Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i direktor firme Presoflex Gradnja iz Požege Ino Galić potpisali su danas Ugovor o izgradnji Ekonomske škole u Vukovaru. Zgrada Ekonomske škole, koja će imati dva sprata biće izgrađena na Olajnici i njen kapacitet će biti nastava za 480 učenika, rekao je gradonačelnik Penava dodajući da će nova škola imati veliki broj prostorija, od 20 specijalizovanih učiona, učione opšte namene, praktikuma, kabineta, višenamenskih prostora, biblioteke, kancelarijskih prostorija do onih servisnih. Školska sportska dvorana biće iz tri dela, s 3 košarkaška terena, 8 blokova svlačiona s tuševima, malom dvoranom i kabinetima za nastavnike te vanjskim terenima. Projekat izgradnje Ekonomske škole deo je Intervencijskog plana grada Vukovara, a ukupna vrednost izgradnje je 95 miliona kuna. Projekat je u iznosu od 46 miliona kuna sufinansiran sredstvima Evropske unije, 37 miliona sufinansira Fond za obnovu i razvoj grada Vukovar dok razliku sredstava snosi Grad Vukovar. Radi se o velikom projektu , koji će imati višestruke koristi te modernizovati obrazovnu infrastrukturu i nastavu, rekao je gradonačelnik. Na novinarsko pitanje o opravdanosti velikih ulaganja u izgradnju nove škole, iako i postojeća zadovoljava pedagoške standarde i s obzirom na činjenicu o smanjenju broja učenika, gradonačelnik je podsetio da je 2014. godine, kada se krenulo u ovaj projekat, situacija bila lošija u smislu zadovoljavanja pedagoških standarda. Istovremeno je napravljena nelogičnost da su sve srednje škole, osim Gimnazije locirane na periferiji grada, što nije slučaj u drugim gradovima, a što, zbog udaljenosti od stanica otežava učenicima dolazak u školu, pogotovo onima koji koriste gradski prevoz ili onima iz okolnih mesta. Potpisivanju Ugovora prisustvovale su i direktorke Ekonomske škole. Jelena Vinaj te Razvojne agencije, Vedrana Žilić. Razvojna agencija odnosno tim ljudi koji je radio na projektu dao je svoj maksimum u izrađivanju dokumentacije te aktivnostima koje prethode početku radova. Direktorka Ekonomske škole, Jelena Vinaj naglasila je kako se nastava odvija u 24 razredna odelenja i to u dve smene,te kako su profesori i učenici angažovani na brojnim projektima. Izgradnja škole prostorno će olakšati realizaciju različitih aktivnosti i boravka.
Nakon što je u Dunavskoj ulici, koja se nalazi u neposrednoj blizini Gradskog muzeja, 2019. godine sanirana cesta te izgrađeno 13 novih parkirališnih mesta, Grad Vukovar je s firmom Cestorad iz Vinkovaca potpisao ugovor za projekat izgradnje pristupa i parkirališta višestambenih zgrada u toj ulici, poznatih kao Dunav 1 i 2, kojim će trajno biti rešen problem parkiranja. Gradilište je danas obišao i gradonačelnik Ivan Penava, naglasivši kako je problem nedostatka mesta za parkiranje danas izraženiji nego u odnosu na period od pre 40 godina.Projektom je predviđena izgradnja pristupne ceste, parkirališta i pešačkih szata s novom kolovoznomom konstrukcijom te vertikalnom i horizontalnom signalizacijom. Biće izgrađena 32 nova parkirališna mesta od kojih će 4 biti za osobe smanjenje pokretljivosti. Vrednost ugovorenih radova je 1,6 miliona kuna, a završetak njihove realizacije očekuje se za pet meseci.
Štab civilne zaštite Republike Hrvatske na današnjoj konferenciji za medije i službeno predstavio novo ublažavanje mera, a koje se, između ostalih, odnosi na povećanje broja ljudi na svadbama na 100, otvaranje zatvorenih delova restorana i duže radno vreme ugostiteljskih objekata do 23 časa. Novost će biti i otvaranje sajmova na otvorenom, a ublažene mere vrediće od petka. Obustava svadbenih svečanosti bi i dalje bila na snazi, ali bi se mogla održati uz najviše 120 gostiju, a morala bi se i prijaviti merodavnoj civilnoj službi i županijskom štabu civilne zaštite najkasnije pet dana pre početka, rekao je voditelj Nacionalnog štaba Davor Božinović, dodavši da osobe moraju ili biti potpuno vakcinisane ili imati negativan test ili preboleti covid. Neće biti ograničenja radnog vremena na svadbama. Svi gosti će morati potpisati da znaju sve o merama, i dati dozvolu da se podaci koje daju mogu proveriti. Kada su u pitanju okupljanja, na jednom mestu biće 100 osoba, umesto 25. Javna događanja i svečanosti mogu trajati do 23 časa, a ne do 22 kao do sada, što se odnosi i na rad pekara i ugostiteljskih objekata. Na sahranama nema više ograničenja broja osoba koje mogu prisustvovati, ali mora se pridržavati epidemioloških mera. U Hrvatskoj je u poslednja 24 časa zabeleženo 538 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a umrla je 21 osoba. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je ukupno 3112. Među njima su 1034 pacijenta na bolničkom lečenju, od toga su na respiratoru 102 pacijenta. Od pojave zaraze u Hrvatskoj ukupno je evidentirana 354 921 osoba zaražena koronavirusom, od kojih je njih 7971 umrlo. Ukupno se oporavilo 343 838 osoba, od toga 424 u poslednja 24 časa. U samoizolaciji je trenutno 12 360 osoba. Do danas je ukupno testirano 1 988 226 osoba, od toga 6830 u poslednja 24 časa.
Saborska zastupnica i potpredsednica SDSS-a Dragana Jeckov danas je imala slobodno izlaganje u Saboru koje je iskoristila da govori o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Posebno se osvrnula na zagarantovana prava koja bi trebalo da ima srpska zajednica, a koja se ne primenjuju u praksi. Propisi koji regulišu prava i položaj pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj su skoro potpuno usaglašeni s propisima međunarodnog i evropskog prava u pogledu prava nacionalnih manjina. Međutim, glavno i jedino važno je pitanje je koji je nivo implementacije spomenutih propisa u praksi, odnosno jesu li pojedini propisi ostali mrtvo slovo na papiru? – zapitala se Jeckov. Ona je posebno kritkovala oblast informisanja koja je garantovana pripadnicima srpske zajednice u Hrvatskoj, a koju HRT uopšte ne poštuje. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o HRT-u te Ugovor potpisan s Vladom obavezuje HRT da proizvodi, suproizvodi i objavljuje programe namenjene informisanju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj na jezicima nacionalnih manjina, uključujući i programe za decu na jezicima nacionalnih manjina. Kao pozitivan primer, a možda i smernica za postupanje, može nam poslužiti situacija iz Srbije jer je na Radio-televiziji Vojvodina, kao jednom od dva javna servisa u Republici Srbiji, još 2010. godine osnovana manjinska redakcija na hrvatskom jeziku. Naša je želja i namera da, kao što je hrvatska nacionalna manjina u Republici Srbiji dobila svoju redakciju u okviru javnog servisa Radiotelevizije Vojvodine, što pozdravljamo, srpska zajednica dobije svoju manjinsku redakciju na HRT-u što je, između ostalog, zaključak hrvatsko-srpskog Međuvladinog mešovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina, koji zahteva da se u svim segmentima poštuje reciprocitet, koji u ovom trenutku uopšte niti nije reciprocitet – zaključila je potpredsednica SDSS-a i saborska zastupnica Dragana Jeckov.