Rast cena gasa za domaćinstva u Evropskoj uniji snažno je ubrzao u prvoj polovini godine zbog skoka veleprodajnih cena zbog rata Rusije i Ukrajine, a Hrvatska je među zemljama s najnižim cenama, pokazuju podaci Evrostata. Prosečna cena struje za domaćinstva u EU-u u prvoj polovini ove godine je porasla za 15 odsto u odnosu na isti period 2021., dostigavši 25,3 evra za 100 kilovatčasova, a u drugoj polovini 2021. cena je porasla za 11,3 odsto. Prosečna cena gasa je porasla za 34,4 odsto u prvoj polovini godine i iznosila je 8,6 evra za 100 kilovatsati, a u drugoj polovini je porasla nešto iznad 11 odsto. Struja je najviše poskupila u u Češkoj i Letoniji, za 62 odnosno 59 odsto, a sledi Danska, s rastom od 57 procenata. U Hrvatskoj su domaćinstva u prvoj polovini godine struju u proseku plaćala 13,54 evra za 100 kilovatčasova, što je porast za 5 procenata u odnosu na prvu polovinu 2021. godine. Gas je za domaćinstva blago pojeftinio samo u Mađarskoj, za 0,5 procenata, na 2,9 evra za 100 kilovatčasova, što je najjeftinije u EU-u. Hrvatska je, uz Mađarsku i Letoniju, u grupi zemalja s najnižom cenom gasa za domaćinstva, od 4,1 evro za 100 kilovatčasova, što je za 9,6 odsto više nego u prvoj polovini prošle godine.
Cene nekretnina u Hrvatskoj prošle godine su prosečeno rasle gotovo 15 odsto, a promet nekretninama iznosio je 60 milijardi kuna, 20 milijardi više nego 2020. Iako su mnogi očekivali da će u ovoj godini cene nekretnina početi da padaju, rat u Ukrajini i rastuća inflacija uticali su na građane da pad vrednosti svoje ušteđevine dodatno zaštite kupovanjem nekretnina, pa su tako cene i ove godine nastavile s rastom. Prema pisanju Glasa Slavonije, nekoliko bitnih činjenica će i u narednom periodu uticati na tržište nekretninama. Očekuje se nastavak rasta inflacije, a nastavlja se i globalna neizvesnost zbog rata u Ukrajini, a u Hrvatskoj će, uz navedeno, na tržište nekretnina uticati i uvođenje evra te ulazak u Šengen.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Zdravko Zrinušić rekao je danas, na predstavljanju izmena Zakona o porezu na dohodak, da će se povećanje neoporezivog iznosa primanja uzdržavanih osoba s 15 hiljada na 24 hiljade kuna godišnje obuhvatiti 93 hiljade osoba. Trenutno je oko milion uzdržavanih članova porodice, a podizanjem praga na 24 hiljade kuna taj broj povećava se za 93 hiljade osoba, rekao je Zrinušić. Mlađih od 18 godina uzdržavanih osoba trenutno je 579 hiljada, a starijih od 18 godina 212 hiljada, dok je penzionera 22 hiljade, a nakon povećanja praga broj penzionera će se popeti na 70 hiljada. Procenjivanje fiskalnog efekta je 246 miliona kuna, dodao je Zrinušić. Iznos od 24 hiljade kuna je razuman, iskomuniciran je sa Studentskim zborom i drugim udruženjima i deo je paketa mera s ciljem poreznog rasterećenja, istakao je Zrinušić i podsetio da mladi do 25 godina uopšte ne plaćaju porez na dohodak što znači da će oni od 1. januara sledeće godine moći da zarade 72 hiljade kuna godišnje, a da ne budu oporezovani.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uvrstio je na osnovnu listu lekova nazalni glukagon Baksimi za lečenje teške hipoglikemije kod odraslih i dece, što su pozdravili Hrvatsko dijabetičko društvo i udruženja bolesnika. Na sednici Upravnog veća HZZO-a potvrđena je odluka o uvrštavanju na osnovnu listu leka Baksimija za decu od četiri godine i odrasle s dijabetesom tipa 1, a Hrvatsko dijabetičko društvo ocenjuje kako taj potez HZZO-a pokazuje da briga o dijabetesu tipa 1 u Hrvatskoj kontinuisano raste. Radi se o nazalnom glukagonu koji se primenjuje u slučaju teške hipoglikemije, odnosno u stanju kad si osoba s dijabetesom ne može sama pomoći. Do sada se za takva stanja koristio glukagon u injekciji, s kompleksnom pripremom i primenjivanjem. Glukagon se daje obolelima samo u vrlo opasnim stanjima izuzetno niskih vrednosti glukoze u krvi. Ovaj moderni glukagon, umesto iglom, sada se daje obolelom kroz nos putem male jednostavne pumpice, slične onoj za astmatičare.
Nakon što je službeno potvrđeno da je više od 42 procenta udela u Fortenova grupi ruska Sberbanka prodala šeiku Saifu Alketbiju, po informacijama iz Ministarstva finansija, ta transakcija se neće moći provesti, odnosno šeik iz Dubaija neće moći na svoje ime da upiše vlasnički udeo. Prema pisanju 24sata, državni sekretar Stjepan Čuraj je službeno potvrdio da pre transakcije nisu tražene od njih neophodne dozvole. Evropska unija je u svojim paketima sankcija propisala da se prodaja ruskog vlasništva može obaviti do 31. oktobra, ali uz dozvolu merovanih tela, a u Hrvatskoj je to Ministarstvo finansija. “Mi sigurno nismo izdali nikakva odobrenja. Za prethodni pokušaj preuzimanja od strane penzionih fondova smo izdali takvo odobrenje i ono se moglo provesti. Po mom tumačenju, ta imovina, odnosno udeli Sberbanke u Fortenovi, i dalje ostaju zamrznuti”, rekao je Čuraj.