Vukovarsko-sremska županija osigurala je u školskoj godini 2022./2023. pružanje podrške u nastavi za 79 učenika s teškoćama u razvoju, o kojima će brinuti 63 pomoćnika u nastavi i tri stručno komunikacijska posrednika, rečeno je danas na konferenciji za novinare. “Reč je o projektu vrednom gotovo tri miliona kuna, a Županija ga provodi u saradnji sa evropskim Socijalnim fondom”, rekao je župan Damir Dekanić. Ove školske godine u 31 osnovnoj i srednjoj školi, čiji je osnivač Županija, pomoć će biti osigurana za 79 učenika što je, rekao je župan, značajan porast u odnosu na prošlu godinu kada je pomoć osigurana za 59 učenika. Županijska pročelnica za obrazovanje i društvene delatnosti Jadranka Mustapić-Karlić je rekla da iz godine u godinu raste broj dece koja trebaju pomoćnika u nastavi, što je trend u celoj Hrvatskoj te istakla da se u prvi razred osnovne škole u ovoj školskoj godini prijavio veći broj dece s autizmom što ih je neugodno iznenadilo. Mustapić-Karlić je rekla da je najveći broj dece koja trebaju pomoćnike u nastavi iz ruralnih delova županije. Na području čitave županije je oko 200 dece kojima su potrebni pomoćnici u nastavi. Deo je osiguran i preko udruženja, te gradova Vinkovaca i Vukovara, koji su osnivači osnovnih škola na svom području.
Gotovo 63 odsto starijih lica, koja su potpisala ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, nije se raspitalo o svojim pravima, upozorila je danas narodna pravobraniteljka Tena Šimonović Einwalter zatraživši obavezno savetovanje pre potpisivanja takvih ugovora. Starije osobe često su izložene zloupotrebi ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, rekla je pravobraniteljka uoči Međunarodnog dana starijih lica, koji se obeležava u subotu, 1. oktobra. „Kroz Zakon o obaveznim odnosima potrebno je uvesti obavezu prethodnog savetovanja i primalaca i davalaca uzdržavanja, o efektima takvih ugovora, te osnovati registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju”, istakla je Šimonović Einwalter u saopštenju. Značajna razlika između ove dve vrste ugovora je što kod doživotnog uzdržavanja davalac uzdržavanja imovinu može da prepiše na sebe tek nakon smrti starije osobe, dok kod dosmrtnog uzdržavanja to može da uradi odmah nakon potpisivanja ugovora.
Putnički terminal Aerodroma Osijek ići će u rekonstrukciju, a investitor će biti Ministarstvo saobraćaja, mora i infrastrukture, rečeno je juče u Saboru. Resorni ministar Oleg Butković je naglasio da su trenutna ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu u celoj Hrvatskoj vredna nešto više od 25 milijardi kuna, a da se veliki deo ulaganja u saobraćajnu infrastrukuturu dešava i u Osječko-baranjskoj županiji. „Kada je reč o Aerodromu Osijek, tu se ide u investiciju zajedno s upravom Aerodroma, koja podrazumeva rekonstrukciju putničkog terminala sa svom pratećom infrastrukturom. To je projekat vredan oko 50 miliona kuna i ta će sredstva biti osigurana u sklopu Ministarstva mora, saobraćaja i infrastrukture u naredne dve godine. U tom smislu očekujemo raspisivanje konkursa i početak te investicije”, najavio je ministar saobraćaja.
Vukovarsko Udruženje za pomoć i podršku roditeljima dece s probemima u razvoju i njihovim porodicama, pod nazivom „Ko se boji sutra još?” sa 75 hiljada kuna provodiće projekat „Tata je tata”. Udruženje je tim projektom osiguralo psihološku pomoć i podršku očevima u porodicama. „Socijalna i psihološka podrška roditeljima izuzetno je bitna u podizanju deteta, a posebnu važnost roditeljske odgovornosti ima otac. Kroz projekat Tata je tata biće organizovane radionice i okrugli stolovi na temu uključivanja očeva kao i pripremu brošure, a sve to uz vođstvo i pomoć stručnog kadra s višegodišnjim iskustvom. Kroz niz radionica očevi će učiti o komunikacijskim veštinama, emocijama i kako se s njima nositi, roditeljskom stresu, planiranju i organizovanju vremena, o izazovima savremenog digitalnog doba, o načinu povezivanja i slično”, rekla je predsednica Udruženja Maja Prakaturović i dodala da je projekat otvorenog tipa pa u istom mogu da učestvuju svi zainteresovani očevi.
Prosečna cena kupljenih njiva u Hrvatskoj prošle godine je iznosila 27 595 kuna za hektar, što je 1665 kuna više nego godinu ranije, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku. Prosečna cena livada prošle godine je iznosila 18 204 kune po hektaru, što je 915 kuna više nego godinu pre, a pašnjaka 18 516 kuna, ili 2865 kuna više. U Panonskoj Hrvatskoj prosečna cena kupljenih poljoprivrednih poovršina u 2021. iznosila je 27.869 kuna po hektaru, livada 19.276 kuna po hektaru, a pašnjaka 11.557 kuna po hektaru. U odnosu na godinu pre, prosečna cena kupljenih njiva porasla je za 1453 kune po hektaru, livada za 408 kuna i pašnjaka za 837 kuna po hektaru. Prosečna cena poljoprivrednog zemljišta u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 40.793 kune po hektaru.