Narednih nedelju dana u upotrebi će da bude tek svaki treći, odnosno 1300 od 4000 bankomata u Hrvatskoj. Preostalih 2700 bankomata je van funkcije da bi se od 1. januara na njima mogli podizati evri, i to samo novčanice od deset i dvadeset evra, piše Večernji list. Bankomati koji sada imaju samo kune gase se u ponoć 31. decembra te će se posle Nove godine takođe puniti evrima da bi od sredine januara svih četiri hiljade bankomata bilo u punoj funkciji. Iako su kune jedino službeno sredstvo plaćanja još samo pet dana s njima će se moći plaćati do 14 januara. Prva tri meseca bankomati će davati samo novčanice od 10 i 20 evra, a od aprila dodaće im se i novčanice od 50 evra, dok će se novčanica od stotinu evra nuditi se samo tamo gde bankari procene da puno ljudi podiže puno novca. S obzirom na gašenje bankomata, banke su ukinule provizije, pa se novac može podići na bilo kojem bankomatu, bez novčane nadoknade sve do 15. januara.
Brojni stanovnici Banije već treću zimu u kontejnerima čekaju obnovu srušenih kuća, konstrukcijska obnova i zamensko građenje idu sporo, objekti se uglavnom obnavljaju zahvaljujući donacijama, iako je država osigurala novac. Premijer Andrej Plenković pre nekoliko dana je rekao da je obnova ‘nestvarno spora’, a na pitanje odnosi li se to na njega, ministar građevine Ivan Paladina rekao je za N1 da ne misli da se odnosi na njega, ali ako je tako, on ne mora da bude ministar. Obnovu je juče za N1 komentarisao i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac koji je rekao da se o tome često razgovara na koalicionim sastancima i da je neverovatno da se u toliko drugih stvari može puno, kao što su ulazak u Šengen i evrozonu i čitav niz drugih projekata koji se realizuju, a da se u ovom segmentu ne postižu rezultati. ”Sve je to odavno prelilo čašu strpljenja i Vladi i članovima koalicije, pogotovo nama iz SDSS-a i sada mora da se napravi rez koji će osigurati da se promene počnu događati odmah i bez ikakvog čekanja. Gubi se vreme, gubi se novac i zapravo se uništava pretpostavka za revitalizaciju tog područja’, rekao je Pupovac za N1. SNV je pokrenuo i svoju inicijativu – Banija je naša kuća. Projektom je prvo stavljen fokus na kontejnere i s pravoslavnom crkvom je osigurano 175 kontejnera koji su podeljeni ljudima koji nisu imali nikakav smeštaj. „Nakon toga fokusirali smo se na donacije za nove kuće. Tu je najznačajnija donacija za deset kuća, od kojih su neke završene ili u postupku građenja, a za jednu se osigurava dokumentacija. To se radi u poslednjih nekoliko meseci i posao bi trebao da bude gotov do februara, a završeno je i useljeno šest kuća”, rekao je Pupovac.
Suđenje četvorici hrvatskih pilota, koji su optuženi za ratni zločin na Petrovačkoj cesti u akciji “Oluja” 1995., kada je raketirana kolona srpskih izbeglica, a koje je trebalo da počne juče, je odloženo jer, kako je rečeno, još nema elemenata da se donese odluka da im se sudi u odsustvu. Predsednik sudskog veća Vladimir Duruz rekao je da novo ročište nije zakazano i da je suđenje odloženo do daljnjeg dok se ne utvrdi autentičnost saopštenja Ministarstva pravde Hrvatske, u kojem stoji da se neće postupati po zamolbi Srbije. Prema rečima Duruza, neophodno je proveriti autentičnost tog dokumenta, skinutog sa interneta, da bi bila donesena odluka o suđenju hrvatskim pilotima u odsutstvu.
Na poslednjoj ovogodišnjoj sednici Opštinskog veća opštine Borovo izvršen je rebalans budžeta za 2022. godinu, koji je umanjen za 9 i po miliona kuna, tako da novi plan iznosi 15 miliona i 836 hiljada kuna. Usvojen je i budžet za 2023. godinu, u planiranom iznosu od 4,8 miliona evra. Načelnik Opštine Zoran Baćanović je rekao da je to ogroman iznos, ali da je uveren da će biti blizu izvršenja tog budžeta na kraju iduće godine. Prvi puta u budžetu Opštine za sledeću godinu planirana su sredstva za isplaćivanje energetskog dodatka penzionerima iz Borova s najnižim primanjima, u ukupnom iznosu od oko 40 hiljada evra, a načelnik je najavio da će biti isplaćen oko Uskrsa te da će biti veći od božićnica. Povećana je i nadoknada za novorođenčad, koja će od 1. januara biti hiljadu evra.
Opština Negoslavci objavila je Javni poziv za dodeljivanje finansijskih sredstava za poticanje privrednog razvoja u 2022. godini. Radi se o bespovratnim sredstvima iz opštinskog budžeta pravnim i fizičkim osobama odnosno obrtima koje obavljaju registrovanu poslovnu delatnost sa sedištem na području te opštine. Prihvatljivi korisnici su oni koji su podmirili sve dospele obaveze prema Opšini Negoslavci i dospele obaveze po osnovu javnih davanja o kojima evidenciju vodi Porezna uprava. U sklopu javnog poziva osigurana su sredstva za zapošljavanje i samozapošljavanje, osnivanje trgovačkog društva i obrta, za građenje, rekonstrukciju i opremanje poslovnih objekata, te kupovinu teretnih, dostavnih ili radnih vozila. Konkurs za prijavu je do 4. januara.
U Hrvatskoj se proizvodi samo 43 odsto povrća za domaće potrebe, a uvozi se čak 25 odsto zamrznutog povrća i 100 odsto sušenog, pa je potrebno usmeriti se i na preradu, a ne samo na primarnu proizvodnju povrća”, smatraju u Hrvatskoj privrednoj komori. Površine na kojima se u Hrvatskoj proizvodi povrće su u padu su, a u skladu s tim i proizvodnja povrća. Ti su faktori doveli do toga da je pokrivenost potrošenje uvozom povrća dostigla čak 57 odsto, odnosno da se proizvodi samo 43 odsto povrća za potrebe hrvatskih potrošača, što je alarmantan podatak. Predsednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir na okruglom stolu “Izazovi i perspektiva razvoja hrvatskog povrtlarstva 2023. – 2027.”, istakla je da je u Strategiji poljoprivrede navedena ciljana mera za sektor proizvodnje povrća – ulaganje u proizvodne kapacitete malih i srednjih poljoprivrednika i proizvođačkih organizacija, posebno u stakleničku proizvodnju povrća.