U vukovarskoj Gradskoj većnici danas je održana konferencija za medije na kojoj su gradonačelnik Ivan Penava i pročelnica za privredu Kristina Bilić predstavili podatke o broju radnih mesta na području Grada. Gradonačelnik je rekao da je praksa predstavljanja podataka javnosti počela njegovim dolaskom na ovu poziciju te da predstavljaju podatke Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje. U odnosu na 2016. godinu, kada je u gradu bilo 2057 radnih mesta, krajem 2022. taj broj iznosi 10 571. Istakao je i da ga raduje povećanje broja zaposlenih Vukovarčana u odnosu na zaposlene u gradu iz drugih mesta te da se povećao broj otvorenih obrta, odnosno da se privreda manje oslanja na velike subjekte. Prošle godine se broj radnih mesta u odnosu na 2021. godinu povećao sa 10 310 na 10 571, odnosno 2,53 odsto. Kada se o obrtima radi, 2018. ih je u Vukovaru bilo 323, a prošle godine 554. Penava je rekao da je zadovoljan ovim podacima, ali da bi bili i bolji kada bi „imali sinergiju kompletne vertikale vlasti, koja je osveštena o problemima odlaska ljudi i razvoju privrede”. Pročelnica za privredu Kristina Bilić je iznela podatke o zastupljenosti po sektorima i naglasila da su za povećanje broja privrednih subjekata u velikoj meri zaslužne i mere Grada. Rekla je da je najzastupljenija prerađivačka industrija sa 30 odsto u ukupnoj zastupljenosti. Slede trgovina, građevina i poljoprivreda sa 434 poljoprivredna gazdinstva, od čega je 294 OPG-a. Slede obrti, zadruge, trgovačka društva i usluge prevoza, a bitan je i sektor turizma, koji iz godine u godinu jača.
Vlada Republike Hrvatske je krajem prošle godine donela odluku o kriterijumima i načinu finansiranja, odnosno sufinansiranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola za drugo polugodište školske godine. Tim povodom, danas je u velikoj županijskoj većnici u Vinkovcima održan sastanak s direktorima 41 matične škole i 28 područnih škola, čiji je osnivač Vukovarsko-sremska županija, koje pohađa 6 698 učenika, koji ostvaruju pravo na besplatnu prehranu. S obzirom na veliki broj škola i novonastalu situaciju, u kojoj su se škole u kratkom vremenskom periodu trebale da se prilagode, Vukovarsko-sremska županija prikupila je izveštaje o potrebama svih osnovnih škola, te pristupila sistematskom rešavanju projekta prehrane, istakla je pročelnica Upravog odelenja za obrazovanje i društvene delatnosti, Jadranka Mustapić-Karlić. Navela je da određeni broj škola ima kuhinje i trpezarije, ali da je problem opremanje adekvanim priborom. Uprkos neophodnosti zapošljavanja određenog broja kuvarica, kojih je na tržištu rada sve manje, prema uputstvu resornog ministarstva i taj će problem biti rešen, rekla je Mustapić-Karlić dodajući da će zavisno od potreba škola, Županija osigurati sve potrebno u okviru materijalnih mogućnosti, dajući podršku programu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za period od 2021. – 2027., dok su škole dužne da, u skladu sa svojim mogućnostima, organizuju prehranu, u skladu sa normativima, koje je propisalo Ministarstvo zdravstva. Neke od osnovnih škola s područja naše županije mogu se pohvaliti načinom i organizacijom uvođenja toplih obroka,poput OŠ Antun Gustav Matoš iz Tovarnika, koja već sedmu godinu ima tople obroke za učenike. Prvo je to bilo u okviru projekta „Užina za sve”, nakon čega im je Opština nastavila da finansira besplatne obroke za decu.
U Evropskom domu Vukovar danas je, povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve holokausta, predstavljen projekat „Koga smo zaboravili – Jevrejsko nasleđe u našem gradu”, koji Evropski dom provodi u saradnji sa Centrom za suočavanje s prošlošću Dokumenta i berlinskom Inicijativom za borbu protiv antisemitizma. Projekat je vredan nešto više od 95 hiljada evra, a provodi se do kraja 2024. godine. Voditeljka projekta Nikol Alt je pojasnila zašto je ovaj projekat važan za Vukovar. Rekla je da je pre Drugog svetskog rata Jevrejska opština u Vukovaru bila među najstarijima i najznačajnijima te da je cilj projekta upoznati širu javnost sa ovim delom vukovarske istorije. Viša savetnica na projektu Maja Buljubašić je rekla da su u projekat uključeni i učenici Gimnazije Vukovar, a prva aktivnost je samostalno istraživanje gimnazijalaca o jevrejskoj kulturi i nasleđu na području Vukovara te će to istraživanje krajem godine biti predstavljeni na izložbi. Stručna saradnica na projektu Dijana Antunović Lazić je rekla da sarađuju i sa Institutom Ivo Pilar, Gradskom bibliotekom Vukovar te Jevrejskom opštinom Osijek. Rekla je da je jedan od ciljeva i povezati postojeće informacije i pojačati međusektorsku saradnju.
Udruženje žena Vukovar pozvalo je građane da se do 26. februara ove godine uključe u javno savetovanje o metodi za inkluzivno i participativno planiranje društvenih vrtova, sa ciljem unapređenja metode kojom se planiraju pristupačni i uključivi društveni vrtovi. Javno savetovanje o metodi provodi udruženje Zelena Istra, uz podršku partnera na projektu „Za (VRT )imo za inkluziju zajedno”, Udruženja žena i Vukovarskih leptirića. Odgovara se na pitanja o tome šta moramo da znamo i učinimo ukoliko želimo da participativno i inkluzivno planirano društvene vrtove i da takvo planiranje bude uspešno, zasniva se na načelima univerzalnog dizajna te principima permakulture i demokratije učešća. Ova metoda namenjena je organizacijama civilnog društva, građanskim inicijativama ili pojedincima, ali i jedinicama lokalne samouprave unutar i izvan Hrvatske, koje vode ili učestvuju u provođenju projekata urbanih i društvenih gradskih vrtova, a žele da osiguraju uključivost i pristupačnost te adekvatan sadržaj vrtova za sve osobe, u najvećoj mogućoj meri. Metodom zajednice planiraju se sadržaji u tzv. društvenom vrtu, koji je neophodan za ostvarenje potreba ranjivih grupa, a koji je ujedno dobar, praktičan i koristan za sve korisnike. U centru metode je učestvovanje onih na koje se projekat odnosi u odlučivanju o projektu i njegovom razvoju, rekla je Jelena Janković iz vukovarskog Udruženja žena. Projekat “Za(VRT)imo za inkluziju zajedno!” je podržan sa 90 hiljada evra iz Finansijskog mehanizma Evropskog ekonomskog prostora.