Penzije od 1. jula rastu za 6,18 odsto na osnovu redovnog polugodišnjeg usklađivanja s potrošačkim cenama i prosečnim bruto platama, a isplatiće se u septembru, sa penzijom za avgust i razlikom za jul, objavio je juče Hrvatski zavod za penziono osiguranje. Zavod je odluku o podizanju aktuelne vrednosti penzije doneo na jučerašnjoj sednici Upravnog veća, a na osnovu dobijenih službenih podataka Državnog zavoda za statistiku o indeksu potrošačkih cena i nominalnom indeksu prosečne bruto plate svih zaposlenih u Hrvatskoj za prvih šest meseci ove godine u odnosu na period od jula do decembra prošle godine. Donesene su i odluke o najnižoj penziji za jednu godinu staža od 1. jula, kojom najniža penzija za svaku godinu staža iznosi 77,65 kuna te o osnovici za određivanje nadoknade zbog fizičkog oštećenja od 1. jula, kojom osnovica zbog fizičkog oštećenja, nastalog zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti iznosi 1778,45 kuna.
Ministar nauke i obrazovanja Radovan Fuchs izjavio je da će energija ubuduće morati da se racionalno koristi, ali to ne znači da će se učenici smrzavati u školama. Vlada radi na različitim modelima da da se osiguraju potrebna sredstva da bi škole i ostale obrazovne institucije funkcionisale u ovim posebnim okolnostima, obeleženim visokim rastom cena energenata, rekao je Fuchs nakon sednice Vlade. Osvrnuo se na izjavu gradonačelnika Bjelovara Darija Hrebaka, prema kojoj su lokalni budžeti pred velikim izazovom jer su cene struje i gasa u pojedinim slučajevima veće i do osam puta. „Moramo naučiti da racionalno koristimo energiju, ali deca se sigurno neće prehladiti u školama”, poručio je Fuchs.
Uvođenje evra, decentralizacija državne imovine, centri izvrsnosti i višegodišnji program katastarskih merenja građevinskih područja, teme su o kojima se juče razgovaralo na Izvršnom odboru Hrvatske zajednice županija u Varaždinu. Predsednik Zajednice, brodsko-posavski župan Danijel Marušić govorio je i o rastu cena energenata te o mogućnostima ponovnog uvođenja online nastave – ne zbog koronavirusa, nego zbog štednje energije. Ono na šta smo usmeravali sve naše institucije je da energetski obnove objekte. Mi smo obnovili 23 škole i sve bolničke zgrade našeg bolničkog sistema, pokazalo se ispravnim i štednje su bile do 75 procenata”, istakao je Marušić te dodao da je ideja o online nastavi s ciljem uštede energenata zanimljiva i da nije nemoguća.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je juče u Varaždinu da nas najesen čeka komplikovano vreme kada je reč o cenama energenata, izrazivši nadu da se ipak neće dogoditi hiperinflacija. Milanović je na pitanje da li smatra da Vlada kasni s merama pomoći privredi i građanima, odnosno šta bi trebalo napraviti odgovorio da bi Vlada trebala da pronađe puno novaca, ali sada je kasno jer ih niko neće naći. Smatra da je sve ovo što se događa posledica rata i COVID krize u kojoj je fiktivno štampano puno novca i to je uzrokovalo inflaciju koja će verovatno početi da se zaustavlja, smatra predsednik, To je to kad se prvo deluje, a onda razmišlja”, zaključio je predsednik republike.
Predsednik Zoran Milanović juče je u Varaždinu komentarisao i optužnice koje je Srbija podigla protiv hrvatskih ratnih pilota, naglasivši da Srbija na to nema pravo. Milanović je istakao da su optužnice još jedan razlog za sastanak Veća za nacionalnu sigurnost da bi se „uskladio stav odnosno buduće reagovati. Beograd, predsednik Vučić i njegovi saradnici su odlučili da je sada zgodan trenutak da se podignu optužnice protiv četiri hrvatska ratnih pilota, od kojih ja dvojicu lično poznam i mogu praktički garantovati, da nisu nacionalisti i da nisu odgovorni za ništa”, rekao je Milanović i naglasio da uopšte ne želi da ulazi u tu vrstu rasprave jer, kako je istakao, ‘Srbija nema pravo da podizati takve optužnice. Hrvatska će sutra optužiti njihovog aktuelnog predsednika, ako bude loše volje, zato što je divljao na teritoriji Hrvatske ’95. godine, a ne na Petrovačkoj cesti, na kojoj su se navodno dogodila ta dela u kojima su navodno poginula neka deca”, rekao je hrvatski predsednik i dodao da mu je žao zbog toga, ali da za to neće odgovarati hrvatski piloti iz Domovinskog rata.
Broj krivičnih dela nasilja među bliskim osobama u poslednjih 7 godina se gotovo utrostručio, pri čemu 79 odsto žrtava čine žene, što nedvosmisleno upućuje na rodnu utemeljenost ove vrste nasilja, upozorila je pravobraniteljka za ravnopravost polova Višnja Ljubičić “Godine 2015., broj evidentiranih dela nasilja među bliskim osobama iznosio je nešto više od 2000, dok je u prošloj godini prešao 6000″, rekla je za Hinu pravobraniteljka Ljubičić. U 4 od 5 slučajeva, žrtve pomenutog krivičnog dela su žene. Međutim, s druge strane, broj prekršajnih dela nasilničkih ponašanja u porodici, kao blažeg oblika nasilja, u istom se periodu gotovo prepolovio: sa skoro 14.000 na 8.000. Navedeno upućuje da su žrtve sve manje sklone da prijavljuju lakše oblike nasilja te zaštitu traže ili se za nasilje sazna tek onda ukoliko ono sadrži elemente krivičnog dela”, rekla je pravobraniteljka.