Upravno veće Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje donelo je odluku o usklađivanju svote nacionalne nadoknade za starije osobe od 1. januara ove godine, koja iznosi 820,80 kuna, odnosno povećana je za 2,6 odsto, a biće isplaćena u ovom mesecu za januar, saopštili su iz Zavoda te podsetili da se svota nacionalne nadoknade za starije osobe usklađuje od 1. januara svake kalendarske godine prema stopi promene indeksa potrošačkih cena iz prethodne godine u odnosu na godinu koja joj prethodi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ako je stopa veća od nule.
Koordinacija hrvatske porodične medicine poručila je juče da poziv Ministarstva zdravstva i HZZO-a pacijentima da prijave lekare koje ne mogu dobiti na telefon neće rešiti problem jer su oni preopterećeni nizom poslova koje zbog pandemije moraju obavljati. Uz nepotrebnu administraciju, u pandemiji je na porodične lekare pao i teret vakcinisanja, u ordinacijama i na punktovima, obavezno antigeno testiranje, traženje i obaveštavanje kontakata obolelih, slanje na PCR testiranja, izdavanje različitih potvrda, ispričnica, dežuranja u tzv. covid ambulantama te menjanje obolelih kolega. “Istovremeno u ordinacijama primamo i pregledavamo pacijente. Kako je moguće da se u takvim radnim uslovima porodični lekari jave na telefon? Kako je moguće očekivati da telefoni u ordinacijama veći deo dana neće biti zauzeti”, pitaju iz KoHOM-a. „Zbog svega toga porodični lekar tokom osmočasovne smene obradi između 150 i 200 pacijenata, pa pacijent dobije između 2 i 3 minute vremena, što je sramota. Ne može se govoriti o nedostupnosti lekara već o preopterećenju koje dovodi do iscrpljivanja medicinskih radnika, čija je posledica nedostupnost svim pacijentima”, navode iz KoHOM-a. Osim toga, oko 35 odsto porodičnih lekara je starije od 60 godina i po pitanju covida spada u rizične grupe. Zato KoHOM apeluje na ministra zdravstva Vilija Beroša da ne zavarava javnost uvođenjem e-mail adrese za pacijente koji ne mogu telefonom dobiti svog lekara nego da otvori punktove za besplatno testiranje bez uputnice i bez obaveze kontaktiranja i opterećivanja lekara primarne zdravstvene zaštite te da otvori call centre za sve informacije te donošenje preciznih pravila izolacije i samoizolacije, koji se neće menjati na nedeljnoj bazi, kao i precizne alate za samoprocenjivanje pomoću kojih osoba obolela od covida može sama proceniti treba li pomoć lekara.
Novi generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Aleksandar Nakić sa konzulicom Ljudmilom Ostojić posetio je juče Opštinu Borovo, gde ih je primio načelnik Zoran Baćanović, kojem su uručili donaciju za Fudbalski klub “Sloga” iz Borova. „Pomogli smo FK “Slogu” sa garniturom dresova, 10 lopti i 10 pari kopački, a krajem februara igrači ovog kluba biće četiri dana na pripremama na Zlatiboru, uz pomoć Republike Srbije i našeg načelnika. Nadam se dobroj i uspešnoj saradnji”, rekao je Nakić. Načelnik Baćanović zahvalio se na donaciji i rekao da su na sastanku generalnog konzula upoznali sa radom i delovanjem Opštine. „Naravno da kao manjinska zajednica, naslonjena na svoju matičnu državu, očekujemo pomoć u svim našim organizacijama i poslovima koje obavljamo jer je to tako sa svakom manjinskom zajednicom pa i našom, koja u ovom slučaju ima i tu sreću da svoju matičnu državu ima odmah tu, pored sebe. Verujem da će gospodin Nakić imati razumevanja i da će pronaći mogućnosti da sve ono što je u okvirima mogućeg ili ono što mi možemo zajednički da napravimo”, rekao je Baćanović. Opština Borovo je uspešno realizovala projekat prekogranične saradnje “Mreža Centara za razvoj preduzetništva i prekograničnu saradnju”. Projekat je finansirala EU kroz IPA Program prekogranične saradnje Hrvatska – Srbija 2007-2013. U projekat je bila uključena i Opština Negoslavci kao i opštine Žabalj, Titel i Temerin iz Republike Srbije. „Zahvaljujući tom projektu osnovan je Projekat centar Borovo, koji je danas svojevrsna opštinska razvojna agencija i radi dobre i korisne stvari, kako za Opštinu tako i za udruženja i pojedince iz Borova. Cilj je da na takvim projektima radimo i ubuduće, na svemu onome od čega će imati koristi naša udruženja, pojedinci i privrednici. Mi smo tu da ih povežemo i da im omogućimo kvalitetne i dobre uslove za život i rad. Verujemo da ćemo pronaći načine i modalitete, kako to da provedemo u delo i da ćemo u tom smislu biti uspešni”, istakao je Baćanović nakon sastanka.
Povećanje cena energenata i hrane bila je juče glavna tema na koju su u slobodnim govorima ukazali saborski zastupnici apelujući na Vladu da što pre reaguje i donese mere za ublažavanje udara inflacije. Između ostalih, saborskim zastupnicima obratila se i Dragana Jeckov, koja je u ime Kluba zastupnika SDSS-a upozorila da je sklapanje ugovora o radu na određeno vreme u Hrvatskoj često pravilo, a ne izuzetak te izrazila nadu da će se novim zakonom o radu to pitanje regulisati po uzoru na druge evropske zemlje gde se takvi ugovori koriste za svrhe za koje su namenjeni.
Članovi saborskog Odbora za porodicu, mlade i sport upozorili su juče na tematskoj sednici o demografskoj revitalizaciji Hrvatske da je demografska situacija interdisciplinarni i strateški problem koji zahteva veću posvećenost i konsenzus o viđenju hrvatske budućnosti. Predsednica Odbora Vesna Vučemilović iz Hrvatskih suverenista sednicu je sazvala zbog prvih rezultata popisa stanovništva koje je objavio Državni zavod za statistiku. “U 10 godina smo izgubili 400 hiljada stanovnika, a još veće iznenađenje je da se lako prešlo preko te činjenice i ne vidimo konkretne mere koje ovakva situacija zaslužuje”, istakla je Vučemilović. Demograf Tado Jurić u uvodnom je predavanju rekao da su Hrvatska i prostor jugoistočne Evrope jedno od demografski najugroženijih područja na svetu. Naveo je da je problem Hrvatske što ima populacijska obeležja i bogatih i siromašnih država, odnosno deca se ne rađaju, a ljudi se iseljavaju. Jurić smatra da je glavni uzrok iseljavanja nepravda u hrvatskom društvu, odnosno korupcija, klijentelizam i gubitak nade, ocenivši da posledično iseljavanjem raste i nivo korupcije.
Ministarstvo poljoprivrede je juče uputilo u postupak elektronskog savetovanja nacrt konkursa iz Programa ruralnog razvoja koji se odnosi na obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala, pri čemu ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 20 miliona kuna. Provođenjem operacije „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ podržava se obnova poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnim i prirodnim nepogodama, koje ne uključuju zemljotres i katastrofalne događaje, a da bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje te sprečilo propadanje poljoprivrednih gazdinstava. Na konkurs će se moći prijaviti poljoprivrednici koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika ili registrovani u Jedinstvenom registru domaćih životinja, a pčelari moraju biti registrovani u Evidenciji pčelara i pčelinjaka. Sredstvima iz konkursa moći će se obnoviti poljoprivredno zemljište, višegodišnji nasadi i biljke, plastenici, staklenici, oprema za poljoprivrednu proizvodnju, poljoprivredna mehanizacija i priključci, poljoprivredne zgrade i domaće životinje, navode iz Ministarstva.