Nakon komemoracije u Gruborima održane za šestero srpskih civila ubijenih nakon akcije Oluja, na kojoj su počast žrtvama odali predsednik Republike Zoran Milanović, predstavnici hrvatske Vlade Tomo Medved i Boris Mlošević, predstavnici srpske nacionalne manjine te izaslanik predsednika Srbije, predsednik SDSS-a Milorad Pupovac je, gostujući u programu HTV-a, kazao da su iz Grubora odaslane snažne poruke. “Značaj je velik, poslane su snažne poruke bez obzira na tonove i sadržaje. Osuda zločina, saučešće prema stradalima, poštovanje prema žrtvama i saučešće prema onima koji ih se sećaju i okretanje prema budućnosti. Ostavljanje rata i ratnih strahota u najboljim komemorativnim praksama koje su moguće. To ste videli danas i videćete i ubuduće. Sve više u zajedničkim gestovima”, rekao je Pupovac. Dodao je i da su se dogodile dve stvari koje su pokazale da službeni Beograd čini prve gestove u odnosima s Hrvatskom. “Prvo, primljeni su predstavnici hrvatskih institucija u Republici Srbiji od strane predsednika Vučića i razgovarano je o vitalnim temama za hrvatsku zajednicu uključujući njihovu participaciju u izvršnim telima vlasti u Republici Srbiji i u pokrajini Vojvodini. Drugi, danas je bio posebni izaslanik predsednika Vučića, gospodin Matić koji se bavi nestalima u odnosima Hrvatske i Srbije. To su poruke koje govore idemo se baviti pitanjem manjina, tamo gde pitanja nisu rešena i nestalima kao jednoj od najbolnijih tema”, rekao je Pupovac. Podsetio je i da je Veran Matić rekao da veruje da će Aleksandar Vučić takođe napraviti gest, odati pijetet i poštovanje prema hrvatskim žrtvama. “Delim to verovanje i nije nerealno očekivati da će Vučić to u sledećem periodu napraviti, posebno nakon razgovora koji su počeli juče između najviših predstavnika Republike Hrvatske i gospodina Matića, dodao je predsednik SDSS-a. Što se tiče pitanja nestalih, Pupovac je kazao da se time bave već dve godine. “I zahvaljujući našim prvim kontaktima s ministrom Medvedom, i onome što je prethodilo dogovoru o svemu onom što se dogodilo od 5. avgusta pa do danas, i što će se događati u sledećim mesecima, mi ćemo svoju aktivnost nastaviti”, rekao je Pupovac.
Potpredsednik vlade Boris Milošević ocenio je da masovnog povratka izgnanih Srba na područje teritorije na kojoj je provedena akcija Oluja ″sigurno neće biti″, ali da je poruka vlade da će učiniti sve da bi se za to stvorile pretpostavke. ″Masovnog povratka sigurno neće biti, ali treba podržati svakog onog ko se želi vratiti″, rekao je Milošević gostujući u Dnevniku NoveTV. ″Povratak nije stao i danas je vlada htela poslati poruku s dolaskom ministarke (regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije Nataše) Tramišak i (Nikole) Mažara, koji vodi državnu kancelariju za obnovu i stambeno zbrinjavanje, da će država pokušati učiniti sve da stvori uslove, pretpostavke za održiv povratak″, dodao je Milošević. Na pitanje da li misli da je SDSS mogao više da učini da se ljudima omogući raniji povratak, Milošević je kazao da se slaže da je masovni povratak krenuo kasno, tek nakon dvehiljaditih, te da se odvija presporo. “Svako vreme nosi svoje, svaka je vlada imala neki svoj rezultat u tom povratku, a mi smo učinili sve što smo mogli u političkom smislu, da upremo da se ljudi vrate, da stvorimo pretpostavke za povratak, da se uloži u te krajeve, ne samo u osnovnu infrastrukturu nego i u socijalnu infrastrukturu i privredu″, rekao je Milošević. Što se tiče kritika srpskog ministra odbrane Aleksandra Vulina da je reč o zakašneloj reakciji, potpredsednik vlade Milošević je kazao da mu ta kritika iz Srbije ništa ne znači. ″Najbitnije mi je ono što kažu ljudi na terenu″, istakao je Milošević. “Meni je, i nakon tih kritika, bilo najbitnije danas razgovarati s ljudima koji su iz Grubora, koji su došli tu, njih desetak, 12, 13, koji su jako bili srećni što smo mi kao državni vrh danas došli u Grubore, koji su pozdravili naš gest, izložili nam svoje probleme, osetili da imaju podršku, i mi to poverenje moramo iskoristiti, tu podršku njima dati″, rekao je Milošević. Na novinarsko pitanje smatra li da je došlo vreme da Srbija prizna da je bila agresor, kazao je da ne bi previše komentarisao komentare krajnje desnice. ″Smatram da bi trebali pogledati širi politički spektar koji je pozdravio uključivu politiku, jer mi smo danas iskazali pijetet prema žrtvama, saosećanje prema porodicama i osudili zločin. Mislim da bi to trebali napraviti svi na političkoj sceni, naravno, uključujući obe države, i Srbiju i Hrvatsku″, rekao je Milošević.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću pozdravio je „današnji iskorak predstavnika Vlade Hrvatske i iskazivanje pijeteta prema žrtvama u Gruborima”, u nadi da će ga uskoro pratiti priznanje prava svih civilnih žrtava rata i intenziviranje istraga zločina. „Iako su u ovom slučaju nedvosmisleno utvrđene činjenice vezane za stradanja i počinjenje zločina, domaćih i međunarodnih sudova kao i organizacija za ljudska prava, ispunjenje pravde prema ubijenima još se uvek iščekuje. Pamtimo zločin, pozivamo na priznanje odgovornosti te na prekid zavere ćutanja”, ističu iz Documente. U saopštenju, koje je prenela Hina, podsećaju na tok događaja u tom slučaju – pripadnici specijalne policije ATJ Lučko su dan pre prolaska „Voza slobode” upućeni 25. avgusta 1995. u Plavno, uključujući i zaselak Grubore (opština Knin) – njih 30 do 40 tada se podelilo u četiri manje grupe. Neki svedoci tvrde da se na početku organizovana formacija ubrzo raspala, jer nije postojala distinkcija između vojnika i komandanata, pa su se pripadnici policije kretali u grupama. Iz Documente kažu da je istraga zločina počela tek 2001. godine nakon višestrukih upita međunarodnih institucija, a 2010. godine zagrebački Županijsko državno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv trojice pripadnika te jedinice: Franje Drlje, Bože Krajine i Igora Benete, koji je u međuvremenu pronađen obešen. Prvostepenom presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno je da su zločin nedvosmisleno počinili pripadnici ATJ Lučko, ali su svi optuženi oslobođeni, ponovljeno suđenje 2016. godine je završilo istim ishodom, uz napomenu suda da je na delu „vrlo čvrst zavet ćutanja” i da sud nije uspeo da utvrdi da su upravo optuženi krivi za ubistvo civila u Gruborima. Zločin u Gruborima obuhvaćen je i pravosnažnom presudom protiv Gotovine i ostalih pred Međunarodnim krivičnim sudom, ali Haško sudsko veće nije utvrdilo krivičnu odgovornost optuženih, podsećaju iz Documente. U odluci Vrhovnog suda RH, kojom je u septembru prošle godine potvrđena oslobađajuća prvostepena presuda donesena u ponovljenom postupku protiv Frane Drlje i Bože Krajine, navedeno je da „umesto efikasnog otkrivanja odgovornih za ubistva civila…., samo zato što su bili Srbi, i paljenje kuća u zaselku Grubori, samo zato što u njima žive Srbi, na delu je bila sramotna konstrukcija o izmišljenom četničkom napadu i ignorancija ratnog zločina protiv civilnog stanovništva”, podseća Documenta u saopštenju.