Nacionalni štab civilne zaštite doneo je juče odluke, prema kojima se od ponedeljka, 4. oktobra, uvodi obaveza covid potvrda ili testiranja na koronavirus za zaposlene u zdravstvenom i u sistemu socijalnog rada, koji se nisu vakcinisali ili nisu preboleli covid-19, a ta se obaveza uvodi i za deo pacijenata. Prema odlukama Štaba, svi zaposleni u zdravstvenom i sistemu socijalnog rada, koji dolaze na posao, a nemaju covid potvrdu zbog prebolenja virusa ili vakcinisanja, moraće se od ponedeljka testirati najmanje dva puta u sedam dana ili neće moći doći na posao. Obaveza se odnosi na zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu delatnost te na privatne zdravstvene radnike, kao i na sve zaposlene u socijalnom radu, uključujući i ustanove socijalne brige, udruženja, verske zajednice i druge ustanove koje obavljaju socijalnu brigu. Dokaz da su testirani, vakcinisani ili da su preboleli zarazu moraće imati i pacijenti koji kod kojih se planira hospitalizacija, provođenje dijagnostičko-terapijskih zahvata kod kojih se generiše aerosol u specijalističko-konzilijarnoj ili bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, kao i oni kada postoji visok rizik od širenja koronavirusa. Odnosi se to i na osobe koje su pratnja na porodu, ali i posetioce osoba koje su smeštene u bolnici. Pacijenti koji ne budu imali covid potvrde, a kada bi odlaganje zdravstvenih usluga narušilo njihovo zdravlje, biće primljeni u bolnicu, ali će biti izolirani i testirani. Izuzetak od obaveze dokazivanja covid statusa imaće pacijenti koji u zdravstvenu ustanovu dolaze zbog pružanja hitnog medicinskog pregleda, oni koji koriste usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i oni koji trebaju pregled radi sumnje na bolest uzrokovanu koronavirusom ili lečenje te bolesti. Priznavaće se i status osobama koje su prebolele covid-19, a bile su testirane antigenskim testom. Te će osobe, navodi se u odluci, morati od svog lekara primarne zdravstvene zaštite zatražiti potvrdu o prebolenju. Status da su prebolele zarazu moći će imati i osobe koje su proglašene “verovatnim” slučajem, odnosno koje nikada nisu testirane niti im je dijagnostikovan covid-19, ali su u porodici imale osobe koje su imale potvrđenu zarazu, a s njima su bili u kontaktu, što će takođe morati dokazati potvrdom lekara primarne zdravstvene zaštite.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je da su za dobrovoljno vakcinisanje dece u dobi od 12 ili više godina registrovala dve vakcine. Za vakcinisanje dece u dobi od 12 i više godina registrovane su Pfizerovoa i Modernina vakcina. Iz Zavoda ističu da deca imaju mnogo manji rizik od težih oblika bolesti i smrti od covida nego što je to slučaj kod odraslih, ali dodaju da je tokom školske godine povećan rizik za širenje zaraze zbog okupljanja i grupiranja dece i odraslih. “Omer koristi i rizika vakcinisanja dece u dobi od 12 i više godina je povoljan”, navode iz Zavoda i navode pet grupa dece za koje se preporučuje vakcinisanje protiv koronavirusa. Reč je o deci s hroničnim bolestima i deci koja dele kuću s osobama koje boluju od hroničnih bolesti. Preporučuje se da se vakcinišu i maturanti, kao i oni koji pohađaju određene škole u sklopu koje imaju praktičnu, terensku i vanučioničku nastavu. Prema preporuci Zavoda vakcinu bi trebali primiti i učenici koji su smešteni u učeničkim domovima ili drugima oblicima kolektivnog smeštaja.
U organizaciji Srpskog narodnog veća i Opštine Kistanje održana je u Varivodama i Gošiću komemoracije za 16 starijih osoba srpske nacionalnosti, koji su ubijeni u tim selima u avgustu i septembru 1995. nakon akcije “Oluja”. Potpredsednik Vlade Boris Milošević istakao je da je za Varivode odmah pokrenuta istraga te dodao da se do istine i pravde nije došlo. Po njegovim rečima, to je „jedini zločin koji je dospeo u medije u trenutku kada je počinjen i koji je izazvao kakvu takvu reakciju javnosti i politike”.Rekao je da je komemoracija i prilika da se izrazi pijetet i žrtvama hrvatskog naroda, a saborska zastupnica Anja Šimpraga ustvrdila je da je teško naći selo u severnoj Dalmaciji i Lici u kojem nije bilo ubistava civila u akciji „Oluja“ i neposredno nakon nje. Po rečima delegata srpskog predsednika Verana Matića juče su se okupili u Varivodama, među ostalim, “da se daju odgovori zašto zločini na ovom mestu i drugim mestima nisu kažnjeni”. Poručio je da nas sudbina nestalih ne sme deliti na Srbe i Hrvate, Hrvatsku i Srbiju, već zajednička posvećenost pronalasku svih nestalih treba biti da most za uspostavljanje poverenja, koje je jedini put u pomirenje.
Svi hrvatski državljani će najkasnije od 1. decembra moći putovati u SAD bez viza, objavio je juče na twitter profilu potpredsednik vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović. “Zahvaljujem u ime Vlade Robertu Silversu, podsekretaru Ministarstva odbrane SAD-a, koji me upravo obavestio o službenom ulasku Republike Hrvatske u Program izuzeća od viza”, napisao je Božinović istakavši da je to završetak dugog puta pregovora i evaluacija, ali pre svega nastavak i jačanje strateškog partnerstva Hrvatske i SAD-a. U izjavi za Hinu Božinović je ocenio da izuzetak od viza predstavlja veliko postignuće, potvrdu strateškog partnerstva i poverenja, ali i predanog rada. Premijer Andrej Plenković pozdravio je odluku američkog Ministarstva odbrane, ocenivši da će to dodatno snažiti veze između dve zemlje.
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je ove godine Evropska komisija Hrvatskoj dodelila status zemlje slobodne od infekcije virusom besnila, kao jedno od najvećih postignuća veterinarske struke u zaštiti javnog zdravlja te dokaz dobre organizovanosti i uspešnog rada svih veterinara u Hrvatskoj. Statusu države slobodne od besnila prethodilo je dugogodišnje aktivno provođenje mera sprečavanja pojave i iskorenjivanja ove bolesti u populaciji domaćih i divljih životinja. Zahvaljujući sistemskom provođenju programa iskorenjivanja besnila kod divljih životinja oralnom vakcinacijom lisica, poslednji slučaj besnila potvrđen je u februaru 2014. godine. Za postizanje statusa zemlje slobodne od besnila, od 2011. godine do danas Ministarstvo poljoprivrede potrošilo je više od 200 miliona kuna.