Paradoksalno je da bi nakon 65 godina većinom radili ljudi s većim platama, a sindikalisti upozoravaju da oni koji se najviše istroše radom i imaju niske penzije nisu u stanju da rade do 70 godina, piše Večernji list. Stručnjak za radno i socijalno pravo, profesor Željko Potočnjak rekao je da se povećanje penzija onima koji će raditi nakon 65 godina ne uređuje Zakonom o radu, već Zakonom o penzionom osiguranju. U postupku je konačni predlog izmena i dopuna Zakona o penzionom osiguranju kojima će za 3% biti povećane minimalne penzije, omogućeno paralelno korištenje lične i porodične penzije te osobama starijim od 65 godina polazni faktor za određivanje starosne penzije povećati s 0,34 odsto za svaki mesec rada na 0,45 procenata. To je znatno povećanje. Načelno, poticanje ljudi da rade duže nije loša stvar jer imamo loš odnos između radnika i penzionera i relativno puno mladih penzionera. A treba li poticati baš radnike od 65 godina ili one koji su mlađi da duže rade, to je stvar politike, smatra Potočnjak. Sindikalista Krešimir Sever upozorio je da ne mogu svi radnici da rade ni do 65, a kamoli nakon 65 godina jer su potrošeni radom.
Nedavno objavljeni rezultati popisa stanovništva potvrdili su prognoze o depopulaciji područja na kojima nema dovoljno ekonomskih aktivnosti, a Slavonija će nastaviti da gubi stanovništvo bez obnove i razvoja prerađivačke industrije, ocenio je ovih dana ekonomski analitičar Damir Novotny. Slavonske županije su, kako je rekao, posebno pogođene, jer je to područje kontinentalne Hrvatske u tranziciji izgubilo prerađivačku industriju. Podaci iz popisa stanovništva pokazuju da se broj stanovnika Hrvatske 2021. u odnosu prema 2011. smanjio za 413.056, ili 9,64 %, pri čemu je taj broj najvidljivije opao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim krajevima. Najveći relativni pad broja stanovnika je u Vukovarsko-sremskoj županiji (20,28 %), Sisačko-moslavačkoj (19,04 %), Požeško-slavonskoj (17,88 %), Brodsko-posavskoj (17,85 %) i u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 %). Tu su, dakle, od pet slavonskih županija čak njih četiri.
Novotny navodi kako poljoprivreda u Slavoniji ima udeo u BDP-u slavonskih županija od približno 14 %, što je obeležje niskorazvijenih zemalja. Bez razvoja prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti da gubi stanovništvo, što će negativno uticati na postojeću ekonomsku strukturu, istakao je analitičar. Napominje da su Vladine intervencije u tom području uglavnom finansirane iz EU fondova, što jednostavno nije dovoljno. Zemlje članice EU-a, poput, Poljske i Slovačke, kako je naveo, u svoja su deprivirana područja usmerile veliki deo EU fondova i nacionalnih sredstava s ciljem privlačenja direktnih stranih ulaganja u industrijski sektor.
Nastupom dece iz DV Vukovar 2, OŠ Dragutin Tadijanović, vukovarske Gimnazije, VSPD „Javor” i Plesne grupe Venera, juče je svečano zatvorena 16. po redu kulturno-duhovna manifestacija „Brankovi dani u Vukovaru” Tokom tri nedelje održavanja, manifestacija je i ove godine okupila brojne učesnike, prvenstveno učenike osnovnih i srednjih škola kroz integrisane dane i čas na otvorenom. Zadovoljstvo velikim brojem učesnika izrazio je u ime Organizacionog odbora, protojerej-stavrofor, Miljen Ilić, starešina Hrama Prepodobne matere Paraskeve na Dobroj vodi. U kategoriji najuspešnijih literernih radova u okviru konkursa „Ružica Radičević” na temu „Jezik moje majke” , nagrađeni su Aleksa Božičković, učenik 3. razreda vukovarske Gimnazije, Novak Kolar, učenik 6. razreda OŠ Siniša Glavašević i Isidora Špehar, učenica 4. razreda OŠ Borovo. Nagradu „Mina Karadžić” za najuspešniji likovni rad na istu temu, u konkurenciji učenika srednjih škola primila je Tijana Živković, učenica 1. razreda Gimnazije Vukovar, u konkurenciji učenika osnovnih škola predmetne nastave najuspešnija je bila Milica Vukosavljević, dok je nagradu u konkurenciji osnovnih škola razredne nastave nagrađena Ana Poznanović, učenica 4. razreda OŠ Borovo.
Monodramom “Ima neka tajna veza”, posvećenom književniku Dušku Trifunoviću, u subotu je završena “Nedelja srpske knjige” koju je organizovao Srpski kulturni centar Vukovar. Mladi glumac Milan Dimić sa Pala oduševio je svojim dramskim umećem vukovarsku publiku. U okviru “Nedelje srpske knjige” održano je šest različitih programa.
U organizaciji Udruženja za uzgoj i zaštitu životinja Feniks iz Borova, u Dalju je ovog vikenda održana 13. međužupanijska izložba malih životinja “anFex Dalj 2022”. Trodnevna manifestacija je okupila 50 izlagača, sa 330 izloženih primeraka golubova, živine, kunića i ptica. O najkvalitetnijim primercima u svakoj od rasa odlučivale su sudije Hrvatskog saveza uzgajivača golubova, živine, kunića, ptica i zamorčića. Ukupni pobednik izložbe “anFex Dalj 2022” je kokoš somborska kaporka Ratka Tadića iz Borova, koja je ujedno i dobitnica Nagrade koju dodeljuje Hrvatski savez. Tadić je izložio 28 primeraka ove rase živine u pet boja što je prava retkost. Titulu najlepšeg goluba izložbe poneo je king vlasnika Borisa Blaževića iz Vukovara, a pobednik 3. juniorske izložbe je golub king u vlasništvu Vanje Palanca iz Dalja. Prvi dobitnik novoustanovljene FENIKS-ove nagrade “Vukašin Grčić” je Ilija Kikanović iz Dalja. Nagradu, koja posthumno nosi ime po poznatom daljskom golubaru, Upravni odbor FENIKS-a je dodelio Kikanoviću, koji se uspešno bavi golubarstvom, za pokretanje inicijative za održavanje manifestacije i ukupan angažman na pripremi i realizaciji 13. Izložbe malih životinja “anFex Dalj 2022” te velikim entuzijazmom pokazanim u animiranju najmlađih golubara, članova FENIKS-a.