Ivana Pavić Šimetin, zamenica direktora Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo jutros je u emisiji Dobro jutro Hrvatska komentarisala popuštanje mera te otkrila da će na svadbama smeti biti 120 ljudi, ali uz tri uslova: moraju imati negativan PCR ili moraju biti potpuno vakcinisani ili imati dokaz da su preboleli koronu u poslednjih šest meseci. Kako je rekla, oni će verovatno na svadbe morati dolaziti s potvrdom na kojoj će biti jasno označeno u koju grupu spadaju, ali i spisak gostiju će se morati dostaviti par dana pre, da se to sve može i naknadno proveriti. “Taj naš zajednički trud i suzdržavanje od različitih aktivnosti doveo je do povoljne epidemiološke situacije. U zadnjih nekoliko nedelja imamo pad pa je Štab doneo odluku da se naše mere popuste i da se vratimo životnom stilu na koji smo bili pre naviknuti”, rekla je Pavić Šimetin. “Koliko sam upoznata, u petak ide odluka Štaba kojom ograničenje od 25 osoba ide na 100, otvaraju se restorani u zatvorenom prostoru, miče se ograničenje uz sahrane, tako da to su te nekakve dobre poruke koje imamo”, opisala je Pavić Šimetin. Što se tiče kafića, kojima se još neće dozvoliti rad u zatvorenom, rekla je da se tu radi o više momenata. „Prvo je ta postupnost, ne ide se na to da se sve odmah otvori, tu je i razlika kako se ljudi ponašanju u restoranu, a kako u kafićima. Tamo ima više ljudi, više ljudi dolazi u kontakt, ne može se odrediti koji su to ljudi bili tamo. Restoran je više stacionarna aktivnost, sedi se u svom društvu, ako je neko pozitivan, zna se s kim je bio u kontaktu”, rekla je Pavić Šimetin.
Ministar unutrašnjih poslova i voditelj Nacionalnog štaba Civilne zaštite Davor Božinović juče je rekao da nove lične karte “u ovom trenutku” neće sadržavati podatke o vakcinisanju. Dodao je da je MUP uputio na javno savetovanje tekst Pravilnika o formularima i evidenciji ličnih karata te organizacijskim, tehničkim i sigurnosnim merama u postupku izdavanja istih. “Pustimo da čujemo primedbe ljudi koji se bave time, možda će biti novih i kvalitetnih predloga, ali mislim da definitivno Hrvatska otvara jednu novu eru u digitalizaciji usluga”, rekao je Božinović.
Nakon što je u nedelju ponovljeno glasanje u sedam opština i gradova, Državna izborna komisija saopštila je juče da će se u drugom krugu lokalnih izbora, 30. maja, birati 87 opštinskih načelnika, 56 gradonačelnika, 14 župana i gradonačelnik Zagreba. Ukupan broj gradova i opština u kojima će se u nedelju održati drugi krug glasanja je 432, a broj biračkih mjesta 5496. Spisak jedinica u kojima će se održati drugi krug dostupan je na internet stranici DIP-a.
Hrvatsko novinarsko društvo upozorilo je juče na novi talas presuda protiv medija i novinara i tužbi s enormnim odštetnim zahtevima, uključujući i tužbe sudija, ocenivši to nastavkom pravosudnog progona zbog kojeg je moguć novi masovni protest novinara. “Nastavlja se pravosudna agresija protiv novinara i medija u Hrvatskoj. Nastavi li se u ovakvom ritmu novinare i medije finansijski uništavati, HND ne isključuje mogućnost novih protesta”, rekao je predsednik HND-a Hrvoje Zovko podsetivši na veliki novinarski protest 2019. naglasivši da ga je lako ponovo organizovati. Uprkos nekoliko dobrih presuda u slučajevima tužbi protiv novinara i medija krajem prošle godine, izjalovila se nada da će “pravosudna agresija” stati, a sada su njeni glavni akteri postali sudije koji tuže novinare i medije. “Duševne boli su, kao što vidimo, u Hrvatskoj unosan biznis i najbolje se leče visokim odštetnim zahtevima”, rekao je Zovko. Potpredsednik HND-a Branko Mijić poručio je da traže od premijera Andreja Plenkovića da, kada već tako brine o osnovnim slobodama i demokratiji u Belorusiji, to isto učini i za hrvatske medije i novinare, podsetivši da na negativan izveštaj Freedom Housea o medijskim slobodama u Hrvatskoj , ali na slučaj predsednika HND-a Hrvoja Zovka, koji je drugi put dobio otkaz na HRT-u.
Ministar privrede i održivog razvoja Tomislav Ćorić najavio je konkurse putem Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost u vrednosti od gotovo tri milijarde kuna do kraja 2024., a u ovoj godini 925 miliona kuna. “Dobar deo Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odnosi se upravo na područje iz resora Ministarstva privrede i održivog razvoja te će prvi konkursi iz te finansijske omotnice ići u smeru sufinansiranja preduzetničke aktivnosti, odnosno digitalizacije procesa, iskoraka u smeru novih tehnoloških rešenja“, najavio je ministar Ćorić na konferenciji za novinare u Ministarstvu privrede. Podsetio je da je ove godine već otvoreno pet konkursa koji su najvećim delom orijentisani na pitanje zaštite životne sredine, odnosno upravljanja otpadom u kontekstu sanacije divljih odlagališta, što je, rekao je Ćorić, jedna od “rak rana” sistema već dugi niz godina. Osim toga, orijentisani su i na nabavu komunalne opreme odnosno građenje reciklažnih dvorišta za jedinice lokalne samouprave koje imaju manje od 3000 stanovnika te prevoz otpada s ostrva na kopno. Direktor Fonda Siniša Kukić najavio je da će u ovoj godini putem 22 javna poziva plasirati 925 miliona kuna korisnicima – građanima, firmama i jedinicama lokalne samouprave. “U sledeće četiri godine planiramo iz zaštite životne sredine plasirati građanima, jedinicama lokalne samouprave i firmama dve milijarde i 218 miliona kuna, a iz energetske efikasnosti 742 miliona. To znači da bi u sledeće četiri godine ukupno plasirali dve milijarde i 960 miliona kuna”, naglasio je Kukić.
Iz Hrvatskog saveza udruženja za mlade i studente s invaliditetom SUMSI juče su upozorili da su neadekvatno obrazovanje, nedovoljna praksa i predrasude okoline najveći izazovi s kojima se susreću osobe s invaliditetom prilikom zapošljavanja. “S druge strane, poslodavci se susreću s velikom količinom administrativnih zahteva kroz koje se teško probijaju ako žele zaposliti osobe s invaliditetom”, istakli su iz SUMSI-ja na okruglom stolu održanom online. Predsednik Saveza SUMSI Denis Marijon rekao je da kroz trogodišnji program “Zajedno kroz izazove” žele ostvariti veću zaposlenost i samozaposlenost osoba s invaliditetom na realno i konkurentno tržište rada, te bolju sliku u ostvarenju integracije i inkluzije osoba s invaliditetom, s naglaskom na ostvarenje radnih mesta. U sklopu provođenja prve godine programa održan je niz radionica za osobe s invaliditetom i za poslodavce koji već zapošljavaju osobe s invaliditetom kako bi podelili iskustva, kao i one poslodavce koji će u budućnosti tek zaposliti osobe s invaliditetom. „Na radionicama je do sada učestvovalo više od 60 osoba s invaliditetom i poslodavaca i svakim danom beležimo sve veći interes. To pokazuje da smo s programom pogodili tačno ono što tržištu treba kako bismo ostvarili veću integraciju osoba s invaliditetom na tržište rada“, istakla je izvoditeljka programa Albina Žnidar.