Osnovni benzin danas je jeftiniji za 99 lipa, i litar se prodaje po 12,03 kune, osnovni dizel pojeftinio je za 54 lipe, i nova cena je 12,89 kuna, dok je plavi dizel pojeftinio za 20 lipa, na 9,25 kuna za litru. To su nove odluke Vlade donesene na jučerašnjoj telefonskoj sednici. Bez mera Vlade dizel bi koštao 15,24 kuna, a benzin 13,96 kuna po litri. Kada smo videli kretanje cena na tržištu Mediterana, prema kojem je cena derivata u prošloj nedelji pala, odlučili smo da promptno reagujemo, a sve sa ciljem zaštite standarda hrvatskih građana i privrede, rekao je ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović, dodajući da će trgovačka marža ostati 65 lipa, smanjenje trošarina na benzin ostaće 80 lipa, a na dizel 40 lipa. Cilj Vlade je da građani plaćaju naftne derivate jeftinije nego da je ostavljeno da se cena usklađuje svake dve nedelje, rekao je ministar.
Iz Udruženja malih distributera goriva reagovali su na novu Uredbu Vlade o izmenama i dopunama uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cena naftnih derivata rekavši da je Vlada Republike Hrvatske uz diskriminatorni i tržišno destabilizacijski uticaj ograničavanja cena naftnih derivata, donošenjem Uredbe unela potpunu pravnu i tržišnu neizvesnost, budući da je postupila suprotno s odredbom važećeg pravnog akta koji je sama donela i to za period za koji je sama odredila kao pravno obavezujući. „Ukoliko model obračunavanja nije poznat unapred, a više nije niti se može pretpostaviti kakav će model biti, budući da ga je Vlada već drugi put u potpunosti proizvoljno i nenajavljeno promenila, svi distributeri goriva koji nemaju pristup naftnim derivatima direktno iz rafinerije neće imati na raspolaganju naftne derivate ni ove ni sledeće nedelje i tako sve dok ne bude unapred poznato koji model će se primenjivati, što predstavlja diskriminaciju. Zato Udruženje malih distributera goriva zahteva od Vlade da se, ukoliko već donosi Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cena naftnih derivata, jasno odluči za model obračunavanja cena i male distributere goriva obavesti jedan dan unapred o izabranom modelu”, navode u saopštenju iz Udruženja.
Zbog ratnog zločina, počinjenog u julu 1991. na području Zamlače i Struge Banske u Hrvatskoj, na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno su u odsutnosti na ukupno 95 godina zatvora osuđena sedmorica pripadnika tzv. milicije Krajine, saopštila je agencija Hina. Sedmoricu je optužnica teretila da su u sklopu akcije Žaoka pucali i zapalili kuće civila koje su potom naterali da šest časova hodaju ispred njih s podignutim rukama, koristeći ih kao živi štit u kretanju prema Strugi Banskoj. Kako je navedeno, sedmorica je tukla zarobljene civile, a tokom minobacačkog napada u sklopu akcije Žaoka četiri civila su poginula, dok ih je više teško povređeno.
Povodom godišnjice od likvidacije devet pripadnika Srpske vojske Krajine, 1995. godine na Dinari, Dokumentaciono-informativni centar “Veritas” je podsetio da za taj ratni zločin još niko nije odgovarao ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima. Devet pripadnika Srpske vojske Krajine, iz bukovičkih sela, 26. jula 1995. godine, na predelu “Medeno brdo”, zarobili su pripadnici Hrvatskog veća odbrane i Hrvatske vojske. Kako ističe Veritas u saopštenju, vezisti tadašnje vojske Krajine su čuli razgovor na neprijateljskoj strani koji je potvrdio da su svi živi zarobljeni. Tokom 1998. godine preko Komisije za nestala lica Herceg Bosne stigla je vest da su lovci na Dinari u jednoj jami, na predelu “Medeno Brdo”, uočili gomilu kostiju. Veritas navodi da posmrtni ostaci i povrede na kostima, tragovi na odeći, obući i opremi, na nesumnjiv način ukazuju da su ubijeni po zarobljavanju i bačeni u jamu, odnosno u masovnu grobnicu, sa očitom namerom da se likvidiraju kao pripadnici neprijateljske strane i sakriju tragovi zločina.
U odnosu na prošlu pedagošku godinu, na početku 2021./2022. upisano je čak 4988 dece više u vrtiće i druge ustanove koje se bave predškolskim vaspitanjem, što je najveće povećanje u poslednjih pet godina, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupan broj dece koja su ove godine bila obuhvaćena nekim programom predškolskog vaspitanja i obrazovanja bio je 142 440, a od toga su 68 933 devojčice, odnosno 48,4 odsto. Redovnim programom bilo je obuhvaćeno 130 250 dece, programom predškole 9310 dece, a kraćim programima 2880 dece. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prošle pedagoške godine bilo ukupno 137 452 dece, što je za oko 2000 dece manje u odnosu na prethodne godine. Najviše dece, 81,2 odsto, pohađa vrtiće kojima su osnivač jedinice lokalne uprave i samouprave, dok u vrtiću osam i više sati boravi 78,8 odsto dece.
Korisnici Udruženja za osobe s intelektualnim oštećenjem „Golubica“ iz Vukovara su u okviru programa „Možemo i mi II“ učestvovali na 7. Memorijalnom turniru hokej na parketu Joseph T. Rukavina i osvojili drugo mesto u prvoj grupi. Turnir je organizovalo Sportsko društvo Specijalni sportovi “Luč” pod pokroviteljstvom Specijalne olimpijade Hrvatske.
Državni hidrometeorološki zavod za danas prognozira naoblačenje sa severozapada, lokalno s kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom, s tim da su poslepodne, a posebno naveče pljuskovi mogući i na istoku zemlje. Meteorolozi su najavili da u istočnoj Hrvatskoj pljuskova s grmljavinom može biti kasno poslepodne i naveče, te da se ne isključuje ni mogućnost mestimičnog grada.