Vlada je odustala od provođenja sistema odbrane od grada zbog čega poljoprivrednici ostaju nezaštićeni, a njihovi usevi trpe velike štete, poručio je juče SDP u saopštenju, nakon što je snažno nevreme praćeno gradom pogodilo područje pet županija na severu Hrvatske. SDP tvrdi da su grad i slične elementarne nepogode posledica klimatskih promena te da ih možemo očekivati i u budućnosti. Međutim poljoprivrednicima nije osigurana zaštita od takvih nepogoda, dodaju iz SDP-a. ”Što se odbrane od grada tiče, Hrvatska je jedna od retkih država Evrpske unije u kojoj se odbrana od grada gotovo ne provodi. Sve je počelo dogovorom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva privrede i održivog razvoja, Hrvatske zajednice županija i Državnog hidrometeorološkog zavoda kojim će se sistem odbrane od grada u potpunosti ukinuti”, ističe SDP u saopštenju i dodaje da je Vlada do kraja marta prošle godine nameravala doneti zakon o prestanku važenja zakona o sistemu odbrane od grada i da zbog toga nije provedena javna nabava za kupovinu tekućine meteorološkog reagensa za prizemne generatore te su povučene protugradne rakete. Iako novi zakon nije donesen, SDP tvrdi da se ništa ne radi ni po važećem zakonu te poziva da se što pre krene s izradom nacionalnog programa odbrane od grada kojim bi se predložilo uvođenje novog sistema.
Predsednik Domovinskog pokreta Ivan Penava juče je poručio Vladi da kao odgovorna država moramo zabraniti izvoz žitarica te uvesti nultu stopu poreza na osnovne životne namirnice. „Žetva žitarica u Hrvatskoj kreće za nešto manje od mesec dana, što je tema od strateškog interesa za nas, zato što se svet nalazi u situaciji koja je sve samo ne obična i svakodnevna”, rekao je Penava na konferenciji za novinare. „Poručujemo hrvatskoj Vladi i javnosti – ako se želimo ponašati kao odgovorna država pod hitno moramo ograničiti, odnosno, zabraniti izvoz žitarica ili uvođenje prvenstva prvootkupa od strane Vlade na te žitarice. Neophodna je i hitna nulta stopa poreza na sve osnovne životne namirnice poput brašna, šećera, ulja, a ovu priliku moramo iskoristiti za jačanje kapaciteta proizvodnje da bi postali samodovoljni u poljoprivrednoj proizvodnji”, naglasio je predsednik DP-a.
Vladini predstavnici odbili su juče sve opozicione amandmane na predlog rebalansa budžeta za ovu godinu, kojim se predviđa povećanje prihoda za 6,6 milijardi kuna, a rashoda za 10,9 milijardi kuna. Na predlog rebalansa stiglo je više od 70 amandmana od kojih je većinu podnela opozicija, a najviše zastupnici Kluba Mosta. Oni su na raznim pozicijama amandmanima tražili više sredstava, a nisu prošli ni amandmani koje je podnio Klub zeleno-levog bloka. Nisu prošli ni amandmani Katarine Peović iz Radničke fronte, koja je tražila da se 500 miliona kuna više osigura za sanaciju štete uzrokovane zemljotresom, a ni da se stavka za obeležavanja spomendana tzv. Bleiburške tragedije i križnog puta svede na nulu.
Udruženje Dugine porodice objavila je juče, kako ističu, presedansku presudu Visokog upravnog suda prema kojoj svi životni partneri mogu pristupiti procenjivanju o prihvatljivosti i prikladnosti za posvajanje te ne smu biti diskriminisani na osnovu svoje seksualne orijentacije. ”Više vas ne mogu diskriminisati na osnovu seksualne diskriminacije, ali mogu vas odbiti na osnovu nekih drugih kriterijuma”, rekao je predsednik Udruženja Daniel Martinović dodajući da je presuda presedan. Martinović je dodao da bi moglo biti poteškoća na osnovu diskriminacija, ali se nada da ih neće biti te je pozvao sve koji naiđu na prepreke da se obrate Duginim porodicama. Precizirao je da je sud odbio argumentaciju merodavnog ministarstva kojom istopolni parovi ne bi smeli pristupiti procenjivanju za posvojitelje zbog cilja ”zaštite interesa deteta” te da se ministarstvo više ne može žaliti na odluku suda.
Nakon aprilskog usklađivanja penzija od 2,24 odsto, prosečna starosna radnička penzija kreće se oko 2900 kuna, ljudi koji su radili duže od 41 godine primaju oko 3800 kuna, oni koji su otišli u prevremenu penziju primaju oko 2800 kuna, a prosečne invalidske i porodične penzije iznose oko 2200 kuna. Prosečna braniteljska penzija je oko 6300 kuna, pripadnici HVO-a imaju 3500 kuna, a profesionalni vojnici oko 4200 kuna. Udruženja penzionera pojačala su pritisak na Vladu da promeni formulu za usklađivanje da bi penzije još jače pratile kretanje cena. Bivši saborski zastupnik Željko Šemper rekao je za Večernji list da očekuje porast od 5,75 odsto u septembru, a moguće i veći ako inflacija još ubrza, tako da bi prosečna penzija u septembru mogla biti oko 200 kuna viša nego pre godinu dana. U maju je u Hrvatskoj bilo 1,23 miliona penzionera, što je devet hiljada manje nego isti mesec prošle godine odnosno 12 hiljada manje nego 2020. godine.
Direktor slavonskobrodske Industrijsko-obrtničke škole Luka Mladinović, nakon objavljene fotografije na kojoj razred maturanata pozira s podigutim desnicama, obučeni u crne majice s natpisima “Za norijadu spremni”, osudio je svako slavljenje ustaškog režima i povezivanje s njim. On je u izjavi za Hinu ocenio da u toj školi nije bilo slavljenja ustaškog režima. “Osuđujemo ako bilo ko aludira na ustaške mlade. Na prethodnom nastavničkom veću upozorio sam razrednike da se osigura primereno ponašanje svih. Dogovoren je sastanak s razrednicom i učenicima da bi se utvrdilo ima li bilo kakvih elemenata koji traže daljnje postupanje”, rekao je za Hinu direktor škole.