Kako Forbes Hrvatska izveštava, američka digitalna banka Mercury nedavno je Hrvatsku uvrstila na listu zabranjenih zemalja, što je stvorilo probleme hrvatskim startup i tehnološkim firmama, koji su koristili njihove usluge za poslovanje na tržištu SAD-a. Hrvatska se na zabranjenoj listi između ostalih zemalja, našla sa Severnom Korejom, Afganistanom, Kubom i Iranom. Radi se o neobičnoj odluci američke fintech kompanije, ukoliko se uzme u obzir da je Hrvatska članica Evropske unije i evrozone, navedeno je u izveštaju. Iz spomenute banke poručuju da su ovakvu odluku doneli zajedno sa partnerskim i drugim bankama, a u skladu sa brojnim faktorima kojih se nastoje držati prilikom procene rizika. Uvažavajući činjenicu da su mnogi legitimni poslovi pogođeni ovom odlukom, iz banke su se saopštili da se izvinjavaju zbog neugodnosti te dodali da će i dalje biti otvoreni za međunarodne preduzetnike koji imaju firme u SAD-u, ali ne i za one iz Hrvatske, navedeno je u obrazloženju.
Premijer Andrej Plenković potvrdio je da će na današnjoj sednici Vlade biti donesena odluka o podizanju plata državnim funkcionerima kojima se osnovica izjednačava s osnovicom u javnim i državnim službama. Plenković je na jučerašnjoj konferenciji za medije nakon sednice Predsedništva HDZ-a poručio da je to i antikoruptivna mera s obzirom na element odgovornosti i istakao da postoji više argumenata za podizanje plata, naglasivši da je reč o osobama na odgovornim funkcijama koje upravljaju ogromnim budžetima, donose važne odluke te upravljaju velikim brojem ljudi pa je element odgovornosti posebno bitan. Nakon što smo osigurali da imamo veliki privredni razvoj, nakon što su svima porasle plate, vreme je da se i ovo pitanje reši, rekao je između ostalog, premijer, koji će tako umesto dosadašnjih 3263 evra neto, za svoj rad da prima 5535 evra. Plata predsednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića povećaće se s 3113 na 5314 evra dok će nova plata predsednika države Zorana Milanovića iznositi 6074 evra, što je gotovo 70 odsto više u odnosu na dosadašnjih 3600 evra. Na veću platu takođe mogu da računaju saborski zastupnici i ministri, i to za oko 1500 evra, odnosno ista će da iznosi oko 4000 evra. Na pitanje da li je to prikladna plata za premijera u Hrvatskoj, Plenković je rekao da se nedavno odrekao puno veće plate u EU parlamentu. Smatram da naše plate trebaju biti u kontekstu hrvatskog ekonomskog i socijalnog položaja, ocenio je, dodajući da one nisu velike u poređenju sa drugim zemljama. Za ovu namenu iz državnog budžeta će se do kraja ove godine izdvojiti 4 miliona, dok troškovi za celu godinu iznose 9,8 miliona evra.
Krešimir Sever, bivši predsednik Nezavisnih hrvatskih sindikata je komentarišući veliki skok plata političarima, rekao da su još uvek plate većine građana u Hrvatskoj premale, podsetivši da je medijalna plata za 870 hiljada zaposlenih 1122 evra neto, dok je prosečna 1324 evra. Emocije rastu kada ljudi sa takvim primanjima, a posebno oni s minimalnom platom od 677 evra neto, vide plate političara od kojih se očekuje da će stvoriti sve preduslove za rast plata građana, rekao je Sever. Smatra da broj onih kojima će plata biti povećana nije velik i neće znatno opteretiti budžet. Dodao je da su plate dva i po puta veće od one koju prima univerzitetski profesor. Sever smatra da je trebalo podignuti plate ali da je u ovom trenutku to preveliki skok te da se to trebalo napraviti u dva ili tri koraka. Istakao je i da se ne trebaju samo problematizovati plat funfionera, nego to što su sve plate preniske te da na tome treba puno više raditi. Ukoliko se sa ovim povećanjem plata uspe privući kvalitetan politički kadar, onda se može tražiti odgovornost za ono što rad, poručio je Sever. Podsetivši da se tržište rada nalazi se u teškom paradoksu i zatvorenom krugu u kojem imamo nekontrolisani uvoz jeftine radne snage kako ne bi plaćali domaće radnike, Sever je rekao da istovremeno postoji problem potplaćenog javnog sektora iz kojeg zaposleni beže, što za posledicu ima inertnu i neefikasnu administraciju.
Izmenama odluke o početku naredne školske godine,predviđeno je da će nastava umesto 2. da počne 9. septembra, ukinut je jesenjski raspust i skraćeno je trajanje prolećnih praznika. Ministar Radovan Fuchs ocenio je da učenici ovim nastavnim kalendarom neće ništa izgubiti. Prema izmenama odluke, nastava za narednu godinu za maturante traje do 23. maja, a za ostale učenike do 13. juna. Ukida se i jesenjski odmor za učenike koji je bio planiran od 31. oktobra do 3.novembra. Prvi deo zimskog odmora koji traje dve nedelje, ostaće nepromenjen, odnosno od 23. decembra ove do 6. januara sledeće godine, dok će drugi deo zimskog odmora da traje pet dana od 24. do 28. februara 2025. Skraćeno je trajanje prolećnih praznika na pet dana, od 17. do 22. aprila. Iz Ministarstva nauke, obrazovanja i mladih su napomenuli da se ovim otvorio prostor za skraćivanje nastavne godine koja će od sada da traje do 13. umesto do 18. juna, s tim da letnji odmor počinje 16. juna naredne godine. Nastavna godina za maturante ima 163, a za ostale učenike 177 radnih dana.
U saradnji gradova Tuzle, Herceg Novog i Vukovara, u Sportskim objektima Vukovar, sredinom ovog meseca počela je realizacija projekta SINERGY koji ima za cilj direktno da doprinese i ojača društveni, privredni i teritorijalni razvoj prekograničnog područja spomenutih gradova kroz poboljšanje energetske efikasnosti u infrastrukturi javnog sektora. Ovaj projekat će značajno da poboljša kvalitet života u lokalnim zajednicama Tuzle, Vukovara i Herceg Novog, smanji energetske troškove i emisije stakleničkih gasova te obezbedi dugoročnu održivost sportskih objekata – rekla je Ivona Vrebac, voditeljka Odeljenja za projekte vukovarskih sportskih objekata. Smanjena potrošnja električne energije za oko 35odsto, smanjenji troškovi održavanja, podizanje kvaliteta osvetljenja bazena te smanjenje onečišćenja okoline su očekivani rezultati projekta. Rekonstrukcijom i unapređenjem sistema optimizacije rashladnika vode i dizalica toplote, te modernizacijom rasvete vukovarskog bazena, povećaće se energetska efikasnost Sporskih objekata. Modernizacijom rasvete bazena, odnosno zamenom halogene rasvete LED rasvetom, smanjiće se potrošnja energije i emisija stakleničkih gasova. Osnovni cilj projekta je energetska samoodrživost te mogućnost korištenja povoljnijeg i ekološki prihvatljivijeg izvora energije, tačnije korištenje energije iz vlastite proizvodnje tokom leta i prelaznog perioda, istakla je Vrebac. Projekat SINERGY provodi se u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.,u trajanju od 24 meseca, ukupne vrednosti od gotovo milion i 900 hiljada evra, od čega su evropska bespovratna sredstva nešto manja od milion i 600 hiljada evra.
Hrvatska je među pet EU država s najmanje punionica za e-vozila, pa se u jeku sezone turisti žale na velike gužve i duga čekanja. Hrvatska ima samo 1074 – a prema procenama, godišnje dođe oko 70.000 turista s električnim automobilima. Josip Vukušić, sekretar Udruženja vozača električnih vozila “Strujni krug” kaže da situacija nije tako loša, ali dobro će doći postavljanje novih 56 novih ultra brzih punjača do kraja iduće godine za optimizaciju vremena punjenja.