Podignuta je optužnica protiv bivšeg potpredsednika Vlade Borisa Miloševića te bivših ministara Darka Horvata, Josipa Aladrovića i Tomislava Tolušića, potvrdio je za portal HRT-a portparol Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić. Uz četvoricu bivših ministara, kako se neslužbeno saznaje, optuženi su Horvatova pomoćnica Ana Mandac, bivši državni sekretar Ministarstva regionalnog razvoja Velimir Žunac, direktorka uprave za potpomognuta područja Katica Mišković te gradonačelnik Županje Damir Juzbašić. Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio 10 dana u istražnom zatvoru, Uskok sumnjiči da je 2018. kao ministar privrede, preduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje saosumnjičenih nezakonito dodelio 2,6 miliona kuna bespovratnih sredstava privrednim subjektima za koje je bio i lično zainteresovan. Iz Horvatovog slučaja je proizašla i istraga protiv bivšeg ministra Aladrovića kojeg Uskok tereti za doprinošenje prilikom dva zapošljavanja 2018. i 2019. dok je bio direktor Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje. Proširenjem istrage je uz Aladrovića bio osumnjičen i Juzbašić, gradonačelnik Županje i bivši HDZ-ovac, a sada nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret. Nakon pokretanja istrage, Horvat je uhapšen kao prvi ministar na dužnosti, a Aladrović i Milošević su neko vreme ostali na funkcijama što je bio prvi slučaj da su pod istragom dva člana Vlade, a razrešeni su krajem aprila.
Zastupnici Odbora za građanske slobode Evropskog parlamenta odobrili su juče ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama između šengenskog prostora i Hrvatske. Savet Evrope je 9. decembra 2021. potvrdio da je Hrvatska ispunila sve potrebne uslove za potpuno primenjivanje šengenskih pravila, a zastupnici su sada pozvali Savet da nastavi s postupkom i donese konačnu odluku o ukidanju graničnih kontrola, a Hrvatsku da informiše Parlament i Savet o akcionom planu upravljanja spoljnim granicama Evropske unije, a posebno o nezavisnom mehanizmu kontrole delovanja policijskih službenika, da bi se osiguralo poštovanje osnovnih prava. Nakon glasanja, izvestilac Paolo Rangel je rekao da je Hrvatska prošla kroz do sad najsveobuhvatniju evaluaciju za članstvo u Šengen u odnosu na bilo koju drugu članicu Unije, odnosno da je ispunila 281 preporuku u 8 područja šengenske pravne tekovine. „Komisija i Savet su potvrdili da je Hrvatska spremna na puno primenjivanje šengenskih pravila, a Odbor za građanske slobode se u potpunosti slaže da se uklanjanje kontrola na unutrašnjim granicama mora dogodit do kraja ove godine“, poručio je Rangel.
Svih 11 sindikata javnih službi, koji učestvuju u pregovorima za osnovicu za plate u javnim službama, odbilo je Vladinu ponudu sa sastanka pregovaračkih odbora održanog 18. oktobra te najavilo proteste 8. i 15. novembra, saopšteno je juče. Sindikati javnih službi ostaju pri zahtevima za povećanjem osnovice za osam odsto odmah i još pet odsto sledeće godine, čime žele da očuvaju cenu rada i kupovnu moć zaposlenih u javnim službama. Najavili su proteste ispred ustanova u svim sistemima javnih službi 8. novembra širom Hrvatske, a 15. novembra je planirano održavanje velikog zajedničkog protesta u Zagrebu. Premijer Andrej Plenković rekao je da se danas u 17 časova u Vladi nastavljaju pregovori sa sindikatima.
Povodom Nacionalnog dana dobrovoljnih davalaca krvi 25. oktobra, vukovarsko-sremski župan Damir Dekanić juče je u Vinkovcima svečano primio višestruke davaoce krvi. S predsednikom Društva Crvenog krsta Vukovarsko-sremske županije Matom Karalićem župan je uručio zahvalnice i priznanja višestrukim davaocima krvi s područja naše županije. Priznanja su dobile žene koje su krv dale 35 i 55 puta i muškarci koji su krv dali 50, 75 i 100 puta u Gradskim društvima Crvenog krsta Ilok, Vukovar, Vinkovci i Županja. Prijemu je prisustvovalo 46 dobrovoljnih davalaca krvi, kojima je župan Dekanić čestitao na humanosti. „Svima koji su dali krv od srca se zahvaljujem i želim ovaj dan, ovu temu, učiniti vidljivijom, kako bi i drugi potencijalno spasili nečiji život – rekao je, između ostalog, župan Dekanić dodavši da na ovaj način želi da potakne sve koji nisu do sada dali krv, a mogu, da dođu u svoj Crveni krst i uključe se u izuzetno humanu gestu. Predsednik Crvenog krsta naše županije Mato Karalić je pojasnio da se svake godine donosi plan sa Kliničkim zavodom za transfuzijsku medicinu Kliničkog bolničkog centra Osijek, a za ovu godinu planirano je 4300 doza. „Do kraja septembra skupili smo 4294 doze što je ostvaren cilj za celu ovu godinu. Iz toga možemo zaključiti da je budućnost dobrovoljnog davanja osigurana”, poručio je Karalić.
Sa Aerodroma Osijek su počeli letovi prema drugim krajevima Hrvatske – više puta nedeljno se iz Osijeka leti za Zagreb, Split, Rijeku, Zadar, Pulu i Dubrovnik. Petra Koletić iz aviokompanije Trade Air je rekla da se deset puta nedeljno leti u zimskom periodu, a 11 puta nedeljno će se leteti u toku letnje sezone. U Zagreb se leti tri puta nedeljno – ponedeljkom, sredom i četvrtkom, a u ostale gradove dva puta nedeljno. Koletić je istakla da su cene pristupačne, od 300 do 600 kuna, što zavisi od toga da li se radi o transfernim ili direktnim letovima, a projekat subvencioniše Vlada Republike Hrvatske da bi se povezala Slavonija s jadranskom obalom. Direktor Aerodroma Osijek Ivan Kos je rekao da, što se međunarodnih linija tiče, Minhen je potvrđen za celu kalendarsku 2023. godinu. “Već smo u dogovorima da se nastavi leteti i u 2024. godini, tako da ostvarujemo ono što smo najavili. Upravo destinacija prema Nemačkoj, prema Minhenu, postaje celogodišnja, tradicionalna i stalna. Što se tiče drugih linija, radimo na njima već duže vreme”, poručio je Kos i dodao da cene karata zavise o popunjenosti kabine, o sezonalnosti i o tome da li je let bliže atraktivnijim datumima poput Božića i Nove godine.