Povodom obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, visoke državne delegacije položile su danas vence ispred skulpture “Mojsije” na Gradskom groblju Mirogoj. Venac je položio predsednik Sabora Gordan Jandroković, delegat premijera i potpredsednica Vlade Anja Šimpraga, ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, te ministarka kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Svima nama cilj je i treba da bude prioritet, da očuvamo sećanje na sve stradale i ne dozvolimo da nas te teme dele u društvu, rekla je novinarima Šimpraga. Dodala je i da treba voditi računa o mladima koji kroz svoje obrazovanje trebaju da stiču iskustva i znaju šta se dogodilo. Podsetila je da je Vlada, uoči presedavanja Međunarodnim savezom za sećanje na holokaust (IHRA) 2023. usvojila tri radne definicije te da će u narednom periodu imati “određene sastanke” oko jedinstvene kolone sećanja uoči obeležavanja stradanja u Jasenovcu, kao i da će nastaviti razgovore vezane uz zabranu pozdrava “Za dom spremni” (ZDS).
Premijer Andrej Plenković poručio je juče da ovogodišnja tema obeležavanja sećanja na žrtve Holokausta – “dom i pripadanje” podseća na odgovornost osiguravanja osećaja doma i pripadnosti za sve građane te suprotstavljanja govoru mržnje. “Ta tema naglašava humanost žrtava Holokausta, čiji je identitet bio oduzet od počinioca genocida u ime ideologije koja je ostavila duboku ranu na tlu Evrope”, rekao je Plenković na sednici Vlade. Dodao je da nas ona podseća da “imamo odgovornost da osiguramo osećaj doma i pripadnosti za sve naše građane, kako u Hrvatskoj, tako i globalno gledajući, da se suprotstavljamo govoru mržnje, antisemitizmu, poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu i da učinimo sve da bismo sprečili da se ovakve slične agresije, ratovi i raskoli nikada ne ponove”.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Jasenovac zajednička muka jevrejskog i srpskog naroda, kao i drugi logori poput Aušvica. Dodik je u obraćanju na Memorijalnoj akademiji u Banjaluci povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta poručio da je veoma važno da se neguje kultura sećanja, prenela je RTRS. Istakao je da je pre nekoliko godina imao priliku da poseti Aušvic, te ocenio da bi svako, a naročito mlađe generacije, trebalo to da učine. “Prisustvo na tom mestu učini da to drugačije razumete, da shvatite obim stradanja. Ući u gasnu komoru u Aušvicu i videti, to je nešto što vam promeni pogled na svet i zapitate se da li je moguće da postoje ljudi koji su mogli to da organizuju, rekao je Dodik, preneo je Tanjug.
Predsednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu – Preporod Željko Stipić rekao je juče da bi za pripremanje toplih obroka u svim osnovnim školama trebalo oko 4000 kuvarica te da od ministra nauke i obrazovanja Radovana Fuchsa očekuje odgovor koliko je stiglo zahteva za njihovo zapošljavanje. Stipić je na konferenciji za novinare rekao da očekuje da će se sledeće nedelje taj sindikat sastati s ministrom Fuchsom i izneti mu stavove za bolju organizaciju deljenja toplih obroka u osnovnim školama. Naglasio je da će za platu od 710 evra biti teško angažovati veći broj kuvarica potrebnih za pripremanje toplih obroka i dodao da ministar Fuchs treba da odgovori na pitanje šta je sadržaj mlečnih obroka koji su sad omogućeni te koliko je učenika koji odbijaju obroke. “Predviđeni iznos od 1,33 evra nije dovoljan za nabavljanje obroka jer su inflacija i konverzija kune u evro doveli do poskupljenja gotovo svih proizvoda koji su sadržaj mlečnih obroka”, istakao je Stipić. Po njegovim rečima, potreba za većim brojem velikih odmora zbog deljenja obroka utiče na organizaciju nastave. “Neophodna su uputstva o organizaciji nastave s povećanim brojem odmora, a škole takođe očekuju i uputstva o zbrinjavanju viškova hrane”, rekao je i upozorio i da nije rešen problem prevoza toplih obroka između matične i područnih škola, posebno u ruralnim područjima. Stipić je na konferenciji nekoliko puta ponovio da Sindikat Preporod nije protiv toplih obroka, nego samo želi u razgovoru s ministrom Fuchsom da doprinese boljoj organizaciji njihovog deljenja.
Mađarska će staviti veto na sve sankcije Evropske unije protiv Rusije koje utiču na nuklearnu energiju, rekao je danas premijer Viktor Orban za državni radio. Ukrajina je pozvala 27-članu EU da uključi rusku državnu firmuu za nuklearnu energiju Rosatom pod sankcije, ali je Mađarska, koja ima nuklearnu elektranu izgrađenu uz pomoć Rusije i planira da je proširi s Rosatomom, to blokirala. Orban je u intervjuu ponovio da se na sankcije za nuklearnu energiju “očito mora staviti veto”. “Nećemo dopustiti da se provede plan o uključivanju nuklearne energije u sankcije”, rekao je mađarski premijer dodajući da “to ne dolazi u obzir”. Mađarska, članica EU-a, ponovo je kritikovala sankcije EU-a Rusiji nametnute zbog ruskog napada na Ukrajinu, rekavši da one nisu uspele znatnije da oslabe Rusiju, a mogu da uništiti evropsku ekonomiju.
Širom Hrvatske večeras se održava manifestacija Noć muzeja, a uz tri vukovarska muzeja, priključiće joj se i Vukovarski vodotoranj iz kojeg su poručili da je ulaz danas od 9 do 21 čas besplatan za sve posetioce. „Takođe, na našoj internet stranici i društvenim mrežama pripremili smo i virtuelni obilazak Vukovarskog vodotornja”, poručeno je iz ove javne ustanove.