Početkom drugog polugodišta u osnovnim školama u Hrvatskoj, sve škole trebaju da budu spremne za jedan besplatan obrok koji se mora obezbeditii za 311 hiljada dece. To je nedavno najavila Vlada i potvrdilo Ministarstvo, iako škole još čekaju službeni dopis, naročito zato što se bliže školski praznici, a škole se moraju organizovati i, uz sve ostalo, naručiti i hranu.Takvom merom, koja će državni budžet koštati 550 miliona kuna, prehranu će za učenike, kao i dosad, u skladu sa Zakonom o vaspitanju i obrazovanju, sufinansirati i organizovati vlasnici i osnivači osnovnih škola, dakle jedinice lokalne samoprave, opštine i gradovi, i to tako da će od drugog polugodišta osnivači dobiti 10 kuna po učeniku kako bi svakom učeniku osnovnih škola mogao biti osiguran barem jedan besplatan obrok.
Na popisu birača nalazi se višak od gotovo pola miliona ljudi. Neke hrvatske županije i gradovi bukvalno imaju više birača, nego stanovnika, piše Jutarnji list. Hrvatska već decenijama ima problem “viška” birača na biračkim popisima koji ne uspeva da reši, a nakon Popisa stanovništva 2021. anomalija je dostiglla vrhunac pa, neki gradovi imaju 3500 stanovnika i 5500 birača. Uz to što je sve veći uticaj glasova fiktivnih birača na konačan izbor političkih predstavnika u telima vlasti, on stvara još jedan veliki problem o kojem se do sada nije previše raspravljalo i ozbiljno utiče na formulu prema kojoj se izračunava vrednost glasa svakog birača i pridonosi nejednakosti koja ostaje prikrivena. Stvar je u tome da Hrvatska, za razliku od većine evropskih zemalja, veličinu izbornih jedinica (u svakoj se bira po 14 zastupnika i svaki mora biti izabran s približnim brojem glasova) određuje prema stanju u popisu birača, dok se u drugim zemljama broj mandata po izbornim jedinicama određuje prema rezultatima popisa stanovništva.
Ministar rada Marin Piletić predstavio je juče socijalnim partnerima zakonodavni okvir uređenja rada nedeljom kojim se predlaže da se rad nedeljom od 1. januara sledeće godine za sve delatnosti plaća 50 odsto više u odnosu na redovnu satnicu. Piletić je nakon sednice Privredno-socijalnog veća rekao novinarima da će novim zakonskim rešenjem biti limitiran broj nedelja koje će radnici moći da rade. Napomenuo je da se rad u sektoru trgovine vrednuje Zakonom o trgovini, a za sve ostale delatnosti Zakonom o radu. Novinarima je odgovorio da Zakon o trgovini definiše 16 radnih nedelja godišnje dok Zakon o radu nalaže da jedna nedelja mesečno mora da bude neradna. Satnica za rad nedeljom prema konačnom predlogu plaćaće se 50 odsto više u odnosu na redovnu satnicu dok se sada takav rad plaća skuplje minimalno 30, a prosečno 37 odsto. Vezano za ostale dodatke na platu, po rečima ministra, ostavljena je mogućnost za kolektivno pregovaranje između poslodavca i sindikata. Predsednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je rekao da su sindikati tražili 100 odstotno povećanje satnice za rad nedeljom, ali i da ostaje mogućnost pregovora o daljnjem povećanju. Sindikati, dodao je, smatraju da su tri radne nedelje mesečno još prevelik broj, a nejasno je i kakvo je povećanje broja radnika potrebno za 16 radnih nedelja koje nije trebalo za 52 radne nedelje.
Država će u sledećoj godini izdvojiti milion evra da bi se škole i skloništa za žene žrtve nasilja snabdeli besplatnim rezervama menstrualnih higijenskih proizvoda, odlučeno je prihvatanjem amandmana SDP-ove saborske zastupnice Sabine Glasovac. Nadam se da će to značiti i provođenje i da će u svim osnovnim i srednjim školama i skloništima biti zalihe tih proizvoda koje si devojčice i žene ne mogu da priušte kod kuće, rekla je zastupnica u izjašnjavanju o amandmanima na državni budžet za 2023.
U Evropskoj uniji se proizvodnja jaja značajno smanjila, pogotovo jaja iz slobodnog uzgoja, a osim energetske krize, jedan od razloga za to je i ptičja gripa. Naime, u Uniji je ove godine stradalo gotovo 50 miliona komada živine zbog opasnosti od ptičje gripe, a u Hrvatskoj su od prošle nedelje na snazi oštre mere za sprečavaje pojave i širenja ove bolesti. Zbog ptičje gripe dolazi i do velike nestašice jaja, a to je tržište ionako u krizi zbog ogromnog porasta troškova proizvodnje, zbog čega je velik broj proizvođača smanjio ili potpuno prekinuo proizvodnju. Državni zavod za statistiku nedavno je procenio da će cena konzumnih jaja rasti za čak 43 procenta, svinja za 28,4 odsto, goveda za 18,3, živine za 13,5, a mleka za 20 odsto. “S obzirom da se radi o živim organizmima, puno je bolesti koje uništavaju poljoprivredni potencijal, neke farme u Hrvatskoj su zbog toga zatvorene. Poljoprivrednom proizvođaču može se pomoći jer nisu oni krivi što se te bolesti periodično pojavljuju. Država u tim situacijama uz mere iz Programa ruralnog razvoja nudi dodatne mogućnosti pomoći jer je reč o vanrednim okolnostima i slučajevima, a u to se može uključiti i lokalna zajednica. Verujem da farme pilića neće ostati prazne, ali potrajaće dok se to ne reši”, rekla je Zvjezdana Blažić, konsultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.
U Belom Manastiru danas počinje s radom kancelarija Zajedničkog veća opština, koja će delovati u okviru Odbora za privredu. Kancelarija je otvorena sa ciljem pružanja pomoći i podrške pripadnicima srpske nacionalne manjine na području Osječko-baranjske županije.