Na komemoraciji u Varivodama za devetoro ubijenih srpskih civila posle akcije Oluja, Milorad Pupovac je rekao da dolazak Borisa Miloševića u Knin, Plenkovićev govor u Kninu, dolazak Milanovića i Medveda u Plavno i Grubore, te prisustvo Plenkovića u Varivodama razumeju kao nacionalno odgovorno i kao politički hrabro, a pre svega kao neophodno da se svi i svako u miru i međusobnom poštovanju sećamo svojih stradalih. Bilo svako za sebe, bilo zajedno. “Na ovom mestu, kao i na svim drugim sličnim mestima neizbežno je podsetiti na potrebu saradnje u razmeni osećaja pravednosti pravnim ili političkim sredstvima. Pravnim ili političkim odlukama, pravnim ili političkim presudama. Kao što ratovi počinju otvaranjem grobova, a završavaju njihovim zatvaranjem tako ratovi počinju ispaljivanjem ubojitih reči, reči koje potiču na neprijateljstvo i mržnju, a završavaju kada takve reči utihnu”, rekao je u svom govoru Pupovac. “Verovatno su ostali u svom uverenju da se nikome neće ništa dogoditi. Zajedničko im je bilo da ih nije imao ko zaštiti od onih koji su nastavili rat nakon rata. Oni koji su u ime države dali obećanje da će to učiniti, nisu to učinili”, rekao je Pupovac govoreći o civilnim srpskim žrtvama u Varivodama. Kako je istakao, nisu ih zaštitili ovde ni u brojnim drugima mestima. “Velikoj većini njih zajedničko je da njihove ubice nisu tražene, a ako su procesuirane, nisu odgovarale. Naša javnost nema saznanja o činjenicama”, naveo je Pupovac.
Premijer Andrej Plenković juče je u Varivodama, na komemoraciji za devetoro ubijenih srpskih civila, izrazio pijetet za one, čije živote Hrvatska nije uspela zaštiti, a poručio je i da je taj zločin uvreda za savremenu Hrvatsku jer vređa ljudsko dostojanstvo. Plenković je rekao i kako je to gaženje onih ideala, za koje se borila ogromna većina hrvatskih branilaca, među kojima su bili i Srbi koji su se, kako je rekao, časno borili za slobodnu, demokratsku i tolerantnu Hrvatsku u kojoj su svi njeni građani ravnopravni, nezavisno o svom nacionalnom poreklu, verskim ili političkim uverenjima.
U Vukovarsko-sremskoj županiji danas je zabeleženo 8 novih pozitivnih osoba na COVID-19, 4 iz Vinkovaca, 2 iz Gradišta, te po jedna iz Ivankova i iz Borova, a preminulih osoba nema. Od početka epidemije, ukupan broj obolelih je 819, od kojih je 716 izlečeno, a 17 preminulo. Trenutno je u županiji 8 osoba hospitalizovano zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirano je 160 osoba, te je ukupno testiranih do sada 11 425. U samoizolaciji je 812 osoba. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u našoj županiji je pozitivno 24 radnika iz sistema zdravstva, a u samoizolaciji ih je 10. Iz sistema obrazovanja ukupno je obolelo 5 nastavnika i 18 učenika, dok se u samoizolaciji nalazi 14 nastavnika i 344 učenika, navodi se u redovnom izveštaju Županijskog štaba civilne zaštite.
U Hrvatskoj je danas zabeleženo 135 novih slučajeva zaraze koronavirusom, umrle su tri osobe, a broj aktivnih slučajeva iznosi 1158, saopštio je jutros Nacionalni štab civilne zaštite. Među aktivnim slučajevima su 274 pacijenta na bolničkom lečenju, od kojih je na respiratoru 26 pacijenta. Testirano je još 4494 uzoraka, a oporavile su se 154 osobe. U samoizolaciji su trenutno 8744 lica. Od kad je zabeležen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, evidentirano je 16 380 osoba s koronavirusom, od kojih je 275 preminulo, a oporavilo se ukupno 14 947, saopštio je Nacionalni štab.
Povodom početka nove školske godine gradonačelnik Vukovara Ivan Penava sa saradnicima se sastao sa direktorima vukovarskih osnovnih škola na kome se razgovaralo na temu mogućnosti daljnjeg poboljšanja uslova obrazovanja za vukovarske osnovnoškolce. „Napravili smo velik iskorak u unapređenju rada vukovarskih osnovnih škola. Sredstva koja su stizala u sklopu Vukovarsko-sremske županije bila su distribuisana po celoj županiji i to u omerima koji su u pravilu bili nepovoljni za vukovarske osnovne škole. Sad su ta sredstva naša tako da ih je više i ulažemo ih ciljano tamo gde je najpotrebnije, a o svemu raspravljamo s direktorima osnovnih škola u otvorenoj komunikaciji“, rekao je Penava, te dodao kako je osnova celokupnog rada koordinacija i saradnja direktora međusobno, a sada se na to nadovezao i Grad Vukovar u novoj ulozi osnivača. To je i razlog, kako je rekao, zašto su rezultati dobri, a direktori zadovoljni. Prema službenim podacima Grada Vukovara ove godine je uloženo 2 miliona kuna u investicijska održavanja škola, a uskoro se počinje i s projektom centra za nadarene koji će se od sledeće godine nalaziti u prostorima u kojima je trebala biti interkulturna škola. Centar će biti namenjen nadarenoj deci kojima je potreban dodatan rad na područjima njihovih interesa i talenata. Centar za nadarene funkcionisaće u modulima po školama. Zamišljen je ne samo u vidu pripreme za takmičenja, nego i u smislu razvijanja posebnih talenata dece i mladih te dodatnog usmeravanja prema profesijama prema kojima imaju sklonosti kako bi Vukovar dobio vrhunski kadar.
Županija Ruse je preko Ambasade Republike Bugarske u Hrvatskoj danas donirala 1500 zaštitnih troslojnih medicinskih maski Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Vukovar. Direktorka bolnice, dr Vesna Bosanac izrazila je zahvalnost na donaciji. Ambasadorka Bugarske Genka Grigorova je poručila da će vukovarska bolnica u Bugarskoj uvek imati prijatelja.
Zbog nepravilnosti koje su mogle bitno uticati na izborni rezultat, izbori za predsedništvo i glavni odbor SDP-a biće ponovljeni u Gračacu, Garčinu i Vukovaru u subotu 3. oktobra, kada će biti i održan i drugi krug izbora za predsednika stranke. U Garčinu je u izbornoj kutiji bio višak listića, u Vukovaru su “glasali” oni koji su na dan izbora bili u Nemačkoj i Irskoj, dok je u Gračacu na izbornoj kutiji bio nalepljen šalabahter. Rezultati za predsedništvo i glavni odbor zato nisu potpuni i neće biti objavljeni do konačnih rezultata ponovljenih izbora. Ponovljeni izbori na tri mesta neće uticati na izbor članova predsedništva koji su dobili najviše glasova članova i time su izabrani za potpredsednice odnosno potpredsednike stranke. Reč je o Biljani Borzan, Sabini Glasovac, Ranku Ostojiću i Siniši Hajdaš Dončiću. Pravo glasa na unutarstranačkim izborima koji su se prvi put održavali po modelu “jedan čovek, jedan glas” imala je trećina članova odnosno njih manje od 12 hiljada koji su platili članarine. Prema novim pravilima u stranačka tela se uvodi potpuni rodni paritet. Od 11 585 članova s pravom glasa, na izbore je izašlo njih 8701, odnosno 75 odsto.