
Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost najavio je da će u ozelenjivanje gradova uložiti 11 miliona evra kroz 46 projekata kojima sufinansiraju aktivnosti prilagođavanja klimatskim promenama. Reč je o investicijama vrednima više od 15 miliona evra, za koje je Fond jedinicama regionalne i lokalne samouprave osigurao 11 miliona evra bespovratnih sredstava, rečeno je iz Fonda. “Cilj je ulagati u urbanu, zelenu infrastrukturu koja će pomoći u ublažavanju i prilagođavanju sve izraženijim klimatskim promenama, ali i građanima omogućiti kvalitetniji život u takvim uslovima. Veliki interes gradova i opština nam je pokazao da postoji značajna potreba za ovakvim programima te ćemo nastaviti da ih sufinansiramo i u narednom periodu”, istakao je direktor Fonda Luka Balen. Većina odobrenih projekata odnosi se na ozelenjivanje gradskih i prigradskih područja te je u okviru tih projekata planirano sađenje oko 33 hiljade sadnica drveća.