Ministar unutrašnjih poslova i voditelj Nacionalnog štaba civilne zaštite Davor Božinović najavio je juče da će, ako ne dođe do promene situacije u vezi s pandemijom koronavirusa, epidemiološke mere biti produžene do kraja februara. „Štab će do kraja januara revidirati odluke o ograničenju okupljanja, javnom prevozu, radu trgovina, korištenju zaštitnih maski i prelaska preko graničnih prelaza te će se primenjivanje odluka, ako ne dođe do značajnije promene epidemiološke situacije, produžiti do kraja februara”, rekao je Božinović na sednici Vlade. Pojasnio je da se za pacijente i njihovu pratnju prilikom prijema u bolnice ili domove zdravlja nije ništa promenilo. „Svi oni koji do sada nisu trebali pokazati covid potvrdu ne moraju ni nakon poslednje odluke”, naglasio je Božinović.
Na snagu je stupila nova odluka Štaba civilne zaštite kojom se za neke državne i javne firme ukida obaveza covid-potvrda. Prema toj odluci, obaveza proveravanja covid-potvrda kod ulaska prestaje vrediti za one javne službe ili firme koje nemaju status pravnih osoba s javnim ovlaštenjima ili ne obavljaju javnu službu, odnosno covid-potvrde više nisu obavezne za zaposlene i korisnike institucija i firmi koje ne spadaju pod definiciju javnopravnih tela, a to su, između ostalih, državne firme poput Hrvatske poštanske banke, Hrvatske lutrije ili pojedine lokalne firme, poput nekih komunalnih koje nemaju javna ovlaštenja. Obaveza covid-potvrda pri ulasku u objekat te obaveza covid-potvrda odnosno testiranja za zaposlene ostaje u državnim institucijama poput MUP-a ili HZZO-a te institucija lokalne samouprave, kao i u nizu lokalnih i državnih firmi s javnim ovlaštenjima.
Ministar rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je juče da je Vlada konačnim predlogom Zakona o socijalnom radu udovoljila udruženjima za osobe s invaliditetom, pre svega u delu povećavanja određenih nadoknada te ukidanjem cenzusa. Aladrović je nakon sednice Vlade rekao da su vladini amandmani na zakon bili zbog usklađivanja s EU regulativom u tehničkom delu zakona te sa strane pružanja usluga socijalnog rada. Dodaje da su povećali lične invalidnine na 1750 kuna. “Između dva čitanja Vlada je već povećala određene nadoknade i uklonila cenzus. Praktički sva udruženja osoba s invaliditetom su to tražila, tome smo udovoljili”, rekao je Aladrović i naglasio da su usvojili i amandmane u delu svih pet komorskih zakona te kazni za sve nezakonite pružaoce usluga socijalne nege.
Vladina predstavnica juče u Saboru nije prihvatila zahteve opozicije da se u krug osoba koje mogu udomljavati dodaju i formalni i neformalni životni partneri, što je Domagoj Hajduković iz Socijaldemokrata nazvao diskriminacijom građana koji žele biti udomitelji, a istog su pola. Amandmani se ne prihvaćaju, članak čiju dopunu tražite nije predmet izmena Zakona o udomiteljstvu, rekla je državna sekretarka u Ministarstvu socijalnog rada Marija Pletikosa na amandmane klubova Zeleno-levog bloka, Socijaldemokrata, ali i nezavisnog potpredsednika Sabora Furija Radina koji je deo saborske većine, a koji je takav predlog izneo sa Hajdukovićem.
Većina saborske opozicije se protivi slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu u slučaju eskalacije sukoba na tom području, a dođe li takav zahtev iz NATO-a saborski će se klubovi o tome morati konsultovati, rečeno je juče u Saboru. SDP-ova Sabina Glasovac rekla je da smatra da Sabor neće ni doći u poziciju da se izjašnjava o tom pitanju. “Kada vidimo kako se razvijaju stvari poslednjih nekoliko dana, čini se da se seda za sto da se razgovara i pregovara. To bi na koncu značilo da ćemo moguće, na sreću svih nas, izbeći najgori mogući scenario tako da verujem da do glasanja o tome u Saboru neće ni doći”, rekla je Glasovac. Na pitanje o mogućnosti da NATO zatraži, a predsednik Republike odbije dati saglasnost na slanje vojnika Hrvatske vojske u Ukrajinu te se to pokuša premostiti donošenjem dvotrećinskom većinom u parlamentu, Sandra Benčić najavila je da će Klub zeleno-levog bloka glasati protiv slanja vojnika. “Što se tiče slanja vojnika u Ukrajinu, mi smo uvek bili protiv slanja vojnika u zone ratnog sukoba zato što smatramo da Hrvatska ne treba slati svoje ljude u one ratove koji su poticani zbog nečijih tuđih interesa i u čijoj eskalaciji mi nismo učestvovali. Posebno smatramo da nije dobro da Hrvatska u sklopu NATO-a šalje svoje vojnike u zemlje koje nisu članice NATO-a”, smatra Benčić. Mostov Nikola Grmoja rekao je da će doneti odluku kada dođe to vreme, a Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta smatra da ne bi trebalo slati hrvatske vojnike u Ukrajinu, ali ako dođe do toga da Sabor mora odlučiti dvotrećinskom većinom, imaće konsultacije s kolegama unutar Kluba oko toga.
Prvi Centar za svetlovodne tehnologije edukacionog tipa u Hrvatskoj otvoren je juče u Vinkovcima da bi se osposobili kadrovi koji su trenutno traženi na tržištu rada. „Ovo vidim kao jednu veliku priliku za sve naše građevinske firme koje se bave infrastrukturnim radovima, ali isto tako i za sve nezaposlene da usvoje nova specijalizovana znanja i veštine koja su danas potreba na tržištu rada. Analizom tržišta došli smo do spoznaje da ne postoji dovoljno specijalizovanih kadrova za ovakve poslove na našem području te smo odlučili otvoriti jedan ovakav trening centar gde bi svi zainteresovani stekli određena znanja i veštine”, rekao je zamenik gradonačelnika Vinkovaca Josip Romić.
Prema drugoj proceni Državnog zavoda za statistiku, očekuje se da će vrednost poljoprivredne proizvodnje u 2021. biti povećana za 8,1 odsto i iznositi preko 19 miliona kuna te se procenjuje da će vrednost realnog dohotka u poljoprivredi iznositi 10 302 miliona kuna, odnosno rasti za 3,1 procenat u odnosu na prethodnu godinu, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede. Bruto dodana vrednost procenjuje se na 9,2 miliona kuna, pri čemu se u odnosu na prethodnu godinu očekuje porast od 5,8 odsto. Uloženi rad u poljoprivredi u ovom periodu isti je kao i godinu pre, a indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procenjuje se na 58 hiljada kuna, što je blagi porast od 1,1 odsto. „Tržišni i drugi poremećaji su kontinuisani i brojni gotovo u svim sektorima poljoprivrede već drugu godinu za redom, ali ipak naši poljoprivrednici odolevaju izazovima pred kojima se nalaze na šta dodatno upućuje i druga procena vrednosti poljoprivredne proizvodnje za 2021. godinu. Ipak, treba čekati konačnu procenu. Verujem da faktorima pridonose investicijske mere Programa ruralnog razvoja, ali i interventne mere kao reakcije na poremećaje putem kojih smo od nastajanja pandemije COVID 19 do danas isplatili više od 675 miliona kuna“, naglasila je ministarka poljoprivrede Marija Vučković.