Hrvatski zavod za penziono osiguranje podseća korisnike doplatka za decu da do 1. marta treba da podnesu zahteve da bi bez prekida mogli da nastave primati doplatak i u 2023. godini, dok dohodovni cenzus iznosi prosečno 309,01 evra mesečno po članu domaćinstva. Zahtev za ostvarivanje prava na dečji doplatak podnosi se područnoj službi Zavoda prema mestu prebivališta podnosioca, a može se predati i u poštama, usmeno u zapisnik u područnoj službi Zavoda ili preko sistema e-Građanin.
Antifašistička liga, Jevrejska opština, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Srpsko narodno veće organizovali su juče komemorativnu šetnju u Zagrebu povodom Dana sećanja na žrtve Holokausta, tokom koje su upozorili da se fašizmu dozvoljava povratak u javni prostor pod krinkom demokratije i slobode govora. Iako je od završetka Drugog svetskog rata prošlo 78 godina, fašistički i neonacistički pokreti s vremenom su izišli iz svoje sene i postali deo javnog političkog diskursa, rekao je izvršni direktor za operacije Svetskog jevrejskog kongresa Ernest Herzog. „Krajnje je vreme da kolektivno podignemo uzbunu jer živimo u vremenu kada se fašizmu, neonacizmu i drugim ultranacionalističkim pokretima dozvoljava povratak u javni prostor, pod izgovorom demokratije i slobode govora”, rekao je Herzog na mestu gde se u Zagrebu nalazila sinagoga koju je ustaški režim srušio 1941. godine. Da se ne bi zaboravili počinjeni zločini, pokrenuta je inicijativa da se promene imena ulica koje nose imena ustaških funkcionera, a osim menjanja imena ulica, potrebno je i zabraniti ustaški pozdrav „Za dom spremni”, poručio je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i dodao da će se promeniti imena takvih ulica u glavnom gradu.
Četvrtina stanovnika Hrvatske konzumirala je ilegalnu drogu bar jednom, puši svaka treća odrasla osoba, a 13 odsto srednjoškolaca ima problema s kockanjem, rekli su juče saborski zastupnici ističući važnost prevencije i edukacije u borbi protiv zavisnosti. Prevencija, osvešćivanje, edukacija i međuresorna saradnja su osnovni stubovi borbe protiv zavisnosti, naglašavali su zastupnici u raspravi o Nacionalnoj strategiji delovanja na području zavisnosti do 2030. koju su jednoglasno podržali. Pogoršanju situacije sa zavisnostima, pogotovo kockanja ili preteranog korištenja interneta doprinela je i pandemija koronavirusa i zato je važno intenzivirati delovanje, poručili su zastupnici. Strategija definiše prioritete, posebne ciljeve i mere politike prema zavisnostima i ima za cilj smanjenje upotrebe legalnih i ilegalnih sredstava zavisnosti te razvoja zavisnosti ponašanja.
U Hrvatskoj trenutno nedostaje antibiotika koji se najčešće propisuju poput klavocina, što je problem u sezoni gripe zbog bakterijskih komplikacija, ali stanje nije bitno drugačije nego prošlih godina, a uzroci su poznati, rekla je za agenciju Hina predsednica Hrvatske apotekarske komore Ana Soldo. Trenutno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je velik problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije pa je i potrošnja antibiotika veća, rekla je Soldo u razgovoru za Hinu. “Na tržištu nemamo dovoljno amoksicilin sirupa i klavocina, povremeno dolaze neke manje količine, ali već skoro godinu dana je stalni problem s klavocinom. To je posledica globalizacije proizvodnje, jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda pa su na kraju svi proizvođači imali problema s klavocinom”, pojasnila je Soldo. Agencija za lekove i medicinske proizvode objavila je da bi do normalne distribucije klavocina trebalo da dođe u aprilu. Određene količine leka najavili su drugi proizvođači za sledeću nedelju, ali nakon toga se opet najavljuju nestašice, tako da se situacija menja iz nedelje u nedelju, rekla je Soldo. Nestašica lekova nema za pacijente s teškim dijagnozama, a to su onkološki i transplantirani pacijenti, dok su povremeno nema dovoljno lekova za terapije hroničnih bolesnika. Reč je o lekovima za pritisak i holesterol, koji su najviše propisivani i najviše se troše, ali ti lekovi imaju veći broj alternativa na tržištu pa je gotovo nemoguće da ni jedan ne bude dostupan na tržištu.
Zbog podizanja svesti o moždanom udaru kod žena, prvog petka u februaru će biti održana kampanja “Dan crvenih haljina”, rekli su juče iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i upozorili da su atipični, nejasni simptomi češći kod žena pa često nisu prepoznati kao simptomi te bolesti. Iz Zavoda su pojasnili da žene i muškarci često imaju sličan skup simptoma tokom moždanog udara, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome. Specifični faktori rizika za moždani udar kod žena su oralni kontraceptivi, trudnoća, preeklampsija, odnosno visok krvni pritisak koji se razvija tokom trudnoće, korištenje hormonske terapije te migrene s aurom. Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada i obuhvataju iznenadnu utrnulost, smetnje govora i vida, smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavicu i jaku glavobolju. Specifični simptomi moždanog udara kod žena se razlikuju od uobičajenih i upravo zato stvaraju problem jer često nisu prepoznati, a lečenje je često odgođeno. U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Evropi i svetu, drugi uzrok smrti. U 2021. godini od njega je umrlo 5018 osoba, od kojih 2067 muškarca i 2951 žena.
Stranka Fokus pozvala je juče vladajuće da uvedu isplaćivanje plata u bruto iznosu, koji uključuje, uz neto platu, porez na dohodak, prirez i doprinos za penziono osiguranje, kako bi ljudi znali koliko plaćaju poreza i doprinosa državi, što bi bilo dobro za jačanje odgovornosti. Sve bi se i dalje plaćalo automatskim skidanjem s računa zaposlenih, ali bi prvo zaposlenom na račun seo puni iznos, kako bi se svaki mesec podsetio koliko novca zasluži, a koliko od te svote ode državi, saopšteno je iz spomenute stranke. To je ustvari novac građana pa bi svako trebao da ima pravo da uz platu na svoj račun primi i ukupan iznos javnih davanja. U Fokusu smatraju da je to dobro za građane, poslodavce i državu, u smislu jačanja odgovornosti i finansijske pismenosti, rekao je predsednik stranke Davor Nađi. Dodao je da ljudi načelno znaju da plaćaju puno poreza i doprinosa državi, ali s obzirom da taj novac ne prođe kroz njihove račune, često to ne doživljavaju kao direktan doprinos.