Nakon sednice Nacionalnog veća za uvođenje evra kao službene valute u Hrvatskoj izjave za medije su dali guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić i ministar finansija Marko Primorac. Ministar je ponovio da Hrvatska 1. januara ulazi u evropodručje te da će prvih 14 dana januara trajati period dvojnog opticaja, odnosno da će građani moći da plaćaju u kunama, ali im trgovci kusur moraju vratiti u evrima, iako se u izuzetnim situacijama mogu vratiti kune. Primorac je rekao i da će bankomati pojedinih banaka biti nedostupni pa je zato uvedena mogućnost podizanja novca i na bankomatima drugih banaka bez nadoknada te je pozvao građane da se u novogodišnjoj noći snabdeju gotovim novcem. Guverner Boris Vujčić je rekao da je u ovom trenutku snabdevanje evrima pri kraju. “Nabavili smo sve novčanice, distribuirali ih bankama, koje ih sada distribuiraju prema preduzećima i delomično prema građanima, zajedno s Hrvatskom poštom i Finom”, rekao je Vujčić i poručio da se građani snabdeju gotovim novcem do 1. janura. „Za vikend je dobro imati novca jer se radi tranzicija sistema pa neko vreme neće raditi kartice ni internet ili mobilno bankarstvo. Nakon toga bi sve trebalo funkcionisati normalno”, rekao je Vujčić, dodavši da će od 1. januara biti oko 2700 bankomata koji će odmah izdavati evre.
Evropska komisija procenila je da će u narednih 30 godina Evropska unija trebati više od 1,6 miliona dodatnih radnika da bi njihov broj na stotinu korisnika dugotrajne nege o starijima ostao isti. Nedostatak radne snage u domovima za starije, gerijatrijskim odelenjima, bolnicama i hospicijima zapadne države rešavaju uvozom stranaca, piše Večernji list. Uoči pandemije koronavirusa, 2019. godine, 9 odsto radne snage u Evropskoj uniji u dugotrajnoj nezi činili su inostrani radnici, što je gotovo identično njihovom udelu u celokupnoj radnoj snazi koja iznosi 8 odsto. Malta, Luksemburg, Irska i Austrija su imale najveći udeo inostranih radnika u ovom sektoru dok u nekim zemljama članicama gotovo da i nije bilo inostranih radnika u dugotrajnoj nezi, npr. u Bugarskoj, Hrvatskoj, Litvaniji, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumuniji i Slovačkoj, koje su imale udeo manji od 1 odsto, navela je za Večernji Marijana Bađun, analitičarka Instituta za javne finansije. Ona je podsetila da je Evropska komisija u septembru ove godine predstavila strategiju za negu u kojoj se kao jedno od mogućih rešenja za nedostatak radne snage predlažu migracije. Preporuke za privlačenje i zadržavanje zaposlenih uvek se svode na isto: potrebno je povećati njihove plate, poboljšati uslove rada, omogućiti profesionalno usavršavanje i jačati socijalni dijalog.
Cena obradivog poljoprivrednog zemljišta u Evropskoj uniji drastično varira, od prosečno 47 290 evra po hektaru u Luksemburgu do 3661 evra po hektaru u Hrvatskoj, pokazuju podaci statističke agencije EU, Evrostata, za 2021., a odnose se na 19 država članica EU. Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj je najjeftinije među državama, prosečna cena obradivog poljoprivrednog zemljišta je najveća u Jadranskoj Hrvatskoj i iznosi prosečno 5312 eur/ha, a najmanja u Severnoj Hrvatskoj gde košta prosečno 3171 eur/ha. Panonska Hrvatska je s cenom od 3701 eur/ha tek malo iznad državnog proseka. Cena zemljišta zavisi o nizu faktora, nacionalnih i regionalnim razlika kao što su zakoni, klima ili saobraćajna povezanost i lokalnih faktora produktivnosti kao što su kvalitet tla, nagib ili drenaža. Neki od faktora drastično podižu cenu, kao što je navodnjavanje, koje povećava cenu i do šest puta. Prosečna cena obradivog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj je 2020. godine iznosila 3440 eur/ha, a u 2021. cena je rasla za 6,4 odsto. Početkom 2023. ističe moratorijum na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, pa se može očekivati nešto veći rast cene. Ali i do sada su stranci mogli da kupe poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, samo su trebali da otvore kompaniju registrovanu u zemlji. Interes je ipak, kako pokazuju podaci o ceni, slab do nikakav. Za sada nema znakova navale na poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, a može se spekulisati da je najveća cena u Jadranskoj Hrvatskoj jer se kupuje s nadom da će se jednog dana zemljište pretvoriti u građevinsko.
Podrška od 3 miliona kuna isplaćena je za 17 uzgojnih udruženja u području stočarstva kroz trogodišnji „Program podrške za sufinansiranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva za period od 2021. do 2023. godine“. Program ima za cilj pomoći uzgojnim udruženjima u efikasnijem ostvarivanju ciljeva uzgajanja definisanih u uzgojnim programima kao i organizaciono i infrastrukturno unapređenije rada uzgojnih udruženja. Primarni značaj uzgojno selekcijskog rada je unapređenje uzgoja kroz stvaranje jedinki boljih proizvodnih karakteristika kao što su proizvodnja mesa, mleka, jaja, meda i drugih stočarskih proizvoda, a uzgojno selekcijske metode imaju i veliku ulogu u očuvanju specifičnih genotipova i značajan su alat u planskom vođenju programa očuvanja izvornih i zaštićenih vrsta domaćih životinja.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv dvojice hrvatskih državljana koje tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, potvrđeno je danas iz sedišta tog tužilaštva u Sarajevu. Optuženi su Mirsad i Nijaz Smajić, obojica rođeni u Kotor Varoši u BiH, a koji trenutno žuve u Hrvatskoj. Optužnica ih tereti da su, kao pripadnici tadašnje teritorijalne odbrane Republike BiH u septembru 1992. godine učestvovali u napadu na selo Serdari kod Kotor Varoši gde su ubili sedam civila srpske nacionalnosti, a još dve osobe su teško ranjene, uključujući i trudnicu. Tužilaštvo i tereti za kršenje Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba tokom rata, a najavljeno je i da će krivicu optuženih dokazivati svedočenjima 16 svedoka zločina te brojnim materijalnim dokazima. Optužnicu treba da potvrdi Sud BiH, ali i kada se to dogodi neizvesno je kako će se odvijati sudski proces jer Hrvatska u pravilu ne izručuje susednim zemljama svoje državljane optužene za ratne zločine. Ukoliko se optuženi sami ne pojave u BiH, pravosuđu te države ostaje mogućnost da vođenje postupka ustupi Hrvatskoj.