Finansijska agencija je objavila podatke o dugovanjima građana u prošloj godini koji su veći u odnosu na 2020. Tako je zbog neizvršenih osnova za plaćanje 31. decembra 2021. bilo evidentirano 239 278 potrošača, odnosno 3,3 odsto više nego godinu dana ranije. „Dug potrošača iz osnova evidentiranih u Očevidniku o redosledu osnova za plaćanje, iznosio je 18,1 milijardu kuna, odnosno toliko iznosi glavnica, a što je za 6,9 odsto više nego zadnjeg dana 2020. godine”, istakla je Marina Stojanović iz odnosa s javnošću Finansijske agencije. U našoj županiji preko 10 hiljada građana nije podmirilo svoje novčane obaveze, a u Vukovaru više od 1800. „U Vukovarsko-sremskoj županiji evidentiran je 10 151 potrošač koji nije podmirio dospele osnove za plaćanje što je 255 potrošača više u odnosu na 2020. godinu. Glavnica duga iznosi 597,2 miliona kuna. U Vukovaru su evidentirana 1892 potrošača s dospelim dugovanjima što je 113 potrošača više nego 2020. Glavnica njihovog duga iznosi 98,6 miliona kuna, odnosno 21,5 miliona više u odnosu na 2020. godinu, rekla je Stojanović. S druge strane, dug poslovnih subjekata u Hrvatskoj je manji za 720,5 miliona kuna, odnosno 14,7 procenata u odnosu na 2020. godinu i u glavnici iznosi 4,2 milijarde kuna.
U Hrvatskoj je juče umrla 51 osoba zaražena covidom, a na osnovu PCR testiranja iz Nacionalnog štaba navode da je juče 8471 novozaražena osoba, ali tome treba dodati i 8221 novozaraženu osobu potvrđenu antigenskim testitranjem, čime se ukupan broj novozaraženih koronavirusom penje na 16 692. Iz Štaba navode da je u Hrvatskoj ukupno 58 866 aktivnih slučajeva zaraze. Među njima je 1951 pacijent na bolničkom lečenju, od toga 200 na respiratoru.
Školska deca će se, po novom režimu koji bi se uskoro trebao uvesti, morati testirati svakoga ponedeljka pre odlaska u školu, piše portal Index. U toku je razrada plana između Ministarstva nauke i obrazovanja i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Plan je da se testovi podele školama, a one bi ih potom podelile roditeljima. Novi režim bi trebao krenuti u prvoj polovini februara, a deca bi se testirala samo jednom nedeljno. “Ideja je da se ti testovi podele učenicima, njihovim roditeljima, da se na primer ponedeljkom, pre nego što odu u školu, brzoantigenski proveri njihovo stanje. Oni svi koji bi bili negativni, ne bi automatski išli u samoizolaciju nego bi kao negativni ostali u razredu”, pojasnio je ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.
Mačvanski upravni okrug iz Republike Srbije pripremio je i poslao paketiće za decu pripadnike srpske nacionalne manjine u Požeško-slavonskoj županiji. Više od dve stotine paketića stiglo je prvo u Vukovar u Zajedničko veće opština gde ih je preuzeo zamenik županke Požeško-slavonske županije Nikola Ivanović. „Načelnik Mačvanskog upravnog okruga Vladan Krasavac je okupio tamošnje opštine i svi zajedno su nam poslali ove poklone. ZVO i Generalni konzulat Republike Srbije u Vukovaru su nam pružili su logističku podršku i svima se od srca zahvaljujemo. Deo paketa ćemo podeliti na Svetosavskoj akademiji, a onoj deci koja ne budu na ovim priredbama ili liturgijama ćemo paketiće odvesti po kućama ili ćemo ih posetiti na nastavi srpskog jezika i pisma ili veronauke”, rekao je Ivanović. Pored svetosavskih paketića, i Komesarijat za izbeglice Vlade Republike Srbije poslao je ovom prilikom pakete zimske odeće za decu iz finansijski najugroženijih porodica u Požeško-slavonskoj županiji. U ovu akciju više organizacija i institucija uključilo se i samo Zajedničko veće opština koje je za decu zapadne Slavonije pripremilo školski pribor i sveske.
Hrvatska stranka penzionera na sednici predsedništva stranke juče je zaključila da od premijera očekuje donošenje hitnih mera da bi se zaustavio pad životnog standarda penzionera. Predsednik HSU-a Veselko Gabričević saopštio je da su na sednici raspravljali o složenoj aktuelnoj situaciji u Hrvatskoj i širem okruženju te da pri tom nisu mogli izbeći pitanja vezana uz ulazak Hrvatske u evrozonu, snažan porast broja zaraženih koronavirusom te uticaja inflacije na životni standard penzionera. “Mislimo smo da se u društvu o povećanju životnih troškova i najavljenim poskupljenjima premalo vodi briga, a sporedne teme se nameću kao prioritetne”, istakao je Gabričević i dodao da je na sednici jednoglasno usvojeno više zaključaka. Od premijera, ministara i svih relevantnih političkih faktora očekuju donošenje hitnih mera kojima bi se zaustavio pad životnog standarda penzionera i povećala granica siromaštva, pre svega u pogledu povećanja cena lekova, smeštaja u domovima za starije osobe, prevoza i energenata. Osim toga, od svih saborskih zastupnika očekuju i na njih apeluju da podignu svoj glas u zaštiti, kako je rekao, “najbrojnije glasačke grupe koja je na rubu egzistencije”, koju samo hitne mere mogu spasiti od siromaštva.
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Savez samostalnih sindikata Hrvatske predstavili su juče rezultate istraživanja o radu na određeno vreme u Hrvatskoj, koji pokazuju da se jaz između zaposlenih na određeno i neodređeno vreme s godinama sve više produbljuje. Najveći broj učesnika u anketi kao razlog dobijanja ugovora na određeno naveli su zapošljavanje na probni rok. Više od polovine ispitanih je doživelo produžavanje ugovora o radu na određeno, a trećina ih je doživela tri ili više uzastopnih ugovora na određeno vreme. Određeni nepovoljni aspekti zapošljavanja na određeno vreme proizlaze iz samog ugovora na određeno, a zaposleni ređe smatraju da mogu uticati na svoj ugovor i uslove rada, te ne računaju na pomoć sindikata. Zaposleni na ugovor na određeno ređe su zaposleni u firmama gde postoje sindikati, a češće rade na lošijim poslovima, pokazalo je istraživanje. Najveća nejednakost vidi se u platama, jer četvrtina ispitanih kaže da nemaju istu platu kao kolege na istom radnom mestu, koji su zaposleni na neodređeno. Osim toga, nisu mogli birati termine godišnjih odmora, imali su manju autonomiju na radnom mestu i probleme s ostvarivanjem prava na bolovanje. Istraživanje je pokazalo i da su radnici s nižim stepenom obrazovanja izloženiji nejednakim postupanjima i diskriminaciji u jednom ili više oblika. Najveći uticaj posla na sve aspekte života, posebno u negativnom smislu, doživeli su radnici do 35 godina starosti, poput rešavanja stambenog pitanja, postizanja stabilne financijske situacije i slično, a uticaj je jednak kod zaposlenih na određeno i stalno zaposlenih.