Hrvatske građane očekuje novi udar cena već u martu, a poskupeće sve, od mesa do povrća, od raznih usluga do komunalija. Dva meseca od uvođenja evra Hrvati su krajnje razočarani i ogorčeni evropskom valutom koja im je donela poskupljenja od 30 do 50 odsto, a očito nije kraj, pišu beogradske Novosti. „Nakon hrvatskog iskustva više neće nikome pasti na pamet da uvodi evro, jer je to bio okidač za poskupljenja koja nemaju opravdanja”, rekao je ekonomski analitičar Mirko Benčić. Mart bi trebao da donese nova poskupljenja za 10 do 20 odsto, pa će Hrvatska postati najskuplja zemlja u Evropi, ali sa najnižim platama zaposlenih, a građane Hrvatske na proleće čekaju i nove cene gasa i struje, nakon što ih je vlada zamrzla da pomogne građanima da prođu zimu. Istovremeno su razlike među siromašnima i bogatima sve veće. Istraživanja pokazuju da je svaki peti stanovnik Hrvatske na rubu siromaštva i da nema ni minimalno novca za preživljavanje. Proleće će doneti i talas štrajkova, a prvi su najavili lekari.
Predsednik Vlade Andrej Plenković najavio je juče da će novi paket mera pomoći građanima i privredi biti usvojen u martu i na snagu će stupiti 1. aprila. “Svi resori su angažovani i ićemo u korist i građana privrede”, rekao je premijer Plenković i podsetio da je Vlada politikom intervenisanja očuvala radna mesta, 800 hiljada radnika u privatnom sektoru je dobilo platu zahvaljujući intervenciji Vlade u vreme koronakrize, 130 preduzeća je ostalo “na nogama”, rasteretili su privredu od brojnih poreza i davanja, smanjivali stopu PDV-a ,regulisali cene struje, gasa i naftnih derivata i drugo. “Tako ćemo da nastavimo i dalje u meri u kojoj je to potrebno s obzirom na okolnosti da smo u situaciji da nam je Evropska komisija pre nekoliko dana predvidela privredni rast u 2022. od 6,3 odsto BDP-a. Učinili smo i niz napora da zadržimo ekonomski i socijalni standard građana”, poručio je Plenković i najavio da će mere pomoći predstaviti u martu, kada budu gotove.
Ministar rada Marin Piletić izvestio je da je Hrvatskoj na raspolaganju 2,27 milijardi evra iz Evropskog socijalnog fonda plus, pa će u novom sedmogodišnjem periodu ciljevi biti podizanje zaposlenosti, celoživotno obrazovanje i smanjenje rizika od siromaštva. Nakon što se premijer Andrej Plenković sastao s komesarom Evropske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolasom Šmitom u Zagrebu, Piletić je istakao da je Hrvatska u poslednjoj godini korištenja sredstava iz Evropskog socijalnog fonda 2014.-2020., kojima je glavni cilj bio stabilizacija tržišta rada te da se mogu očekivati prvi javni pozivi i korištenje sredstava iz novog Evropskog socijalnog fonda plus. “Mi smo u proteklom periodu imali na raspolaganju 1,9 milijardi evra kroz Fond, a s obzirom na pregovore s Evropskom komisijom i na postignute rezultate, Komisija je predvidela gotovo dve milijarde kuna više za naredni programski period, koje ćemo imati na raspolaganju do 2027.”, rekao je ministar. Za naredni period je najavio tri programska cilja za iskorištavanje sredstava iz Fonda, prvi je dostizanje stope zaposlenosti od 75 odsto u odnosu na trenutnih 69,9 odsto, drugi je aktivacija, odnosno uključivanje 55 odsto odraslog stanovništva u proces celoživotnog obrazovanja, dok je treći smanjenje za više od 300 hiljada građana koji su riziku od siromaštva, a u saradnji s drugim merama i fondovima.
Ministarstvo zdravstva radi na oslobođenju lekara porodične medicine od administrativnih obaveza da bi se mogli više posvetiti pacijentima, rečeno je juče na sastanku ministra Beroša i predsednika Hrvatskog udruženja lekara porodične medicine. Upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu, smanjivanje administrativnih opterećenja, poticanje preventivnih aktivnosti te privlačenje i zadržavanje mladih lekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bile su teme sastanka ministra Vilija Beroša i predsednika Udruženja Marka Rađe te predsednice Osječko-baranjskog ogranka Udruženja Vesne Samardžić Ilić, saopšteno je iz Ministarstva. “Po tom pitanju već su napravljeni konkretni koraci s obzirom da lekari porodične medicine više nemaju obavezu da ispunjavaju Izveštaj s nalazom i mišljenjem lekara, u svrhu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Menja se i način obračunavanja putnih naloga, na način da više nisu u nadležnosti rada porodičnih lekara“, rekao je Beroš. Ministarstvo zdravstva, ističe se u saopštenju, nastavlja delovati uz dijalog s HUOM-om da bi zajedničkim naporima učinili neophodne reformske promene u zdravstvenom sistemu za poboljšanje radnika i pacijenata. “HUOM podržava reformske mere u koje je uključeno i administrativno rasterećenje porodičnih lekara čime će im se osloboditi vreme za pacijente i pozitivno se odraziti i na druge delove zdravstvenog sistema, posebno što se tiče smanjenja lista čekanja i generisanja nepotrebnih troškova”, rekao je Rađa.
Udruženje žena Vukovar organizuje Besplatnu radionicu „Ekološka poljoprivreda i održivo vrtlarenje” za nezaposlene žene. Radionica je namenjena nezaposlenim ženama koje su zainteresovane za bavljenje ekološkom poljoprivredom, održivim vrtlarenjem, koje razmišljaju o pokretanju vlastitog posla u poljoprivredi ili jednostavno uživaju provoditi vreme u bašti. Dvodnevna radionica će se provoditi kroz teorijski i praktični deo. Polaznice će kroz radionice steći znanja i biće informisane o mogućnostima korištenja mera i programa za nezaposlene, mogućnostima samozapošljavanja i osposobljavanja, pokretanju obrta ili OPG-ova, dobiće priliku da učvrste postojeća znanja ali i nauče nove tehnike koje će moći koristiti kako u vlastitoj bašti tako i kao podlogu za pokretanje posla u poljoprivredi te će steći praktična i primenjiva znanja kao što su kako odabrati kulturu, pravilno je tretirati ili sprečiti pojavu raznih bolesti. Cilj provođenja radionica je povećanje mogućnosti zapošljavanja nezaposlenih osoba i poboljšanje socio-ekonomskih i životnih uslova na području grada Vukovara.
U Osnovnoj školi Siniša Glavašević od maja 2020. se provodio projekat BE HAPPY u okviru Ključne aktivnosti 1 – mobilnost pojedinca, a juče je održana njegova završnica, povodom koje su pripremljene mnogobrojne radionice za učenike. Direktorka škole Slavica Mišić je rekla da je cilj projekta bio usavršavanje kompetencija učitelja u području fizičkog i mentalnog zdravlja, ličnog i socijalnog razvoja te interkulturalnost. „Fizičko i mentalno zdravlje odabrali smo jer smo smatrali da je potrebno raditi na poticanju učenika na fizičke aktivnosti. Drugo područje je lični i socijalni razvoj, a naši učitelji su svoje kompetencije unapređivali kroz radionice da bi mogli da pomognu učenicima na izgrađivanju svog samopouzdanja te da bi mogli da upravljaju svojim potencijalima. Interkulturalnost je deo našeg dugoročnog razvojnog plana s osnovnim ciljem vaspitanja učenika u duhu tolerancije, razumevanja i poštovanja drugih”, rekla je Mišićeva „Radionice su raznolike, od plesnih i likovnih, pripremanja jednostavne hrane, različitih sportskih aktivnosti. Učili su kako izraditi balzam za usne, a posebno bih izdvojila radionice na kojima su učili kako razumeti svoje i tuđe osećaje te kako se nositi s njima”, istakla je Mišićeva. Projekat je dobio visoku ocenu Agencije za mobilnost i programe Evropske unije te je za njegovo provođenje odobreno 24 hiljade evra.