Predsednik Hrvatske demokratske zajednice i hrvatske vlade Andrej Plenković juče je ocenio da je ta politička stranka ostvarila sve glavne ciljeve koje si je postavila, održala političku stabilnost i zadržala visok rejting. “Zahvaljujući političkoj stabilnosti ostvarili smo što smo hteli, a usput rešavali probleme koje smo nasledili i krize, od one potaknute covidom-19 do posledica rata u Ukrajini”, rekao je Plenković i ocenio da su i dalje respektabilna snaga i vode politiku u kojoj se ljudi mogu pronaći. Plenković je naglasio da je Vlada dala prošle godine snažnu podršku privredi i građanima, ulažući 3,6 milijarde evra. Regulisala se cena gasa, struje, naftnih derivata, omogućeno je da energenti ostanu na priuštivoj ceni i zbog toga protekle jeseni i zime nije bilo socijalnih buntova. „Pomogli smo svima kojima je bilo potrebno”, zaključio je premijer Plenković.
Predsednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izjavio juče da je premijer Andrej Plenković tokom saborske rasprave o poverenju predsedniku Vlade pokazao netrpeljivost i nepoštovanje prema instituciji Hrvatskog sabora. Penava je na konferenciji za novinare rekao da je saborska rasprava o opozivu Plenkovića bila legitiman put opozicije da mehanizmima kojima raspolaže propituje i ukazuje na stvari koje nisu dobre. ”Ono što ste mogli da vidite je nepoštovanje predsednika Vlade prema Hrvatskom saboru kao najvišoj instituciji u Hrvatskoj. Smatram da je premijer morao sve vreme biti prisutan toj raspravi”, rekao je Penava i dodao da se iz Plenkovićevih istupa i odgovora osetio “prezir i netrpeljivost” prema instituciji koja predstavlja hrvatske građane, a na argumente opozicije nije imao suvisao odgovor.
Najavu Vlade o zabrani rada nedeljom deo opozicije je ocenio kao populistički, predizborni potez, drugi deo podržava zabranu jer su radnici u trgovini iskorištavani, a svi se slažu da radnike treba bolje platiti. Peđa Grbin iz SDP-a smatra da je laž da je reč o zabrani rada nedeljom jer se zapravo radi o zabrani prodaje nedeljom. „To je skupljanje jeftinih političkih bodova bez obzira na posledice i štete koje će izazvati u društvu”, rekao je Grbin, a Jelena Miloš iz Zeleno-levog bloka je upozorila da već trideset godina nije rešen problem radnika u trgovini koji rade neplaćene prekovremene sate i primaju plate ispod minimalca. Zato sasvim opravdanom smatra intervenciju države jer je rad u trgovinama uglavnom nedobrovoljan. Osim toga, istraživanja pokazuju da dve trećine građana podržava zabranu rada nedeljom, tako da to neće imati nikakve drastične posledice na promet u trgovinama. Najveći problem će možda imati pojedini trgovački lanci u kojima je najveći promet nedeljom, ali to će se premestiti na druge dane u nedelji. „Voleli bismo da se malim trgovinama, koje su uglavnom porodične, dozvoli rad nedeljom jer to nije nedobrovoljan rad i predložićemo takav amandman. Načelno se slažemo sa zabranom rada nedeljom”, poručila je Miloš. Anka Mrak Taritaš iz Centra i GLAS-a je poručila da su oni jasno i glasno protiv zabrane rada nedeljom jer država može da kontroliše da ljudi budu adekvatno plaćeni za rad nedeljom. Ovo je čista populistička mera koja je bila za očekivati, za približavanje Crkvi uoči parlamentarnih izbora, poručila je Mrak Taritaš i podsetila da se, poslednji puta kada se to dogodilo, ukinulo otprilike hiljadu radnih mesta jer su manje trgovine prestale da rade, a ova Vladina odluka će opet uticati na male, dok će se veliki snaći. „Najbolje će biti benzinskim pumpama, na kojima se za vreme korone kupovalo sve osim svežeg mesa, voća i povrća, a očito će tako biti i dalje”, ocenila je Mrak Taritaš.
Predsednik saborskog Odbora za Ustav i Poslovnik Dražen Bošnjaković demantovao je juče informaciju koja se pojavila u medijima, da je HDZ s levom opozicijom postigao dogovor da pitanje abortusa uđe u Ustav. Podsetio je da HDZ od početka razgovora o ustavnim promenama komunicira da u njih ide samo zbog pitanja vezanih za referendum. „Nikakav abortus nije na stolu, da to ne može ići jasno smo rekli još dok je naš Klub vodio Branko Bačić, oko prava na slobodu izbora ili o abortusu nema pregovora“, naglasio je Bošnjaković i potvrdio da su međustranački razgovori o ustavnim promenama održani u utorak i juče, a s leve strane, posebno od stranke Možemo postoji interes da abortus uđe u Ustav. „Mi od početka ponavljamo da za tim nema potrebe. Imamo zakon koji to pitanje uređuje, Ustavni sud je ocenio da je taj zakon u skladu sa Ustavom. Tačno je da su rekli da je zastario pa ga treba promeniti, ali suštinski taj zakon funkcioniše“, rekao je Bošnjaković.
Sindikat Zajedno medicinskih sestara i tehničara predao je juče Ministarstvu zdravstva peticiju s 3000 potpisa u kojoj traže primenjivanje adekvatnih koeficijenata odnosno priznavanje visoke stručne spreme magistrama sestrinstva u patronažnoj i hitnoj službi, jedinicama intenzivne nege i operacionim blokovima. Na tim radnim mestima mogu da rade isključivo magistre sestrinstva s diplomom, ali visoka stručna sprema im se ne priznaje pri obračunavanju plate, te ih se mesečno zakida za 200 do 300 evra, upozorili su iz tog sindikata. “Nadamo se da će nam ministar kroz osam do deset dana dati termin sastanka na koji će otići radna grupa sindikata”, rekla je Lucija Petrik iz Sindikata Zajedno i dodala da će, ako se to ne dogodi, sindikat održati sastanak na kojem će dogovoriti daljnje planove koji uključuju tužbe, proteste pa i štrajk. “Nadam se da će nas ministar ipak pozvati i da ćemo doći do zajedničkog i mirnog rešenja”, dodala je.
Policijska uprava vukovarsko-sremska provela je kriminalističko istraživanje nad dva mađarska i jednim srpskim državljaninom zbog sumnje da su počinili više krivičnih dela iz domene privrednog kriminala, tačnije za Utaju poreza i carine, Falsifikovanje službenih i poslovnih dokumenata, Povreda obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga te Povredu dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje. Tokom istrage je utvrđeno da su sva trojica kao odgovorne osobe ovlaštene za vođenje trgovačkih društava, osumnjičeni mađarski državljani su ih vodili na području Vukovarsko-sremske, a osumnjičeni srpski u Osječko-baranjskoj županiji, tokom 2018. i 2019. godine lažno prikazivali poslovne događaje, te su, ne poštujući računovodstvena i knjigovodstvena pravila, neverodostojno knjižili i prikazivali ih u svojim poslovnim knjigama. Na takav način su osumnjičeni, koji su bili odgovorni za vođenje trgovačkog društva na području Vukovarsko-sremske županije, nabavili više od 50 takvih lažnih računa u kojima su prikazali vrednost od više od 17 miliona evra, a na osnovu čega su, oštetivši državni budžet Republike Hrvatske, utajili oko 3,5 miliona evra.