Grad Vukovar provodi projekat modernizacije i poboljšanja energetske efikanosti javne rasvete kako bi se postiglo smanjenje potrošnje električne energije, troškova održavanja te povećala sigurnost u saobraćaju, istakli su na današnjoj konferenciji za nedije predstavnici Upravnog odelenja za komunalnu privredu i građenje. Provedene su dve faze modernizacije i poboljšanja javne rasvete u okviru čega je zamenjeno 855 svetiljki javne rasvete na području 24 vukovarske ulice. Ukupna vrednost obe faze projekta je gotovo od 3, 6 miliona kuna. Iznos od 2,5 miliona kuna sufinansiran je sredstvima Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara dok je sredstva od 100 hiljada kuna izdvojilo Ministarstva građevine i prostornog uređenja. Grad Vukovar će nastaviti s provođenjem projekta modernizacije, rekao je Branko Knežević, viši savetnik za energetsku efikasnost. Urađena je projektna dokumentacija i traže se mogući sufinansijeri, kako bi javna rasveta bila modernizovana na kmpletnom području Grada. Pročelnik Dražen Čulig osvrnuo se na redukciju električne energije u gradu, koja je na snazi nekoliko meseci te aktivnosti koje se realizuju na ponovnom uspostavljanju kompletne rasvete u pojedinim delovima grada. Naveo je da je u vreme redukcije ušteđeni iznos bio stotinjak kuna. Na novinarsko pitanje u kojoj meri ukrašavanje grada u predpraznično vreme stvara dodatne troškove, u vreme kad svi pozivaju na štednju pročelnik je odgovorio da je ranijih godina taj iznos bio 20 odsto veći, ali da će konkretne finansijske pokazatelje imati u januaru dodajući kako su i u tom segmentu predviđene štednje, odnosno ukrašavanje je obuhvatilo širi centar grada, a ne i rubna područja.
Nijedna od 428 opština ne želi spajanje, a samo ih se 11 javilo za povezivanje nekih službi, piše Jutarnji list, navodeći da vladin plan ukidanja 85 opština ili funkcionalno spajanje njih 171 ne ide, uprkos poticajima. Ministarstvo finansija je početkom septembra raspisalo javni poziv za dodeljivanje pomoći jedinicama lokalne samouprave koje se odluče funkcionalno ili stvarno spojiti, ali nakon dva i po meseca ni jedna opština se nije odlučila za spajanje, odnosno ukidanje, a od 23 zahteva koja su stigla za spajanje funkcija, velika većina njih to je već napravila pre ove Vladine reforme. Do 21. novembra, kažu u ministarstvu, za dobrovoljno funkcionalno spajanje putem zajedničkog službenika javilo se sedam jedinica, za zajedničko upravno odelenje ili službu četiri, a za zajedničko trgovačko društvo ili ustanovu njih 12. Vlada je već za ovu godinu osigurala 100 miliona kuna za podrške onima koji se odluče spojiti, ali velika većina novca, sudeći prema odazivu, ostat će nepotrošena, a isti je iznos osiguran i u idućoj godini jer je reforma lokalne samouprave deo Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prema tom planu, država planira u četiri godine ukinuti 85 opština ili funkcionalno spojiti njih 171, piše Jutarnji.
Građani su ove godine digli 7,2 milijarde kuna više kredita nego prošle godine, piše Večernji list navodeći da su stambeni krediti bili najveći generator rasta ukupnih kredita. Prema podacima Hrvatske narodne banke ukupni krediti krajem septembra su porasli za 7,2 milijarde kuna ili 5,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine i 0,3 milijarde kuna ili 0,2 odsto u odnosu na avgust te iznose 148,3 milijarde kuna. Udeo kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva, s iznosom od 74,1 milijarde kuna, na kraju septembra je iznosio 50 odsto. Analitičari navode da su najveći generator rasta ukupnih kredita bili stambeni krediti s rastom od 9,7 odsto na godišnjem i 0,8 odsto na mesečnom nivou i krajem septembra su iznosili 73,3 milijarde kuna. Gotovinski nenamenski krediti, koji s iznosom od 54,2 milijarde kuna čine 36,6 odsto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, ostvarili su rast od 1,9 odsto na godišnjem nivou, ali i pad od pola procenta u odnosu na avgust. Na godišnjem nivou krediti po kreditnim karticama s iznosom od 3 milijarde kuna nastavljaju trend pada, koji traje od aprila 2020. godine, a niži su u odnosu na septembar 2021. za 8,5 odsto, piše Večernji.
U okviru manifestacije Dani kulture Srba, koja se tokom novembra i decembra obeležava širom Hrvatske, u subotu je u Osijeku održan celovečernji koncert Ansambla narodnih igara SKD Prosvjeta Vukovar i Ansambla narodnih igara i pjesama Veselin Masleša Banja Luka. Osječkoj publici su se predstavili igrama iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, a predsednik Veća srpske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije i član glavnog odbora SKD Prosvjeta Dejan Jeličić je istakao da je ovaj program jedan u nizu kulturnih kojima obeležava manifestacija koja je počela pre nekoliko godina. U sklopu Dana kulture Srba, osim folklora, održavaju se i pozorišne predstave i izložbe slika, rekao je Jeličić. Direktor Ansambla narodnih igara SKD Prosvjeta Vukovar Dejan Kurucić je istakao zadovoljstvo što je program u Osijeku rezervisan za folklor, a direktor Ansambla narodnih igara i pjesama Veselin Masleša Nemanja Knežević je rekao da Ansambl, koji je proglašen ansamblom od republičkog značaja za Republiku Srpsku, radi i deluje više od 70 godina te da neguje igre i pesme Bosne i Hercegovine, kojima su se predstavili i u subotu. Naime, izveli su koreografije iz Podgrmeča, Ozrena i Trebave te Janje iz okoline Šipova.