U Vukovarsko-sremskoj županiji u poslednja 24 časa evidentirano je 13 novih pozitivnih osoba na COVID-19, potvrđenih PCR testiranjem, a nema preminulih. Od početka epidemije ukupan broj obolelih je 28 797, od kojih je preminulo 469 osoba. Trenutno je u županiji 17 osoba hospitalizovano zbog korona virusa, dok se u samoizolaciji nalazi 231 osoba. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-sremskoj županiji, 7 je pozitivnih osoba iz sistema zdravstva, dok je iz sistema obrazovanja obolelo 6 nastavnika i 44 učenika.
Učenici iz Ukrajine, koji su zbog rata napustili zemlju, uključuju se u nastavu u hrvatskim osnovnim i srednjim školama i do sada se upisalo njih 139, 124 u osnovne i 15 u srednje škole. Da bi im se olakšao proces uključivanja u hrvatske škole, svakom detetu izbeglici, osigurana je pripremna nastava hrvatskog jezika. Učenici se u nastavu uključuju u svim predmetima prema njihovim mogućnostima i sposobnostima, a na kraju školske godine dobiće zaključne ocene i svedočanstvo. Prema podacima Ministarstva nauke i obrazovanja, od 124 učenika, koja su upisana u osnovne škole, najviše ih je na području Splitsko-dalmatinske županije, njih 22, osam učenika upisano je u škole Vukovarsko-sremske županije, a pet u škole Osječko-baranjske županije. Od 15 ukrajinskih učenika upisanih u srednje škole, jedan je u našoj županiji. Deca izbeglice upisuju se u osnovne škole po mestu gde borave. Nakon razgovora s roditeljima i učenicima stručni tim utvrđuje u koji razred se dete treba uključiti, a školaće za sve učenike obezbediti udžbenike, pojasnili su iz Ministarstva nauke i obrazovanja za agenciju Hina. Za upis u srednju školu, roditelji se trebaju obratiti direktno željenoj srednjoj školi. Nakon razgovora s njima i učenicima, stručni tim škole utvrdiće u koji razred i program se učenik treba da uključi kako bi nastavio obrazovanje u programu najsličnijem onom koji je pohađao u Ukrajini.
Udruženje za zaštitu žena i zaštitu ljudskih i ženskih prava, udruženje B.a.B.e te Agencija za elektronske medije juče su u vinkovačkoj gradskoj većnici organizovali radionicu na kojoj se razgovaralo o online nasilju nad ženama, uzrocima takvog ponašanja te zakonskim okvirima prevencije i sprečavanja online nasilja. Online nasilje prema ženama široko je područje koje obuhvata različite oblike nasilja poput zloupotrebe snimke polno eksplicitnog sadržaja, online silovanja, nedopuštene upotrebe ličnih podataka, online praćenja i uznemiravanja te pretnje fizičkim nasiljem. Koncept projekta je razgovor o pozitivnim i negativnim primerima iz prakse, isticanje šta je to zapravo rodno uslovljeno nasilje te koji su uzroci i problemi s kojima se žrtve suočavaju da bi se bolje stavili „u cipele” same žrtve i da bi mogli adekvatnije odgovoriti na ovakve izazove. „Cilj radionica je da urednici i novinari osveste način na koji moraju i trebaju izveštavati o online nasilju i o nasilju uopšte, ali smo sada posebno orijentisani na online nasilje koje sve više i više uzima danak s obzirom na to da sve mlađi i mlađi ljudi dolaze u probleme”, rekla je Anita Malenica iz Veća za elektronske medije. Dean Starčević iz udruženja B.aB.e naveo je da se radionicom nastojalo pojačati kapacitet medija u izveštavanju o online nasilju prema ženama te naglasiti da je veliki problem stigmatizacija žrtve u našem društvu. Taj pogled je potrebno promeniti i krivicu, umesto na žrtvu, svaliti na nasilnika.
U Kraljevu je juče obeležen Dan sećanja na stradale u NATO agresiji, a obeležavanju su prisustvovali i predsednik Srbije Aleksandar Vučić uz ceo državni vrh, srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović, a pomen žrtvama NATO agresije služio je patrijarh Porfirije koji je naglasio da je 19 država učestvovalo u razaranju Srbije i podsetio na lažne vesti i klevete koje su zapadni mediji širili o srpskom narodu i o srpskoj crkvi. “Jedini kriterijum bio je i jeste moć i sila. Bili smo suočeni sa zlom pred kojim um staje, pred kojim ostajemo nemi i bez reči”, rekao je patrijarh. Na obeležavanju Dana sećanja na stradale u NATO agresiji govorio je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji je na početku istakao da je pre 23 godine krenuo brutalan, jeziv, užasan, zločinački i neljudski napad na jednu malu zemlju koja teško da je nekome nešto skrivila. “Ta mala zemlja nikoga nije napala, nije ugrozila teritoriju druge zemlje. Ta mala zemlja i njen veliki narod hteli su samo da budu svoj na svome, da čuvaju svoja ognjišta i ništa više. Ali neki drugi, njih 19 velikih, su svu svoju bahatost i aroganciju želeli da pokažu na jednom malom slobodarskom narodu – srpskom narodu. Nije im bilo dovoljno ono što su činili pre toga”, rekao je Vučić i dodao da su želeli da ubiju duh i dušu srpskog naroda. Vučić je podsetio da siledžijske NATO države nisu želele ni da legalizuju svoju zločinačku agresiju te da više nikada neće da krijemo da je NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije bila agresija na suverenu državu.
Tokom jučerašnjeg provođenja pojačane kontrole brzine kretanja vozila u okviru ROADPOL-ove aktivnosti Speed Marathon, na području PU vukovarsko-sremske, kod ukupno 162 kontrolisana vozila, utvrđeno je 40 prekršaja nedopuštene brzine kretanja. Gotovo pola utvrđenih prekršaja sankcionisano je na području Policijske stanice Vinkovci, a najveća izmerena brzina kretanja bila je 113 km/h, na izlazu iz Rokovaca prema Vinkovcima, kod 26-godišnje vozačice iz Cerne. Za provođenje pojačane kontrole brzine kretanja vozila korišteni su svi raspoloživi aparati za tu namenu i maksimalno raspoloživ broj policijskih službenika. Lokacije, koji su odabrane za ovu aktivnost određene su u skladu sa predlozima građana, uvažavajući i lokacije koje su se pokazale kao mesta na kojima se učestalo događaju prekršaji i saobraćajne nesreće. Predložene lokacije koje građani smatraju „rizičnim“, koje nisu bile obuhvaćene ovom akcijom, policijski službenici kontrolisaće će u okviru svojih svakodnevnih zadataka.