Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, rekao je juče da Hrvatska trenutno ima najpovoljniju situaciju od svih turističkih zemalja u Evropi, a i od mnogih drugih turističkih zemalja. Na novoj karti raširenosti koronavirusa Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, cela Hrvatska je narandžasta. „To je jako dobra vest za turiste koji dolaze u Hrvatsku jer se pri povratku ne mogu uvesti nikakve dodatne mere, a ako uđemo u crveno, onda se mogu uvoditi dodatne mere uključujući karantin”, izjavio je Capak za Dnevnik Nove TV i dodao da se za sada ne planiraju nikakve dodatne mere, nego će se postojeće produžiti do 15. septembra. “Sada imamo nešto lošiju situaciju nego u isto ovo vreme prošle godine, i četvrti talas je počeo ranije nego prošle godine. Naša su očekivanja, s obzirom da imamo više od 50 odsto vakcinisane populacije, da to neće biti toliko veliki rast i da neće dugo trajati”, dodao je Capak. Podsetio je da su Covid potvrde uvedene za okupljanja veća od pedeset osoba u dalmatinskim i primorskim županijama te za sto u kontinentalnim županijama, dodavši da još nisu razmišljali da se one uvedu za šoping centre, restorane i kafiće, iako i ta opcija ostaje otvorena i sve se više u Evropi primenjuje. Na pitanje o vakcinisanju dece Capak je naglasio da podržavaju vakcinisanje dece od 12 do 18 godina, prvo one s hroničnim bolestima kod kojih je rizik od teškog oblika bolesti veći. “Sada razgovaramo o tome i stimuliramo da se vakcinišu deca završnih razreda srednjih škola, a onda i srednjih škola u kojima zbog prirode posla kojim se bave, dolaze do kontakta s više ljudi”, rekao je Capak.
Premijer Andrej Plenković poručio je juče da neće biti tvrdog zatvaranja kod epidemioloških mera, pozvao je na ličnu odgovornost svakog pojedinca te poručio da Vlada neće nikome “davati bombone” da se vakciniše. “Jasno je kao dan da se Hrvatska neće opredeliti za tvrdo zatvaranje”, izjavio je premijer novinarima nakon sednice Vlade i napomenuo da je Vlada osigurala vakcine te da ih ima dovoljno za sve. “Ako se ljudi vakcinišu, ako se pridržavaju onih minimalnih tačaka – maska, distanca, provetravanje – rizik bi bio puno manji”, odgovorio je premijer na pitanje novinara. Plenković je ponovo pozvao na ličnu odgovornost svakog pojedinca te poručio: “Nećemo nikome davati bombone da se vakciniše”. Odbacio je mogućnost uvođenja nekih restriktivnijih modela po uzoru na neke evropske zemlje, a otpor prema vakcinisanju opisao je kao “samonametnuti inat na vlastitu štetu”. Premijer je ponovio da će se ukidanjem restrikcija ukinuti i podrške preduzetnicima.
Ministar nauke i obrazovanja Radovan Fuchs najavio je da će epidemiološke mere u novoj školskoj godini biti nešto blaže, a detaljno će biti objavljene na internet stranici Ministarstva. Osnovnoškolci od prvog do petog razreda moći će se u određenoj meri mešati, a dopustiće se i direktna nastava izbornih predmeta, dopunske i dodatne nastave, rekao je ministar nakon sednice Vlade. Viši razredi osnovnih škola moći će menjati učionice, a omogućiće se i upotreba kabineta te bavljenje sportskim aktivnostima u školi. Školske sportske dvorane i dalje će biti zatvorene za rekreativni sport, dodao je Fuchs. Vraćaju se i roditeljski sastanci uživo uz nošenje zaštitnih maski i poštovanje razmaka od dva metra te provetravanje prostorija. Merenje temperature zaposlenih ostaje obaveza pre dolaska na posao, kao i obaveza roditelja da mere temperaturu deci pre odlaska u školu. Obavezno je nošenje zaštitnih maski za učenike viših razreda, ako nije moguće osigurati razmak od dva metra, a i inače se preporučuje, rekao je ministar. Ponovo se dozvoljava praksa učenika u firmama, kao bitan segment strukovnog obrazovanja. Ministar je istakao i nezadovoljstvo 50-procentnom provakcinisanošću prosvetnih radnika poručivši da nastavnici trebaju nositi maske i vakcinisati se. Ministar zdravstva Vili Beroš dodao je da su zbog mentalnog zdravlja dece relaksirane epidemiološke mere, a cilj je da škole ostanu otvorene uz poštovanje mera. Najbolje je svima da se vakcinišemo i zaštitimo se od težih oblika bolesti. Mere su više nego utemeljene i verujem da će omogućiti sigurno radno okruženje, ocenio je Beroš. Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporučuje vakcinisanje dece od 12 godina s hroničnim bolestima i koja žive s obolelima, učenicima završnih razreda srednjih škola i posebnih smerova, poput zdravstvenog, ugostiteljskog, turizma i uslužnih delatnosti jer ti učenici tokom prakse moraju doći u kontakt s više ljudi. Takođe se vakcinisanje preporučuje učenicima u đačkim domovima, nastavnicima i roditeljima, rekao je Beroš.
Evropski dom Vukovar počinje s realizacijom novog EU projekta „Život u pokretu” koji je usmeren na kreiranje novih STEM sadržaja. Ovaj projekat će na inovativan i interdisciplinaran način, kroz opremanje prirodoslovno-matematičkog i tehničkog kabineta, raznih višednevnih radionica, saradnjom vaspitno-obrazovnih i visokoobrazovnih institucija s organizacijama civilnog društva krajnjim korisnicima učiniti područje STEM-a zanimljivijim. Partneri na projektu su Vukovarska razvojna agencija, Grad Vukovar, OŠ Dragutin Tadijanović, Tehnička škola Nikola Tesla i Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru. “Ovo nije početak, nego nastavak saradnje svih partnera koji učestvuju u ovom projektu kroz koji će se odvijati i brojna putovanja u Hrvatskoj i inostranstvu, a koja su vezana za stručna usavršavanja i jačanje kapaciteta”, rekla je Dijana Antunović Lazić, izvršna direktorka Evropskog doma Vukovar. Projekat je finansiran iz Evropskog socijalnog fonda u vrednosti 2 miliona i 769 hiljada kuna, a cilj mu je jačanje organizacija civilnog društva za popularizaciju STEM-a.
Delegacija Opštine Drenovci, predvođena načelnikom Josipom Nasurovićem, u Šidu se, na poziv domaćina, sastala s čelnicima te opštine, a glavna tema razgovora bilo je gradjenje novog cestovnog graničnog prelaza između Srbije i Hrvatske, piše Glas Slavonije. Nasurović je za Glas Slavonije rekao da je na radnom sastanku dogovorena realizacija Sporazuma, kojeg su ove dve susedne opštine potpisale još u julu 2018. godine. Njime se inicira otvaranje novog graničnog prelaza Račinovci – Jamena, koji je, kako je navedeno, potreban zbog obostranog demografskog opstanka, poticanja ekonomskog razvoja i sigurnog regulisanja granice Hrvatske i Srbije. Tada je dogovoreno da će se obe strane međusobno redovno izveštavati o preduzetim aktivnostima, u cilju stvaranja potrebnih preduslova za otvaranje novog prelaza, ali se po tom pitanju do danas nije ništa dogodilo. S obe strane granice, od Jamene na srpskoj strani, i od Račinovaca na hrvatskoj strani, sagrađene su ceste koje vode do budućeg prelaza. – Na nama je, kao jedinicama lokalne samouprave, da potaknemo i oživimo ovu priču, a Republika Srbija će kroz koji dana uputiti službeni zahtev merodavnim institucijama Republike Hrvatske za otvaranje novog graničnog prelaza. Na temelju službene inicijative, trebalo bi se pristupiti pregovorima o izmeni međunarodnog ugovora, Sporazumu o pograničnom saobraćaju dve države i Uredbe o graničnim prelazima – pojasnio je načelnik opštine Drenovci. Procedura je zahtevna i složena, tim više što Hrvatska uskoro ulazi u šengenski prostor, ali prema raspoloživim informacijama, državni vrh Srbije snažno se zalaže i u interesu mu otvaranje prelaza Račinovci-Jamena, a čelnici Šida vrlo su optimistični. Punu podršku otvaranju novog saobraćajnog koridora daje i vukovarsko-sremski župan Damir Dekanić, koji će i lično prisustvovati sledećem sastanku, piše Glas Slavonije.