Prošle nedelje gradonačelnik Vukovara Ivan Penava najavio kako će doći do promene na čelnoj funkciji Tehnostana, a kao razlog za smenu direktora Kristijana Lovrenščaka naveo je podatke iz dopisa koji mu je Lovrenščak poslao u oktobru, kao predsedniku Skupštine firme, u kojem stoji da projiciraju gubitak od 11,7 miliona kuna. Penava je naglasio kako se “s direktorom gradske firme za toplinarstvo moraju oprostiti zbog propusta reakcije tokom letnjih meseci i toga što nisu ugovorili gas po puno nižoj ceni, čime su dovedeni u gubitke”. Istovremeno je rekao kako iz firme zahtevaju kratkoročni kredit da bi se pokrila ova sezona grejanja i najavio da će poskupeti grejanje za korisnike u višestambenim objektima. Direktor Tehnostana je u reakciji na prozivke gradonačelnika podsetio da je u oktobru ove godine zaprimio njegov dopis kao reakciju na politički pritisak koji se na njena vršio od početka septembra, a vezan je uz određene kadrovske promene, koje bi, tvrdi za Glas Slavonije Lovrenščak, štetno uticale na finansijsko poslovanje Tehnostana u 2022. godini. Dakle, ne radi se o gubitku, nego o projekciji ako bi svi energenti pratili ovaj drastični skok cene gasa. Vidimo kako se to nije dogodilo. Naprotiv, Tehnostan za zagrejavanje stanova sada koristi pelet i lož-ulje, u upravnoj zgradi dizalicu topline, a leti i solarne kolektore. Gas je smanjen za 96 odsto, pa ne može biti uzrok porasta cene grejanja, rekao je Lovrenščak. Istakao je da će im poslovanje u ovoj godini biti pozitivno, sa solidnim stanjem na žiroračunu. Cena toplinske energije nije se menjala od 2016. godine pa ćemo poput većine gradskih toplinarskih firmi u Hrvatskoj i mi od 1. januara uskladiti svoje cene, uz saglasnost regulatorne agencije. Krajnje je nekorektno smeniti i potom optuživati direktora za energetsku krizu koja je zahvatila veliki broj privrednih subjekata, zaključo je Lovrenščak.
Na poslednjoj sednici Gradskog veća Vukovara promenjena je,između ostalog, i Odluka o socijalnoj zaštiti Grada Vukovara, kojom su udvostručena sredstva za novorođenčad. Reč je o amandmanu Hrvatskih suverenista, koji su pojasnili kako su tada stavili naglasak na troje i više dece i ta nadoknada ranije podignuta s 5 na 10 hiljada kuna. U skladu s novom odlukom, nadoknada za treće dete ostaće 10 hiljada kuna, a nadoknada za prvorođeno dete podignuta je s 2 na 4 hiljade kuna dok nadoknada za drugorođeno dete sada iznosi 7 hiljada kuna. Odlukom se uvodi i nova nadoknada za opremanje prilikom rođenja prvog deteta, koja iznosi 4 hiljade kuna.
Na današnji dan pre godinu dana Baniju je pogodio zemljotres kojem je magnituda u epicentru bila 6,2 prema Richteru. U zemljotresu je život izgubilo sedam osoba, a od teških povreda nekoliko meseci kasnije umrla je još jedna osoba. Tom je zemljotresu prethodio, dan ranije, snažan zemljotres magnitude 5,0 prema Richteru, a podrhtavanja su se na Baniji nastavila kroz celu godinu. Posledice se saniraju od prvog dana, ali i danas brojni stanovnici žive u kontejnerima ili mobilnim kućicama. Povodom godišnjice danas se u Petrinji uz prisustvo premijera Plenkovića održava sednica Štaba za obnovu nakon koje će biti potpisano nekoliko ugovora s ciljem revitalizacije tog područja. Na sednici Štaba civilne zaštite za otklanjanje posledica zemljotresa biće predstavljena prezentacija o posledicama zemljotresa, interventnim merama nakon njega, preduzetim merama za pomoć građanima i lokalnoj zajednici, uloženim finansijskim sredstvima, obnovi te planovima za privrednu, demografsku i društvenu revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije.
U poslednja 24 časa u Hrvatskoj je zabeleženo 5 768 novih slučajeva zaraze koronavirusom pa je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas 22.350. Među njima je 1 868 pacijenata na bolničkom lečenju, od kojih je 237 na respiratoru. Preminula je još 41 osoba, dok se u samoizolaciji nalazi
15 607.
U Vukovarsko-sremskoj županiji u poslednja 24 časa su 103 nove pozitivne osobe na COVID-19, potvrđene PCR testiranjem. Najviše je novozaraženih iz Vinkovaca, njih 25 osoba te 16 iz Vukovara. Nema preminulih osoba. Od početka epidemije ukupan broj obolelih je 20 591, od kojih je 19 878 izlečeno, a ukupno je preminulo 379 osoba. Trenutno su u županiji 42 osobe hospitalizovane zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirane su 352 osobe, te je ukupno do sada testiranih na području županije 119 200. U samoizolaciji se nalazi 321 osoba. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u našoj županiji, 4 su pozitivne osobe iz sistema zdravstva, a jedan lekar je u samoizolaciji.
Hrvatski podaci o lečenju obolelih od covida u bolnicama pokazuju da je ukupan zdravstveni trošak za covid-19 do kraja prošle nedelje došao do gotovo 4 milijarde kuna kada se uračuna i trošak vakcine. Troškovi lečenja sve više guše zdravstvene sistee širom sveta pa i Hrvatske. Naime, svake nedelje računi za koronu u hrvatskom zdravstvu rastu od 30 do 80 miliona kuna. Sve zavisi od toga, koliko je tokom protekle nedelje bilo testiranih, odnosno lečenih u bolnicama te koliko je bilo na bolovanjima. Najskuplje je lečenje obolelih, koji se leče na aparatima, koji imaju mogućnost da zamene funkciju pluća bolesnika. Za svakog takvog pacijenta HZZO bolnicama plaća 209.293 kune. Za lečenje na respiratoru, dužem od 95 časova, cena je 118.726 kuna po pacijentu. Tome treba dodati i 7 866 kuna za lekove pa je tako konačan trošak za lečenje na respiratoru pacijenta s koronom 126.592 kune.
Zaposleni u Hrvatskoj ne bi smeli imati manje od 20 dana, odnosno četiri nedelje godišnjeg odmora, ali uz 14 dana državnih i verskih praznika, od kojih četiri sledeće godine padaju u dane vikenda – slobodni se dani u najnepovoljnijoj varijanti mogu protegnuti na najmanje 30 dana, piše Večernji list. Prema istraživanju Eurofounda, fondacije za poboljšanje životnih i radnih uslova, zaposleni u EU imaju 25 dana plaćenog godišnjeg odmora i 11 praznika. Najduži su plaćeni godišnji odmori u Danskoj i Nemačkoj – 30 dana, a najmanje se odmaraju Slovaci i Rumuni, od 20 do 22 dana.