U Hrvatskoj i dalje raste broj novozaraženih koronavirusom i on na nedeljnom nivou iznosi 32 odsto, saopšteno je juče na konferenciji za medije Nacionalnog štaba civilne zaštite, koji će početkom aprila odlučiti da li produžiti ili postrožiti aktuelne epiedmiološke mere. Načelnik Štaba Davor Božinović podsetio je da aktuelne epidemiološke mere ističu krajem marta, a početkom sledećeg meseca biće objavljene nove mere, ali postojeći princip trebao bi ostati isti tokom Uskrsa i turističke sezone dok se ukupna situacija s covidom ne poboljša.
Ministar nauke i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je juče da broj školske dece zaražene covidom 19 raste, ali da je u relativnom odnosu taj rast mnogo manji nego u opštoj populaciji te da su škole prešle na C model nastave u šest županija u kojima je najviše zaraženih. “Pre dva dana je bilo šestotinjak zaražene dece, ti brojevi rastu, ali u relativnom odnosu daleko manje nego u opštoj populaciji”, rekao je ministar novinarima pre sastanka užeg kabineta Vlade, dodajući da je trenutno najviše zaraženih u šest županija u kojima su škole prešle na C model nastave, dok se pet županija “jako dobro drži”, ali postoji mogućnost da se situacija pogorša i u ostalim županijama.
AstraZeneca će isporučiti svega trećinu obećane vakcine Evropskoj uniji što će Hrvatska nastojati da nadoknadi dodatnim dozama Pfizerove vakcine i do kraja letase izjednači po provakcinisanosti sa većinom članica Unije, izjavio je juče premijer Andrej Plenković. “Pokušavamo od strane Pfizera nadoknaditi taj iznos vakcina koji je Hrvatskoj trebala dostaviti AstraZeneca u prva dva kvartala. Ako se to uspe u adekvatnim količinama, onda ćemo to kompenzovati i biti izjednačeni s većinom članica Unije pre leta. To je cilj”, poručio je Plenković na konferenciji za novinare.
Koordinacija veledrogerija, Udruženja apotekara i Udruženja proizvođača lekova pri HUP-u upozorili su danas da bi zbog 6,5 milijardi kuna duga bolnica za isporučene lekove i prestanka HZZO-ova plaćanja dugova apotekama, snabdevanje lekovima uskoro moglo biti ograničeno. Uprkos zahtevima, do sastanka s merodavnima nije došlo niti je predložen način rešavanja duga. Ne dođe li do hitnog rešenja, snabdevanje lekovima i lečenje postaće ozbiljno ograničeni, rečeno je na konferenciji za novinare koju su po prvi puta tri udruženja održala zajedno.
U Saboru je danas raspravljena Interpelacija o radu Vlade vezano uz način dodeljivanja i raspolaganja sredstvima fondova u sklopu EU projekta Slavonija, Baranja i Srem, koju je podnelo 25 SDP-ovih zastupnika zbog, kako tvrde, osnovane sumnje u transparentnost i nepristranu dodelu sredstava. Projekat se odnosi na pet slavonskih županija. Podnosioci sumnjaju da postoje osnovane sumnje da Vlada, resorna ministarstva i agencije ne postupaju vodeći se načelom meritornosti u dodeljivanju sredstava, te žele da se osigura parlamentarna kontrola kao i da budući postupci dodele novca budu transparentniji. Obrazlažući interpelaciju, Domagoj Hajduković (SDP) je u ime podnosioca izneo predlog da Hrvatski sabor utvrđuje da postoje sumnje u nepristranu, neefikasnu dodelu bespovratnih sredstava iz EU fondova u sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srem, te nalaže Državnoj reviziji da odmah počne reviziju svih realizovanih i ugovorenih projekata i o tome izvesti Sabor u roku od 90 dana.Takođe, Saboru predlažu i osnivanje Veća za praćenje provođenja projekta, koje će činiti zastupnici i nezavisni stručnjaci. Veće će, u skladu s nalazom Državne revizije, doneti ocenu o provođenju projekta i o tome obavestiti Hrvatski sabor.Sabina Glasovac (klub SDP-a) rekla je se projektom želeo stvoriti utisa da se nešto radi, a da Slavoniji treba stvarna, a ne fiktivna pomoć. Projekat ne sme služiti da se novac deli sadašnjim i bivšim HDZ-ovim funkcionerima, njihovoj rodbini, prijateljima, znancima i donatorima, već dodeljivanje sredstava treba da bude transparentnije.
Ministarka regionalnog razvoja Nataša Tramišak predložila je Saboru da se interpelacija o radu Vlade vezano uz način dodeljivanja i raspolaganja sredstvima fondova u sklopu EU projekta Slavonija, Baranja i Srem, koju je podnelo 25 zastupnika SDP-a odbaci kao neosnovana. Podsetila je da je Vlada taj projekat pokrenula 2016. za revitalizaciju istoka Hrvatske, odnosno Slavonije koja je godinama bila zapostavljana, a sada se to postepeno ispravlja i nastoji osigurati ravnomerni razvoj. Projekat je platforma za saradnju na svim nivoima vlasti i definisanja prioriteta kako bi se dobila jasna vizija razvoja Slavonije. Finansirani su strateški infrastrukturni projekti, obnovljen je aerodrom Osijek, železnička pruga Vinkovci -Tovarnik, u privrednom sektoru otvoreno je 4.000 novih radnih mesta, a očuvano njih gotovo 11.000, rekla je Tramišak. Ministrarka poljoprivrede Marija Vučković naglasila je kako se novac za projekte isplaćuje prema jasno utvrđenim kriterijumima i pod strogom kontrolom na četiri revizijska nivoa. Ministar rada i socijalne politike Josip Aladrović posebno je istakao projekat “Zaželi” pomoći starijim i nemoćnim osobama za koji je izdvojeno milijardu i po kuna i kojim su se zapošljavale teško zapošljive žene, njih približno 7.000, koje pružaju pomoć za 30.000 osoba.
Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić obelodanio je delove pisma koje je nadbiskup Alojzije Stepinac pisao papi Piju XII o ustašama, Anti Paveliću, Srbima i rasnim zakonima o kojima je nedavno na HRT-u govorio patrijarh SPC Porfirije Perić.U uvodu teksta za hrvatski portal NET, Klasić ističe da ako od patrijarha Porfirija zavisi kakvi će biti odnosi između Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve onda su ti odnosi na dobrom putu da postanu bolji nego što su ikada bili u istoriji.
Član Atletskog kluba Maraton Vukovar Stjepan Čošić je proteklog vikenda nastupio na Trail trci “Veliki Dino” u Seoni pored Našica, dugoj 14 km i osvojio 3. mesto u ukupnom plasmanu. „Od 80 trkača, 44-godišnji Stjepan je bio treći, što smatramo odličnim uspehom. Ovo je ujedno bila njegova 213. cestovna odnosno trail trka. Nedelju dana pre u Požegi na “Trail of Sokol” trci dugoj 25 km, Stjepan je osvojio 4. mesto u ukupnom plasmanu, čime je dokazao da mu trail utrke po brdima i planinskim stazama kroz šumu izuzetno odgovaraju”, navedeno je u saopštenju Atletskog kluba Maraton Vukovar.