U februaru ove godine počinje pokretanje postupka javne nabave za projekat Izgradnja obilaznice grada Vukovara koji u prvoj fazi obuhvata poddeonice od čvora Bršadin Sever do čvora Lužac, dužine 5,6 kilometara. Prva faza projekta obuhvata građenje mosta na reci Vuki i nadvožnjaka čvora Lužac. Vrednost navedenih radova, koje finansiraju Hrvatske ceste iz vlastitih sredstava budžeta, iznosi 166 miliona kuna. Građenje preostalih faza obilaznice Vukovara kao i izgradnja prve faze predviđeno je Programom građenja i održavanja državnih cesta te dugoročnim finansijskim planom Hrvatskih cesta. Obilaznica grada Vukovara preuzeće saobraćaj državne ceste D2 koju čine južna i zapadna obilaznica. Južna obilaznica, dužine 13,96 kilometara, predstavlja deo ceste Vinkovci-Vukovar-Lipovac u zoni Vukovara te počinje na čvoru Bršadin i završava u čvoru Sotin gde se spaja na cestu D2 kod Sotina.
U Borovu su postavljene table na ulasku i izlasku u mesto iz smera Vukovara i Dalja. Reč je o tablama “Dobro došli” i “Doviđenja” koje su osim na hrvatskom jeziku i latinici ispisane i na srpskom jeziku i ćirilici te na engleskom i nemačkom jeziku. Prema rečima načelnika opštine Borovo Zorana Baćanovića, u sklopu obnavljanja saobraćajne signalizacije u Borovu je postavljeno 50-tak tabli i saobraćajnih znakova. Kada će biti postavljene tzv. mestopisne dvojezične, latinično-ćirilične table još je neizvesno. Iako Borovo, kao i sve opštine u kojima živi najmanje trećina stanovnika pripadnika neke nacionalne manjine, na takve table ima pravo po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina Republike Hrvatske, one više od 20 godina nisu postavljene, uprkos insistiranju srpske zajednice. Pre nekoliko godina inicijativu je pokrenulo i Zajedničko veće opština, a nakon prepiske sa svim merodavnim institucijama, iz Hrvatskih cesta je stigao odgovor da je potrebno izraditi elaborat koji bi za 27 naselja koštao nešto više od 100 hiljada kuna. Nije jasno ko bi trebao finansirati izradu elaborata, ali opštine sa srpskom većinom su spremne da prihvate i te troškove kako bi što pre ostvarile svoje zakonsko pravo.
U Hrvatskoj trenutno nema obolelih od koronavirusa, u Evropskoj uniji je 21 obolela osoba, u svetu 14 564, a 305 ljudi je do sada umrlo, objavio je juče Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Merodavne službe u celoj državi sledećih dana će uvežbavati simulaciju prihvata zaraženih koronavirusom da bi ga, ako se zaista pojavi, dočekali potpuno spremni. Naknadni testovi na koronavirus pokazali su da 26-godišnji Đakovčanin koji je nakon povratka iz Kine hospitalizovan u osječkom KBC-u nije oboleo od koronavirusa. Direktorka Klinike za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević” Alemka Markotić potvrdila je sinoć za Dnevnik HTV-a da su testovi na pacijentu koji je u izolaciji u Osijeku zbog sumnje na koronavirus, pokazali da pacijent nije oboleo od koronavirusa.
Poslednjih nekoliko godina, prema podacima Policijske uprave vukovarsko-sremske, beleži se trend smanjenja broja krivičnih dela. U protekloj godini je zabeleženo 1698 različitih krivičnih dela, a rešenost istih iznosi 73 odsto, prenosi Glas Slavonije. Od krivičnih dela, prvenstveno dominiraju krivična dela opšteg kriminaliteta: imovinska krivična dela, krađe, teške krađe i teške krađe provaljivanjem i savladavanjem prepreka. Stanje sigurnosti je dobro te iz Policijske uprave vukovarsko-sremske podsećaju kako se pri proceni stanja sigurnosti u obzir uzima više faktora: stanje kriminaliteta, javnog reda i mira, stanje na državnoj granici, sigurnost u saobraćaju, organizaciona i taktička spremnost i sposobnost policije da brzo reaguje i sanira bilo koji događaj koji ugrožava stanje sigurnosti, kao i broj policijskih službenika raspoređen na određenom području. Svaki od ovih faktora je na zadovoljavajućem nivou, kao i stanje kriminaliteta, koje je važan znak pri percepciji subjektivnog osećaja vlastite sigurnosti u društvenoj zajednici, navodi se iz policije. Prošle godine je unutar Službe kriminalističke policije formiran Kibernetičko-obaveštajno odeljenje, u kojem su policijski službenici edukovani u načinima praćenja savremenih medija i društvenih mreža te specijalizovani za razotkrivanje krivičnih dela počinjenih preko računara i interneta. U samo nekoliko meseci rada, policijski službenici Kibernetičkoga odeljenja su detektovali 29 krivičnih dela.
Porodični lekari udruženi u Koordinaciju hrvatske porodične medicine podržali su akciju Hrvatske lekarske komore ”Hoću raditi zakonito”, te upozorili kako postojeća praksa ugrožava i sigurnost pacijenata i zdravlje lekara. Takođe, ističu, podržavaju donošenje Zakona o platama i radnom vremenu lekara ili Strukovnog kolektivnog ugovora kako bi lekari sami pregovarali o radnim pravima, te kako bi ih se prestalo zakidati prilikom obračuna plata. “KoHOM podržava Hrvatsku lekarsku komoru u zahtevu da se lekarima napokon plati što im država duguje. Porodični lekari nemaju 24 časovna dežurstva poput bolničkih kolega, ali imaju svakodnevno prevelik broj pacijenata koji se zbog sve manjeg broja lekara u porodičnoj medicini stalno povećava”, napominju.
Procenjuje se da je u Hrvatskoj u 2019. proizvedeno ukupno 2,3 miliona tona kukuruza, što je 7,4 odsto više nego u 2018., a rasla je i proizvodnja soje i deteline, dok je najviše pala proizvodnja šećerne repe, za 8,6 odsto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Kukuruz je prošle godine zasejan na 256 hiljada hektara, 21 hiljadu više u odnosu na godinu ranije, a proizvedeno ga je 159 hiljada tona više. Proizvodnja soje se procjenjuje na 246 hiljada tona, što je 0,4 odsto više nego u 2018., a povećana je i proizvodnja deteline, za 4,3 odsto, na 194 hiljade tona. Procenjuje se da je proizvodnja šećerne repe u 2019. smanjena za 8,6 odsto, na 709 hiljada tona. Iz Državnog zavoda za statistiku pojašnjavaju da je uzrok smanjenoj proizvodnji manja žetvena površina za dve hiljade hektara. Naime, šećerna repa je prošle godine bila zasejana na površinu od 12 hiljada hektara, a godinu pre na 14 hiljada. Pala je i proizvodnja suncokreta, za 2,7 odsto, silažnog kukuruza za 3,5 odsto i krompira za 7,2 odsto.
Novak Đoković od danas neće biti samo najbolji srpski, već i najbolji svetski teniser. Đoković je titulom na Australijan openu obezbedio povratak na prvo mesto ATP rang-liste. Novak je u finalu savladao Dominika Tima rezultatom 3:2 u setovima i tako došao do osmog trofeja iz isto toliko finala u Melburnu. Đoković je ponovo svetski “broj 1” sa 9720 bodova, odnosno 325 više od Rafaela Nadala koji je izgubio 840 bodova jer nije odbranio finale od prošle sezone, pa će Srbin započeti 276. sedmicu kao najbolji igrač na planeti. Na trećoj poziciji ostao je Rodžer Federer baš zbog pobede Đokovića, pošto mu sada Tim diše za vratom.