Državni zavod za statistiku je objavio istraživanje o kretanju prosečnih maloprodajnih cena proizvoda i usluga za ličnu potrošnju, a od 103 proizvoda koje su pratili, 60 odsto je skuplje u odnosu na novembar. Cilj istraživanja je prikupiti informacije o kretanju potrošačkih cena za odabrana dobra i usluge u kunama i evrima, odnosno pružiti statističke podatke o kretanju cena u obe valute, prenosi portal Index. Iz Zavoda su poručili da su za mesečno praćenje prosečnih maloprodajnih cena odabrana 103 proizvoda odnosno 78 dobara i 25 usluga, a svakog meseca prikupiće se oko 5700 cena na oko 800 prodajnih mesta, u koja ne spadaju pijace i trafike. U januaru je poskupio beli i mešani hleb za 3 odnosno 5 centi ili 23 odnosno 38 lipa. Svinjetina s kostima poskupela je za 16 centi ili 1,21 kn, salama za 21 cent ili 1,58 kn, mortadela za 37 centi ili 2,79 kn, a čajna kobasica za 50 centi ili 3,77 kn. I oslić je skuplji za 19 centi ili 1,43 kn, a polutvrdi sir za 27 centi ili 2,03 kn. Deset jaja je skuplje za 6 centi ili 50 lipa. I usluge su značajno poskupile. Žensko šišanje je u januaru za 56 centi ili 4,22 kn bilo skuplje, pedikir za 43 centa ili 3,24 kn, a članarina u teretani za 1,69 evra ili 12,73 kn.
Porezna uprava procenjuje da će broj prijava i iznos povrata poreza za 2022. godinu biti u okvirima isplata za 2021. godinu, kada je građanima u posebnom i redovnom postupku vraćeno oko 234,3 miliona evra. Poreznici očekuju da će većina povrata po godišnjem obračunavanju poreza na dohodak za prošlu godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja maja ove godine. Povrati poreza izvršavaće se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uslove za povrat, kontinuisano prema redosledu kojim će se izdavati rešenja, a povrati će početi početkom juna, napominju iz Porezne uprave.
Predsednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izjavio je juče da je premijer Andrej Plenković tokom saborske rasprave o poverenju predsedniku Vlade pokazao netrpeljivost i nepoštovanje prema instituciji Hrvatskog sabora. Penava je na konferenciji za novinare rekao da je saborska rasprava o opozivu Plenkovića bila legitiman put opozicije da mehanizmima kojima raspolaže propituje i ukazuje na stvari koje nisu dobre. ”Ono što ste mogli da vidite je nepoštovanje predsednika Vlade prema Hrvatskom saboru kao najvišoj instituciji u Hrvatskoj. Smatram da je premijer morao sve vreme biti prisutan toj raspravi”, rekao je Penava i dodao da se iz Plenkovićevih istupa i odgovora osetio “prezir i netrpeljivost” prema instituciji koja predstavlja hrvatske građane, a na argumente opozicije nije imao suvisao odgovor.
Tri godine nakon potvrde prvog slučaja covida-19 u Hrvatskoj stanje je stabilno, ali još uvek se ne radi o običnoj virozi jer je i dalje proglašena pandemija, a zaraženi na dnevnom nivou i dalje umiru od posledica virusa, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. “Još uvek ne možemo da kažemo da je covid obična viroza jer je i dalje proglašena pandemija na svetskom nivou. Osim toga, i dalje imamo prosečno dve do tri zaražene osobe koje umru, većinom ‘s covidom'”, rekla je zamenica direktora Zavoda Ivana Pavić Šimetin, tri godine nakon potvrđenog prvog slučaja zaraze 25. februara 2020. godine. “Moguće je da bi Svetska zdravstvena organizacija ovog proleća mogla da proglasi kraj pandemije, ali to će pre svega da zavisi o situaciji u Kini, u kojoj je eskalirala zaraza nakon ukidanja ‘nulte’ tolerancije. U međuvremenu se pokazalo da su sojevi koji cirkulišu u Kini već prisutni i u drugim zemljama”, rekla je Pavić Šimetin. Tokom trogodišnje pandemije u Hrvatskoj je od covida umrlo gotovo 18 hiljada, a zaraženo je bilo ukupno nešto više od milion i 268 hiljada osoba.
Nakon što je ministar unutrašnjih poslova i potpredsednik Vlade Davor Božinović najavio mogućnost plaćanja saobraćajnih kazni prema imovinskom cenzusu, odnosno visini primanja, o toj temi oglasio se saobraćajni stručnjak Željko Marušić i rekao da je primer nekritičkog i nestručnog upoređivanja mera iz bitno različitih saobraćajnih, pravnih i kulturoloških sistema. “Istom se logikom, ali suprotno, sada zagovara mera koja ima efekta u pravno, privredno i saobraćajno uređenim zemljama, a u Hrvatskoj bi bila kontraproduktivna, pa i štetna. Naime, najteže prekršaje rade osobe bez velikih, često formalno ikakvih primanja i formalno bez imovine, a stvarno zarađuju u sivoj i crnoj ekonomiji, često su to sinovi bogatih i uticajnih roditelja i zato bi takva mera bila neefikasna, a mnogim bi teškim prekršiocima i obesnim vozačima dala krila za dodatna kršenja saobraćajnih propisa. Plaćanje kazni zavisno o primanjima bilo bi i nesistemski i nepošteno. Jer zašto bi se ista cena plaćala za dobijanje vozačke dozvole, kupovinu i servisiranje automobila, godišnju registraciju, gorivo, parkiranje nezavisno o primanjima i imovinskom cenzusu, a kazne za saobraćajne prekršaje različito bi plaćale osobe s različitim primanjima i imovinskim stanjem. Nema ni logike ni osnove”, smatra Željko Marušić.